杏MAP导航

Svetom je progla拧ena prije devet godina, bla啪enom prije dvadeset i dvije, ali svi ju jo拧 uvijek zovu "Majka Terezija", jer 鈥� kako je rekao papa Franjo u prigodi njezina progla拧enja svetom 4. rujna 2016. 鈥� njezina nam je svetost tako bliska, tako nje啪na i plodna da 膰emo ju spontano i dalje zvati 'Majka'. Upravo je zbog sna啪noga utjecaja duhovnosti te 啪ene koja je sebe nazivala "malenom olovkom u Bo啪jim rukama", a koja jo拧 uvijek djeluje na milijune vjernika u svijetu, papa Franjo 鈥� tako膽er s obzirom na molbe i 啪elje biskupa, sve膰enika, redovnika i vjernika 鈥� odlu膷io upisati ime svete Terezije iz Kolkate u Op膰i rimski kalendar.

Utvr膽eno je to dekretom koji je 11. velja膷e objavio Dikasterij za bogo拧tovlje i sakramentalnu stegu, a koji su potpisali prefekt kardinal Arthur Roche i tajnik nadbiskup Vittorio Viola. U dokumentu se odre膽uje da se fakultativni spomendan svetice slavi 5. rujna, na dan njezina preminu膰a 1997. godine. Drugim rije膷ima, od sada 膰e biti mogu膰e slaviti misu i recitirati jutarnje, ve膷ernje i druge molitve liturgije 膷asova u spomen na Majku Tereziju.

Liturgijski tekstovi

Neka se taj novi spomen doda u sve kalendare i liturgijske knjige za slavljenje mise i liturgije 膷asova 鈥� stoji u dekretu u kojemu se odre膽uje usvajanje liturgijskih tekstova na latinskom jeziku prilo啪enih tom dokumentu, koji trebaju biti prevedeni, odobreni te, nakon potvrde Dikasterija, biskupske konferencije ih objavljuju. Rije膷 je o zbornoj molitvi, 膷itanjima, tekstovima koji se odnose na liturgiju 膷asova i Rimski martirologij.

Izvor nade

Osim razloga Papine odluke, Dekret tako膽er ocrtava profil neumorne djelatnice ljubavi, u svijetu Agneze Gonxhe Bojaxhiu, koja je vratila dostojanstvo onima koji ga nisu imali. Upisano me膽u svetce 2016. godine, ime Majke Terezije ne prestaje svijetliti kao izvor nade za tolike ljude koji u nevoljama tijela i duha tra啪e utjehu 鈥� isti膷e se u dokumentu. Pritom se spominje odlomak iz Evan膽elja po Marku (Mk 10,43), odnosno Isusove rije膷i 鈥濼ko ho膰e me膽u vama biti najve膰i, neka vam bude poslu啪itelj鈥�, kao na膷elo i vodilja djelovanja Majke Terezije. 沤ive膰i radikalno i hrabro navije拧taju膰i evan膽elje, sveta Terezija iz Kolkate svjedok je dostojanstva i povlastice poniznoga slu啪enja.

Odlu膷iv拧i ne samo biti najmanja, nego slu啪benica najmanjih, postala je uzor milosr膽a i autenti膷na ikona milosrdnog Samaritanca 鈥� napominje se u dokumentu. Milosr膽e je, naime, za nju bilo 'sol' koja je davala okus svim njezinim djelima i 'svjetlo' koje je rasvjetljavalo tamu onih koji vi拧e nisu imali ni suza za plakanje nad svojim siroma拧tvom i svojom patnjom. Isusov vapaj na kri啪u, '沤edan sam' (Iv 19, 28), prodro je u najdublji dio du拧e Majke Terezije. Stoga se cijelog svog 啪ivota posvetila ubla啪avanju 啪e膽i Isusa Krista za ljubavlju i du拧ama, slu啪e膰i mu me膽u najsiroma拧nijima me膽u siromasima. Ispunjena Bo啪jom ljubavlju, jednako je zra膷ila istom ljubavlju prema drugima 鈥� isti膷e se u Dekretu Dikasterija za bogo拧tovlje i sakramentalnu stegu.

Kanonizacija 2016. godine

Ro膽ena 26. kolovoza 1910. u Skoplju, Majka Terezija zapo膷ela je svoju misiju u Kolkati 1929., ali tek nakon 拧to je napustila Loretske sestre. Godine 1950. osnovala je Dru啪bu Misionarki ljubavi koja danas u svijetu ima vi拧e od 拧est tisu膰a sestara koje djeluju u 130 zemalja, po膷ev拧i od najsiroma拧nijih i najnerazvijenijih. Godine 1979. Nobelova nagrada za mir dodijeljena je upravo Majci Tereziji, koja je tada zamolila da se novac od nagrade donira siroma拧nima u Indiji.

Preminula je 1997. u "njezinoj" Kolkati. Sveti Ivan Pavao II., s kojim je razvila bratsko prijateljstvo, uvrstio ju je 19. listopada 2003. me膽u bla啪enike. Jo拧 jedan papa, papa Franjo, koji nikada nije skrivao svoje divljenje i pobo啪nost prema toj svetici, proglasio ju je svetom 4. rujna 2016. godine, na Trgu svetoga Petra prepunom 膷asnih sestara, sve膰enika i vjernika s pet kontinenata. Nije se to dogodilo slu膷ajno te godine, nego upravo usred Jubileja milosr膽a. Milosr膽a kojega je 鈥� kako je tada rekao Papa u svojoj homiliji 鈥� Majka Terezija tijekom svog 啪ivota bila velikodu拧na djeliteljica, stavljaju膰i se na raspolaganje kroz prihvat i za拧titu ljudskoga 啪ivota, nero膽enoga i onoga koji je bio napu拧ten i odba膷en, saginju膰i se nad iscrpljene osobe, ostavljene da umru na rubu ceste, prepoznaju膰i dostojanstvo koje im je Bog dao, i 膷ine膰i da njezin glas 膷uju mo膰nici zemlje kako bi priznali svoju krivnju pred zlo膷inima siroma拧tva koje su sami stvorili 鈥� istaknuo je tada papa Franjo.

(Vatican News - sc; aa)