杏MAP导航

S iznosom koji se u 2024. godini potro拧io za kupnju nuklearnog oru啪ja za devet zemalja - Kinu, Francusku, Indiju, Izrael, Sjevernu Koreju, Pakistan, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Ameri膷ke Dr啪ave - tijekom dvije godine bi se moglo nahraniti svih 345 milijuna ljudi koji se trenutno suo膷avaju s najte啪im razinama gladi u svijetu, pa i potpunom neima拧tinom.

Godi拧nji izvje拧taj ICAN-a

Me膽unarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oru啪ja (ICAN) objavila je te podatke u godi拧njem izvje拧taju o tro拧kovima za nuklearno oru啪je, i to upravo na dan kada je Izrael pokrenuo napad na iranski nuklearni program. Detaljni podaci otkrivaju da su pro拧le godine Peking, Pyongyang, Pariz, New Delhi, Tel Aviv, Islamabad, London, Moskva i Washington potro拧ili vi拧e od 100 milijardi dolara na razvoj svojih nuklearnih arsenala, 拧to je pove膰anje od oko 11% u odnosu na prethodnu godinu. Ta koli膷ina novca, koja je dokaz zna膷ajnog pove膰anja progresivnog ponovnog naoru啪avanja u svijetu, uklju膷uju膰i i nuklearno, jednaka je iznosu od 3169 dolara po sekundi, 274 milijuna dolara dnevno i 膷ak 1,9 milijardi dolara za svaki tjedan u pro拧loj godini.

U vremenu kada se Ujedinjeni narodi bore s velikim rezovima u financiranju, iznos koji su te zemlje potro拧ile za nabavku nuklearnog oru啪ja mogao je pokriti prora膷un UN-a gotovo 28 puta. 鈥濼o je samo nekoliko primjera svih alternativnih inicijativa koje bi nam doista pru啪ile dugoro膷nu sigurnost, 拧to nuklearno oru啪je ne 膷ini鈥�, objasnila je Susi Snyder, koautorica izvje拧taja, zajedno s Aliciom Sanders-Zakre, i koordinatorica programa ICAN-a.

Nuklearne bojeve glave u svijetu

U svijetu trenutno postoji oko 12 tisu膰a nuklearnih bojevih glava, od kojih gotovo 90% dolazi iz Sjedinjenih Ameri膷kih Dr啪ava i Rusije. Prema izvje拧taju, pro拧le godine je SAD ponovno potro拧io vi拧e od svih ostalih nuklearnih sila zajedno, odnosno 膷ak 56,8 milijardi dolara. Kina ostaje na drugom mjestu s 12,5 milijardi dolara, manje od 膷etvrtine ameri膷ke potro拧nje. Tre膰e mjesto, s 10,4 milijarde dolara, ili 10% ukupnog iznosa, zauzima Ujedinjeno Kraljevstvo. Slijede Rusija s ne拧to vi拧e od 8 milijardi dolara, Francuska sa 6,8 milijardi dolara, Indija s 2,6 milijardi dolara, Izrael i Pakistan s ne拧to vi拧e od milijardu dolara te, na kraju, Sjeverna Koreja sa 630 milijuna dolara. U dokumentu se tako膽er mo啪e prona膰i analiza tro拧kova koje snose zemlje koje posjeduju nuklearno oru啪je drugih dr啪ava, me膽u kojima su Belgija, Njema膷ka, Italija, Nizozemska i Turska.

Preusmjeravanje sredstava u druge svrhe

U izvje拧taju Me膽unarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oru啪ja isti膷e se da je novac potro拧en na nuklearne arsenale uzalud potro拧en, s obzirom na to da su se same dr啪ave koje posjeduju nuklearno oru啪je formalno slo啪ile (Zajedni膷kom deklaracijom po膷etkom 2022.) da se nuklearni rat ne mo啪e dobiti i da se nikada ne bi trebao voditi. Nadalje, to preusmjerava resurse s drugih prioriteta: 100 milijardi dolara moglo se iskoristiti za financiranje mjera usmjerenih na rje拧avanje prijetnji sigurnosti prouzro膷ene klimatskim promjenama i nestankom 啪ivotinjskih i biljnih vrsta, ili pak za osiguravanje sredstava za pobolj拧anje osnovnih javnih usluga, poput zdravstva, stanovanja i obrazovanja. Na啪alost, unato膷 ponovljenim me膽unarodnim apelima, trenutno ne postoje uvjeti za preokret trenda kako bi se zaustavio ili barem usporio kontinuirani razvoj nuklearnog oru啪ja.

Me膽unarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oru啪ja, sa sjedi拧tem u 沤enevi i aktivna od 2007. u 107 zemalja, globalna je koalicija civilnog dru拧tva koja se bori za promicanje pristupanja i pune provedbe Ugovora o zabrani nuklearnog oru啪ja. Godine 2017. osvojila je Nobelovu nagradu za mir za svoj rad u skretanju pozornosti na katastrofalne humanitarne posljedice koje ima bilo kakva upotreba nuklearnog oru啪ja te za izvanredna nastojanja za postizanje sporazuma koji bi zabranio to oru啪je. 

(Vatican News - fc; md)