杏MAP导航

S iznosom koji se u 2024. godini potro?io za kupnju nuklearnog oru?ja za devet zemalja - Kinu, Francusku, Indiju, Izrael, Sjevernu Koreju, Pakistan, Rusiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave - tijekom dvije godine bi se moglo nahraniti svih 345 milijuna ljudi koji se trenutno suo?avaju s najte?im razinama gladi u svijetu, pa i potpunom neima?tinom.

Godi?nji izvje?taj ICAN-a

Me?unarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oru?ja (ICAN) objavila je te podatke u godi?njem izvje?taju o tro?kovima za nuklearno oru?je, i to upravo na dan kada je Izrael pokrenuo napad na iranski nuklearni program. Detaljni podaci otkrivaju da su pro?le godine Peking, Pyongyang, Pariz, New Delhi, Tel Aviv, Islamabad, London, Moskva i Washington potro?ili vi?e od 100 milijardi dolara na razvoj svojih nuklearnih arsenala, ?to je pove?anje od oko 11% u odnosu na prethodnu godinu. Ta koli?ina novca, koja je dokaz zna?ajnog pove?anja progresivnog ponovnog naoru?avanja u svijetu, uklju?uju?i i nuklearno, jednaka je iznosu od 3169 dolara po sekundi, 274 milijuna dolara dnevno i ?ak 1,9 milijardi dolara za svaki tjedan u pro?loj godini.

U vremenu kada se Ujedinjeni narodi bore s velikim rezovima u financiranju, iznos koji su te zemlje potro?ile za nabavku nuklearnog oru?ja mogao je pokriti prora?un UN-a gotovo 28 puta. ?To je samo nekoliko primjera svih alternativnih inicijativa koje bi nam doista pru?ile dugoro?nu sigurnost, ?to nuklearno oru?je ne ?ini“, objasnila je Susi Snyder, koautorica izvje?taja, zajedno s Aliciom Sanders-Zakre, i koordinatorica programa ICAN-a.

Nuklearne bojeve glave u svijetu

U svijetu trenutno postoji oko 12 tisu?a nuklearnih bojevih glava, od kojih gotovo 90% dolazi iz Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava i Rusije. Prema izvje?taju, pro?le godine je SAD ponovno potro?io vi?e od svih ostalih nuklearnih sila zajedno, odnosno ?ak 56,8 milijardi dolara. Kina ostaje na drugom mjestu s 12,5 milijardi dolara, manje od ?etvrtine ameri?ke potro?nje. Tre?e mjesto, s 10,4 milijarde dolara, ili 10% ukupnog iznosa, zauzima Ujedinjeno Kraljevstvo. Slijede Rusija s ne?to vi?e od 8 milijardi dolara, Francuska sa 6,8 milijardi dolara, Indija s 2,6 milijardi dolara, Izrael i Pakistan s ne?to vi?e od milijardu dolara te, na kraju, Sjeverna Koreja sa 630 milijuna dolara. U dokumentu se tako?er mo?e prona?i analiza tro?kova koje snose zemlje koje posjeduju nuklearno oru?je drugih dr?ava, me?u kojima su Belgija, Njema?ka, Italija, Nizozemska i Turska.

Preusmjeravanje sredstava u druge svrhe

U izvje?taju Me?unarodne kampanje za ukidanje nuklearnog oru?ja isti?e se da je novac potro?en na nuklearne arsenale uzalud potro?en, s obzirom na to da su se same dr?ave koje posjeduju nuklearno oru?je formalno slo?ile (Zajedni?kom deklaracijom po?etkom 2022.) da se nuklearni rat ne mo?e dobiti i da se nikada ne bi trebao voditi. Nadalje, to preusmjerava resurse s drugih prioriteta: 100 milijardi dolara moglo se iskoristiti za financiranje mjera usmjerenih na rje?avanje prijetnji sigurnosti prouzro?ene klimatskim promjenama i nestankom ?ivotinjskih i biljnih vrsta, ili pak za osiguravanje sredstava za pobolj?anje osnovnih javnih usluga, poput zdravstva, stanovanja i obrazovanja. Na?alost, unato? ponovljenim me?unarodnim apelima, trenutno ne postoje uvjeti za preokret trenda kako bi se zaustavio ili barem usporio kontinuirani razvoj nuklearnog oru?ja.

Me?unarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oru?ja, sa sjedi?tem u ?enevi i aktivna od 2007. u 107 zemalja, globalna je koalicija civilnog dru?tva koja se bori za promicanje pristupanja i pune provedbe Ugovora o zabrani nuklearnog oru?ja. Godine 2017. osvojila je Nobelovu nagradu za mir za svoj rad u skretanju pozornosti na katastrofalne humanitarne posljedice koje ima bilo kakva upotreba nuklearnog oru?ja te za izvanredna nastojanja za postizanje sporazuma koji bi zabranio to oru?je. 

(Vatican News - fc; md)