Papa: Poput kardinala Hossua, čovjeka dijaloga, recimo „ne“ svakom nasilju
Neka primjer blaženog kardinala Hossua, „čovjeka dijaloga i proroka nade“, te prijateljstvo između rumunjske grkokatoličke Crkve i židovske zajednice u toj zemlji, budu svjetlo današnjem svijetu: „recimo ‘ne’ nasilju, svakom nasilju, a osobito ako se ono čini prema bespomoćnima i nezaštićenima, kao što su djeca i obitelji“. Tim je riječima papa Lav XIV. završio svoj govor prilikom komemoracije u spomen na rumunjskog kardinala Iuliua Hossua (1885.-1970.), istaknuvši snagu svjedočanstva tog pastira, „simbola bratstva iznad svake etničke ili vjerske granice“. Papa je podsjetio kako je Hossu, kao grkokatolički biskup Cluj-Gherle, između 1940. i 1944., svojim hrabrim zalaganjem „pridonio spašavanju života tisuća Židova iz sjeverne Transilvanije“, spriječivši njihovu deportaciju u logore za istrebljenje. Za kardinala Hossua je 2022. počeo postupak priznavanja „Pravednikom među narodima“.
Sjećanje rumunjske grkokatoličke Crkve i židovske zajednice
Jučer, 2. lipnja, na dan kad se Crkva uz kardinala Hossua spominje još šestorice biskupa koje je na taj dan 2019. blaženima proglasio papa Franjo, u Sikstinskoj kapeli su na komemoraciji sudjelovali predstavnici Saveza židovskih zajednica u Rumunjskoj, predvođeni predsjednikom Silviuom Vexlerom, te rumunjske grkokatoličke Crkve, s biskupom Cristianom Crișanom koji je pročitao poruku velikog nadbiskupa kardinala Luciana Mureşana, u kojoj je, među ostalim, stajalo da je rumunjski parlament proglasio „Nacionalnu godinu kardinala Iuliua Hossua“, povodom 140 godina od njegova rođenja.
Apostol nade i mučenik vjere
Papa Lav XIV. na početku je naglasio kako je Hossu bio apostol nade, čiji se spomen slavi u Jubileju posvećenom nadi, ali i „mučenik vjere tijekom komunističkih progona u Rumunjskoj“.
On danas, u stanovitom smislu, ulazi u ovu kapelu, nakon što ga je sveti Pavao VI. 28. travnja 1969. imenovao kardinalom in pectore, dok je bio u zatvoru jer je odlučio ostati vjeran Crkvi u Rimu.
To imenovanje je javno obznanjeno tek 1973. godine, nakon smrti kardinala, koji je odbio napustiti zemlju kako bi ostao blizu svome narodu, što je, nakon uhićenja koje je tražio komunistički režim 1948. godine, postajalo sve opasnije za njega.
„Pomozite Židovima vašom žrtvom“, ne samo mislima
U svom je govoru Papa citirao apel koji je Iuliu Hossu uputio grkokatoličkom svećenstvu i vjernicima svoje biskupije, u proljeće 1944. godine, u trenutku kad se u Cluj-Napoci i drugim gradovima Transilvanije pripremala getoizacija židovskog stanovništva. Apel je sadržan u pastoralnom pismu, koje je sačuvao Moshe Carmilly-Weinberger, bivši glavni rabin lokalne židovske zajednice. To je, rekao je Sveti Otac, tek jedan primjer brojnih akcija koje je kardinal Hossu poduzeo u korist Židova, čime je „sebe i Grkokatoličku Crkvu izlagao golemim opasnostima“. Blaženik je u tom pismu pozvao svećenike i vjernike da pomažu Židovima „ne samo svojim mislima, već i svojom žrtvom, svjesni da danas ne možemo učiniti plemenitije djelo od te kršćanske i ljudske pomoći, koja je plod žarke ljudske ljubavi. Prva naša briga u sadašnjem trenutku mora biti to djelo pomoći“.
Njegov poziv da se mržnja prevlada oprostom
Papa Lav XIV. zatim je istaknuo kako je nada kardinala Hossua „bila nada vjernika koji zna da vrata zla neće nadvladati djelo Božje“. Bio je to čovjek koji je živio svoju vjeru „u punini, molitvi i predanosti drugima“. Potom je podsjetio na homiliju pape Franje na misi beatifikacije 2019. te je naveo jednu rečenicu kardinala Hossua, „sintezu njegova života“: „Bog nas je poslao u ovu tamu patnje kako bismo mogli pružiti oprost i moliti za obraćenje svih“.
Ove riječi izražavaju srž mučeničkog duha: nepokolebljiva vjera u Boga, bez mržnje, ali puna milosrđa koje patnju preobražava u ljubav prema progoniteljima. To i danas ostaje proročki poziv da se mržnja prevlada oprostom i da se vjera živi dostojanstveno i hrabro.
(Vatican News - ab; md)
