杏MAP导航

U tradicionalnom novogodi拧njem obra膰anju 膷lanovima Diplomatskog zbora akreditiranima pri Svetoj Stolici, papa Franjo je primijetio da se susre膰u u trenutku u kojem je, po njihovoj prisutnosti, simboli膷no okupljena obitelj svih narodâ. Kako je rekao, "razmjenjuju膰i bratske 啪elje, ostavljamo iza sebe sva膽e koje nas dijele i ponovno otkrivamo ono 拧to nas spaja." Potom je dodao:

Na po膷etku ove godine, koja za Katoli膷ku Crkvu ima posebnu va啪nost, na拧e okupljanje ima posebnu simboli膷nu vrijednost. Smisao je Jubileja 'odmoriti se' od freneti膷nosti koja sve vi拧e obilje啪ava svakodnevni 啪ivot, osvje啪iti se i hraniti se onim 拧to je uistinu bitno: ponovno se otkriti kao djeca Bo啪ja i bra膰a u Njemu, oprostiti uvrede, podr啪ati slabe i siroma拧ne, pustiti zemlju da se odmori, ostvarivati pravednost i ponovno prona膰i nadu. Na to su pozvani svi koji slu啪e zajedni膷kom dobru i prakticiraju politiku koja je najplemenitiji oblik ljubavi.

Ostatak dugoga Papinog govora, zbog njegove prehlade, pro膷itao je dotajnik Dikasterija za Isto膷ne Crkve mons. Filippo Ciampanelli. U govoru je Papa podsjetio da je pro拧le godine posjetio Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Isto膷ni Timor i Singapur, Belgiju i Luksemburg te Korziku. Ujedno je zahvalio svima koji su pridonijeli sve膷anijoj proslavi Jubileja u Rimu.

Sukobi, polarizacije, la啪ne vijesti

"U mnogim zemljama sve je vi拧e dru拧tvenih sukoba. Tako膽er vidimo da u mnogim zemljama postoje sve ve膰i dru拧tveni i politi膷ki konteksti pogor拧ani rastu膰im kontrastima. Suo膷eni smo sa sve ve膰om polarizacijom, u kojoj se javlja op膰i osje膰aj straha i nepovjerenja prema bli啪njima i prema budu膰nosti. To je pogor拧ano stalnim stvaranjem i 拧irenjem la啪nih vijesti koje ne samo da iskrivljuju stvarnost, nego na kraju iskrivljuju i savjesti, pobu膽uju膰i la啪ne percepcije stvarnosti i stvaraju膰i ozra膷je sumnje koja raspiruje mr啪nju, ugro啪ava sigurnost ljudi i kompromitira gra膽anski su啪ivot i stabilnost cijelih naroda", upozorio je Sveti Otac, prisjetiv拧i se nedavnih masovnih napada u Magdeburgu i New Orleansu te atentata na slova膷kog Premijera i izabranoga ameri膷kog Predsjednika.

"Moja je 啪elja za novu godinu da Jubilej bude za sve, kr拧膰ane i nekr拧膰ane, prilika za promi拧ljanje odnosa koji nas povezuju, te kako biti humani i 啪ivjeti u politi膷koj zajednici; kako prevladati logiku sukoba i, umjesto toga, prihvatiti logiku susreta. Vrijeme koje je pred nama ne膰e na膰i o膷ajne lutalice, ve膰 hodo膷asnike nade, odnosno ljude i zajednice u pokretu, predane izgradnji budu膰nosti mira", naglasio je papa Franjo.

Dijalog sa svima

Dodao je da je poziv diplomacije poticati dijalog sa svima, uklju膷uju膰i sugovornike koje se smatra 'neugodnima'. "To je jedini na膷in da se raskinu lanci mr啪nje i osvete koja zarobljava i da se deaktiviraju bombe sebi膷nosti, ljudskog ponosa i oholosti, 拧to je korijen svake ratoborne volje koja uni拧tava", isti膷e u ovogodi拧njem govoru Papa i nastavlja: "沤elio bih zato istaknuti neke odgovornosti koje svaki politi膷ki vo膽a treba imati na umu kada izvr拧ava svoje odgovornosti koje trebaju biti usmjerene na izgradnju op膰eg dobra i integralnog razvoja svake ljudske osobe".

Kako je rekao, to je prije svega donijeti Radosnu vijest siromasima. "Nesre膰e su na拧eg vremena brojne. Nikad kao u ovo vrijeme 膷ovje膷anstvo nije do啪ivjelo napredak, razvoj i bogatstvo, ali mo啪da nikad kao danas 膷ovje膷anstvo nije toliko samo i izgubljeno, da 膷esto vi拧e voli ku膰ne ljubimce nego djecu. Svi ljudi 鈥� tako膽er i oni koji nisu vjernici 鈥� mogu biti nositelji poruke nade i istine, jer su ljudska bi膰a obdarena uro膽enom 膷e啪njom za istinom."

Komunikacijska sredstva i umjetna inteligencija

Sveti je Otac zato upozorio na tendenciju stvaranja vlastite 'istine' i zanemarivanje objektivne istine, 膷emu mogu pridonijeti suvremena komunikacijska sredstva i zloupotrijebljena umjetna inteligencija te znanstveni napredak 膷ija ograni膷enja 膷esto pridonose polarizaciji, su啪avanju mentalne perspektive, pojednostavljivanju stvarnosti, riziku od zlostavljanja i 鈥� paradoksalno 鈥� izolaciji.

Papa je naglasio da komunikacija, dijalog i zauzimanje za op膰e dobro zahtijevaju dobru vjeru i uporabu zajedni膷kog jezika. "To je iznimno va啪no u diplomatskoj sferi, posebice u multilateralnom kontekstu. Utjecaj i uspjeh svake rije膷i, deklaracij膩, rezolucij膩 i op膰enito pregovara膷kih tekstova ovise o tom uvjetu".

"Upravo zbog toga posebno zabrinjava poku拧aj iskori拧tavanja multilateralnih dokumenata 鈥� koji mijenjaju zna膷enje pojmova ili jednostrane reinterpretacije sadr啪aja ugovora o ljudskim pravima 鈥� te uvo膽enje ideologija koje dijele ljude, gaze vrijednosti i vjeru naroda. To je doista istinska ideolo拧ka kolonizacija koja poku拧ava iskorijeniti tradiciju, povijest i vjerske veze naroda. U tom kontekstu neprihvatljivo je, primjerice, govoriti o takozvanom 'pravu na poba膷aj' koje je u suprotnosti s ljudskim pravima, a posebno s pravom na 啪ivot. Sav 啪ivot mora biti za拧ti膰en, u svakom trenutku, od za膷e膰a do prirodne smrti, jer nijedno dijete nije gre拧ka ili krivo 拧to postoji, kao 拧to se ni jednoj staroj ili bolesnoj osobi ne mo啪e oduzeti nadu i odbaciti je!", naglasio je Sveti Otac.

Diplomacija nade

Papa je podsjetio i na dobre primjere suradnje me膽u narodima, poput Mirovnog sporazuma koji su krajem studenoga 1984. u Vatikanu potpisali Argentina i 膶ile, te dodao da je "diplomacija nade i diplomacija oprosta sposobna, u vremenu punom otvorenih ili latentnih sukoba, ponovno isplesti odnose razdirane mr啪njom i nasiljem, i tako previti rane slomljenih srdaca".

Ponovio je svoj apel da se od novca koji slu啪i za oru啪je i druge vojne tro拧kove osnuje globalni fond za kona膷no uklanjanje gladi i razvoj najsiroma拧nijih zemalja, kako njihovi stanovnici ne bi pribjegavali nasilnim rje拧enjima i bili prisiljeni napu拧tati svoje zemlje da bi prona拧li dostojanstveniji 啪ivot. Tako je spomenuo razli膷ite sukobe na afri膷kom kontinentu, osobito u Sudanu, u Sahelu, Afri膷kom Rogu, u Mozambiku, Demokratskoj Republici Kongo, ali i Siriji, Libanonu, i Mjanmaru, Haitiju, Venezueli, Boliviji te Nikaragvi u kojoj Sveta Stolica sa zabrinuto拧膰u prati mjere poduzete prema crkvenim ustanovama i vjernicima. Izrazio je nadu da 膰e ove godine me膽unarodna zajednica raditi na tome da se napokon zaustavi trogodi拧nji rat u napa膰enoj Ukrajini i sukob u Izraelu.

Nova ropstva

"Kr拧膰ani mogu i 啪ele aktivno pridonositi izgradnji dru拧tva u kojem 啪ive. 膶ak i tamo gdje nisu ve膰ina u dru拧tvu, oni su punopravni gra膽ani, osobito u zemljama u kojima 啪ive od davnih vremena", istaknuo je Sveti Otac. Posljednji naglasak njegovoga govora bio je poziv da se proglasi slobodu zarobljenima, pritom navode膰i razli膷ite zarobljenosti poput ovisnosti o drogama i trgovinu ljudima. "Po拧tovani veleposlanici, u kr拧膰anskoj perspektivi jubilej je vrijeme milosti, i kako bih volio da ova 2025. godina uistinu bude godina milosti, puna istine, oprosta, slobode, pravednosti i mira!", zaklju膷io je Sveti Otac.

Dodajmo na kraju da Sveta Stolica trenutno ima pune diplomatske odnose sa 184 zemlje te Europskom unijom i Suverenim vite拧kim malte拧kim redom, te da su pro拧le godine potpisani ili unaprije膽eni ugovori s Burkinom Faso, Republikom 膶e拧kom i Narodnom republikom Kinom.

(Vatican News - hjb)