杏MAP导航

Papa Franjo se na dana?njoj audijenciji osvrnuo na svoje apostolsko putovanje na Maltu te ponovno podsjetio na rije?i kojima evan?elist Luka, u Djelima apostolskim, opisuje na?in na koji je Pavao, stigav?i nakon brodoloma na taj otok, bio primljen: ?nesvakida?njem ?ovjekoljubljem“. Te je rije?i Papa izabrao za moto svojega hodo?a??a, jer pokazuju put koji valja slijediti, ne samo kako bismo se suo?ili s pojavom migracija, nego op?enito kako bi svijet postao bratskiji, bolji za ?ivot, te kako bi se spasio od 'brodoloma' koji prijeti svima nama, koji smo – kako smo nau?ili – u istom ?amcu.

Prevladava logika najmo?nijih dr?ava

Malta je – prema Papinim rije?ima – klju?no mjesto, zbog svojega zemljopisnog polo?aja u sredi?tu Mediterana, gdje se susre?u narodi i kulture. Danas se ?esto govori o 'geopolitici, no dominantna je, na?alost, logika strategija najmo?nijih dr?ava da svoje interese ostvare ?ire?i podru?ja gospodarskog, ili ideolo?kog, ili vojnog utjecaja; vidimo to s ratom – primijetio je. U tom kontekstu Malta predstavlja pravo i snagu malih nacija, ali bogatih povije??u i civilizacijom, koje bi trebale unaprje?ivati drugu logiku: onu po?tovanja i slobode, dru?eljubivosti razlika, protivnu kolonizaciji najmo?nijih. Sada to mo?emo vidjeti. I to ne samo s jedne strane nego i s drugih… Nakon Drugoga svjetskog rata poku?alo se postaviti temelje za novu povijest mira, ali se, na?alost, nastavila stara povijest suprotstavljenih velikih sila. I, svjedoci smo, u aktualnom ratu u Ukrajini, nemo?i organizacijā Ujedinjenih naroda – napomenuo je Papa.

Migranti i prihvat

U svojem se razmi?ljanju potom vratio na pojavu migracija i na susret, odr?an prije odlaska s Malte, s brojnim migrantima primljenima u Centru za prihvat Ivan XXIII., koji vodi jedan 90-godi?nji franjevac, primjer apostolskoga zanosa i ljubavi prema migrantima. Papa se prisjetio svjedo?anstava koja je ?uo, po kojima je upoznao njihove ?ivote, rane, snove i nade, te istaknuo da je svaki migrant jedinstven, kao svatko od nas, on je osoba sa svojim dostojanstvom, svojim korijenima; svako je od njih nositelj bogatstva beskona?no ve?ega od problema koje mo?e potaknuti njegovo prihva?anje.

Naravno, prihvat treba organizirati, to je istina – rekao je – njime se mora upravljati, a prije toga, mnogo prije, on se mora planirati zajedno, na me?unarodnoj razini. Budu?i da se fenomen migracije ne mo?e svesti na izvanrednu situaciju, on je znak na?eg vremena. Kao takvoga ga treba ?itati i tuma?iti. On mo?e postati znak sukoba ili znak mira. Ovisi kako ?emo ga primiti, ovisi o nama.

Osvr?u?i se na ono ?to je u?inila Malta, Sveti je Otac istaknuo da je taj otok laboratorij mira, koji mo?e izvr?iti to svoje poslanje ako iz svojih korijena crpi limfu bratstva, suosje?anja, solidarnosti. To su vrijednosti – dodao je Papa – koje je malte?ki narod primio zajedno s evan?eljem, i koje ?e, zahvaljuju?i evan?elju mo?i odr?ati ?ivim.

Vrijeme je za novu evangelizaciju

?to se ti?e pastoralnoga vidika njegova apostolskog putovanja, papa Franjo je objasnio da je oti?ao na Maltu kako bi njezine stanovnike potvrdio u vjeri i zajedni?tvu, te istaknuo da je taj otok ?klju?no mjesto i sa stajali?ta evangelizacije“. Iz njezinih su dviju biskupija krenuli brojni sve?enici i redovnici, ali i laici, koji su u cijeli svijet ponijeli svoje kr??ansko svjedo?anstvo, te je zbog toga Papa o svojem posjetu govorio kao o ?inu zahvalnosti. Me?utim, primijetio da i na Malti pu?e vjetar sekularizma i globalizirane pseudokulture utemeljene na konsumizmu, neokapitalizmu i relativizmu, te da je stoga i tamo vrijeme za novu evangelizaciju.

Pohod ?pilji svetoga Pavla, na koji sam po?ao kao i moji prethodnici, bio je kao crpljenje iz izvora, kako bi evan?elje na Malti poteklo svje?inom svog po?etka i o?ivjelo svoje veliko naslje?e pu?ke pobo?nosti – kazao je. Ta se pobo?nost posebno osje?a u nacionalnom marijanskom sveti?tu Ta' Pinu na otoku Gozo, gdje je odr?an intenzivan molitveni susret.

Tamo sam osjetio otkucaje srca malte?kog naroda, koji se toliko pouzdaje u svoju svetu Majku. Marija nas uvijek vra?a bitnom, Kristu za nas raspetom i uskrslomu, njegovoj milosrdnoj ljubavi. Marija nam poma?e ponovno zapaliti plamen vjere, preuzimaju?i ga iz vatre Duha Svetoga, koji s koljena na koljeno poti?e radosno navije?tanje Evan?elja, jer je radost Crkve evangelizirati! – istaknuo je papa Franjo te na kraju ponovno zahvalio Predsjedniku Republike Malte, njegovoj obitelji, Premijeru i civilnim vlastima koji su mu po?eljeli dobrodo?licu, te biskupima, cijeloj zajednici, volonterima i onima koji su ga pratili molitvom.

(Vatican News - tc; aa)