杏MAP导航

Miroslav Salopek

Nakon velikog putovanja 1856., kad je posjetio i Zagreb, Adolf Kolping vratio se u Köln. To povijesno putovanje po Europi bilo je od najve?e va?nosti za Kolpingovo djelo. Tim je putovanjem Adolf Kolping definitivno internacionalizirao svoj pokret upustiv?i se u problem interkulturacije sa svim njezinim izazovima. Bio je svjestan da je u nekim, posebice slavenskim zemljama, protunjema?ko raspolo?enje bilo vrlo sna?no. Tako Kolping pi?e: ?Ono ?to mi Nijemci i uop?e mi na Zapadu napose te?ko razumijemo, jest da slavenski narodi nacionalnost shva?aju kao ne?to sveto ?emu se bezuvjetno mora pokazivati po?ast... Prema nacionalnoj osjetljivosti potrebno je odnositi se obzirno i ne grubom rukom dirati rane...“ Adolfu Kolpingu uspjelo je da svoje ideje i praksu pro?iri Europom i prekooceanskim zemljama.

Tako je, osim u negermanskim zemljama (?e?koj, Ma?arskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj) ve? na po?etku, uz Europu, prvo katoli?ko djeti?ko dru?tvo utemeljeno u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama. Prvo Dru?tvo utemeljeno je u St. Louisu 17. svibnja 1856. Na?alost, velika o?ekivanja nisu dala ploda. Aktivnosti dru?tava u SAD-u vi?e su se usmjerila na obitelji nego na pru?anje pomo?i ?egrtima i kalfama. Od 1846. do 1865. bilo je, uglavnom u Europi, utemeljeno 513 Katoli?kih djeti?kih dru?tava s vi?e od 25 000 ?lanova.

Za daljnje ?kolovanje mladih bila su osnovana brojna prebivali?ta ili djeti?ki domovi za odgoj i poduku. Osim mnogih samoorganiziranih ?tedionica, Kolping je organizirao bolesni?ke blagajne i bolesni?ka osiguranja. Mo?emo stoga zaklju?iti da je Adolf Kolping bio ne samo prete?a socijalnog nauka Crkve nego i prethodnik zdravstvenog osiguranja. Nemjerljivu su korist od djeti?kih gostinjaca i domova imali ve? spomenuti djeti?i putnici. Naime, kalfe su u potrazi za poslom putovali od grada do grada ne bi li se zaposlili. Kao ?lanovi Katoli?kih djeti?kih dru?tava imali su takozvane putni?ke knji?ice, ponajprije kao sredstvo identifikacije, a ujedno je to bila i potvrda da mogu prespavati u djeti?koj ku?i. Osim pravila pona?anja koja su bila otisnuta u putni?koj knji?ici, knji?ica je sadr?avala i popis gradova u kojima su preno?i?ta diljem Europe. Tako su djeti?i dosta sigurno mogli putovati u potrazi za poslom. Ve?ina je djeti?kih domova imala i takozvane otvorene kuhinje, mjesta gdje su se djeti?i mogli jeftino i sigurno prehraniti. Uz djeti?ka dru?tva formirana su i mnoga ?portska dru?tva. Sve je to mladim ljudima bilo od velike pomo?i.

Adolf Kolping je 1862. godine imenovan rektorom crkve Male bra?e u Kölnu, a iste ga je godine, 22. travnja, papa Pio IX. imenovao za tajnog savjetnika. Potom je nekoliko puta hodo?astio u Rim, gdje je 1864. utemeljio Katoli?ko djeti?ko dru?tvo. Prije jednog putovanja u Rim pi?e prijatelju, be?kom nadbiskupu Gruschi, kako bi volio da mu Papa daruje malu medaljicu koju bi nosio oko vrata i koju bi sa sobom ponio u grob. U istom pismu pi?e prijatelju da mu se ponovno vratio ?krvav ka?alj“ kakav je prebolio prije 20 godina i da mu je lije?nik zabranio sve aktivnosti.

Nakon kratka oporavka on je opet nastavio punim ?arom obavljati svoje mnogobrojne obveze. Kao predsjednik djeti?a Kolping je uputio molbu njema?kim biskupima da se u svakoj biskupiji imenuje jedan sve?enik koji bi bio predsjednik svih djeti?kih dru?tava u biskupiji. Takva je praksa prisutna i danas. Posljednji javni nastup Adolfa Kolpinga bio je 17. rujna 1865. u prigodi blagoslova novosagra?enoga djeti?kog gostinjca.

Bolno umiranje Adolfa Kolpinga trajalo je punih osam tjedana. Prikovan za postelju i bez sna strpljivo je podnosio svoju bolest. Na dan smrti 4. prosinca 1865. do?ao je do svijesti, uperio je svoj pogled prema bratu koji je bio uz njega, uhvatio kri? koji je donio sa svojeg hodo?a??a iz Rima i pru?io ga svojem bratu uz rije?i: ?Darujem ti ga neka te ?uva.“ Bile su to njegove posljednje rije?i. Otac katoli?kih djeti?a umro je u 52. godini ?ivota, to?nije, ?etiri dana prije svojeg 52. ro?endana. Adolf Kolping pokopan je 7. prosinca 1865. na groblju Melaten u Kölnu uz veli?anstven sprovod. Ni pola godine poslije, 30. travnja 1866., njegovi su posmrtni ostatci preneseni s groblja Melaten u crkvu Male bra?e u Kölnu.

Sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je Adolfa Kolpinga bla?enikom Katoli?ke Crkve 27. listopada 1991. u Rimu. U toj je prigodi sv. Ivan Pavao II. rekao: ?Ovakve svijetle likove kao ?to je bio Adolf Kolping mi danas trebamo u Crkvi.“

Gotovo je cijelo stolje?e Udruga katoli?kih djeti?a bila obilje?ena ciljnom skupinom neo?enjenih obrtni?kih djeti?a (kalfa) i osnovnim smjerovima svojega prakti?nog djelovanja. Potraga za zapo?ljavanjem vodila je djeti?e u mnoga dru?tva. Veliko ?irenje do?ivjele su ustanove kao djeti?ke ku?e te bolesni?ko i posmrtno osiguranje. Nakon Kolpingove smrti djeti?ka dru?tva dalje nastaju po pojedinim mjestima, a razvija se struktura udruge s biskupijskim i centralnim udrugama. Katoli?ko dru?tvo djeti?a smatra sebe dijelom katoli?koga socijalnog pokreta i na taj na?in sudjeluje u tada?njim pitanjima socijalne politike, obrtni?kih organizacija i sindikata. Nakon Prvoga svjetskog rata osje?a se u?inak op?ih tendencija demokratizacije i u ovoj udruzi; tako djeti?i ?ire mogu?nosti svojega djelovanja. Za vrijeme vladavine nacionalsocijalista rad Udruge je onemogu?en, a u Demokratskoj Republici Njema?koj tako ostaje sve do pada Zida.

Nakon 1945. godine po?inje obnova u Saveznoj Republici Njema?koj na novim temeljima postavljenima ve? 1933. godine. Uz skupinu djeti?a – skupina Kolping, sada postoji i skupina Stari Kolping, koju ?ine biv?i ?lanovi koji su zbog ?enidbe ili gospodarskog osamostaljenja morali izi?i iz Udruge. Obje skupine tvore kolpin?ku obitelj. Od toga se vremena kao ime Udruge pojavljuje ime Kolping. Kolpingovo je ime prihva?eno u ?ast utemeljitelja Udruge djeti?a Adolfa Kolpinga. Od tada povijest Udruge obilje?ava poseban proces promjena. Sve se vi?e ljudi koji ne pripadaju tradicionalnoj ciljnoj skupini i dolaze iz razli?itih zanimanja i dru?tvenih slojeva zanima za Kolpin?ke obitelji djelatne u ?upama. Kolpin?ka obitelj sada je zajednica orijentirana obiteljski i uklju?uje sve nara?taje. Daljnje otvaranje Udruge slijedi osnivanjem skupine Kolpi?ke mlade?i te primanjem ?enskih ?lanova od 1966. godine.

Kolpin?ko djelo sebe vidi kao svjetsku zajednicu solidarnosti u kojoj se ?lanovi i Kolpin?ke obitelji me?usobno podr?avaju i promi?u. One sebe vide kao skupine za samopomo? koje svojim aktivnostima poma?u ljudima na licu mjesta kako bi se mogli nositi sa svojim svakodnevnim problemima.

Velika Kolpin?ka obitelj danas razvija ?iroko polje djelovanja da bi ostvarila temeljnu svrhu kolpin?ke ideje: potvrditi se kao kr??ani u radu i zvanju, braku i obitelji, u Crkvi, dru?tvu i dr?avi. Da bi se ostvario taj cilj, pojedine su sredi?njice razvile mnogobrojne aktivnosti koje ne samo da su pomo? u ?ivotu njihovih ?lanova ve? pridonose op?em dobru zajednice i dru?tva u cjelini.

?irom svijeta u razli?itim nacijama i kulturama uspijeva provo?enje Kolpingovih ideja. Katoli?ko Kolpin?ko djelo danas ima oko 500 000 ?lanova u vi?e od 60 zemalja svijeta koji djeluju po uzoru na svojeg utemeljitelja bla?enog Adolfa Kolpinga. Radi zajedni?tva i ostvarenja ciljeva i projekata ?lanovi se sastaju u vi?e od 6.000 Kolpin?kih obitelji koje slijede bla?enikove izreke: ?Pomozite ?ovjeku tako da sam sebi mo?e pomo?i“ i ?Potrebe vremena re?i ?e vam ?to u?initi“. Postoji anegdota da ?Kolping radi neprekidno 24 sata. Naime, u bilo koje doba dana negdje na svijetu radi koja Kolpin?ka obitelj“.

Struktura Kolpin?koga djela danas je vrlo jednostavna, ali i vrlo u?inkovita.Temeljna je njegova jedinica Kolpin?ka obitelj. Ona mora mora imati najmanje sedam punoljetnih ?lanova i duhovnog savjetnika. Taj broj od sedam ?lanova odre?en je na uspomenu prve obitelji koju je utemeljio bla?eni Adolf Kolping. Duhovni je savjetnik, u pravilu, katoli?ki sve?enik ili trajni ?akon, osim ako biskup ne odredi koju drugu osobu. Budu?i da se Kolpin?ke obitelji danas, obi?no, osnivaju u ?upama, prirodno je da ?upnik ili ?upni vikar budu duhovni savjetnici tih Kolpin?kih obitelji. Vi?e Kolpin?kih obitelji na podru?ju jedne biskupije ?ini Biskupijsko Kolpin?ko djelo. Najmanje tri biskupijska Kolpin?ka djela ?ine Nacionalno Kolpin?ko djelo. Sva Nacionalna Kolpin?ka djela ?ine Me?unarodno Kolpin?ko djelo (IKW).

Sjedi?te Me?unarodnoga Kolpin?kog djela nalazi se u Kölnu preko puta crkve Male bra?e, gdje je grob bl. Adolfa Kolpinga. Predstavnici Me?unarodnoga Kolpin?kog djela ?lanovi su vi?e europskih i svjetskih ustanova. Kolpin?ko djelo u Europi osje?a se na poseban na?in zahvalno europskoj ideji ujedinjenja. Zbog kolpin?koga povijesnog razvoja i programa, Kolpin?ko djelo intenzivno sura?uje s vije?em Europe i Europskom zajednicom, to jest s Europskim parlamentom. Od 1974. ima ?savjetodavni status u Vije?u Europe“ u Strasbourgu kao nevladina organizacija. Poseban su znak te intenzivne suradnje Europski seminari koji se ve? 25 godina odr?avaju svake godine u Strasbourgu. Zbog svojega svjetskog predanja, Kolpin?ko djelo ima i ?savjetodavni status“ u Ekonomskom i Socijalnom vije?u Ujedinjenih naroda u New Yorku. Kolpin?ko djelo uvr?teno je i na ?poseban popis nevladinih me?unarodnih organizacija“ Me?unarodne organizacije rada u ?enevi.

Nakon pada ??eljezne zavjese“ 1989. godine Me?unarodno Kolpin?ko djelo prepoznalo je kao va?an zadatak sudjelovanje u razvoju civilnoga dru?tva u biv?im komunisti?kim zemljama, a to je ?inilo tako da je osnivalo nezavisne nacionalne udruge. U me?uvremenu su se razvile aktivne organizacijske strukture u mnogim zemljama srednje i isto?ne Europe, kao na primjer u Poljskoj, Ma?arskoj, Republici ?e?koj, Rumunjskoj, Slova?koj, Albaniji itd.

Ove kolpin?ke udruge odabrale su va?na polja djelovanja poput rada s mladima i s obiteljima, op?eg i profesionalnog podu?avanja, promicanja malog poduzetni?tva i socijalnog rada, ali i dru?tveno-politi?kog obrazovanja, a pokrenula su i va?ne dru?tvene zadatke u samoodgovornosti.

Iako je Kolpin?ko djelo utemeljeno u Europi te mu je me?unarodno sjedi?te i dalje u Kölnu, u me?uvremenu je ono pro?irilo svoja polja djelovanja diljem svijeta. Me?unarodno Kolpin?ko djelo koordinira razvojnu suradnju unutar udruge, posebno u korist Kolpin?kih obitelji u Africi, Aziji te u Latinskoj Americi. Svojim radom Me?unarodno Kolpin?ko djelo pridonosi rje?avanju me?unarodnih dru?tvenih pitanja.