杏MAP导航

Marito Mihovil Letica

Kada tkogod nedovoljno upu?en ?uje ime “Jelena Kri?arica”, mo?e pomisliti na neku hrabru i ratovanju vi?nu ?enu koja je i?la u kri?arske ratove naoru?ana ma?em ili lukom sa strijelama i sli?no. Ali to bi bila pogrje?na asocijacija. Na?a Jelena Kri?arica jest kr??anska svetica koju nije vodio vojskovo?a, nego je ona u posve odre?enome smislu vodila stanovitoga vojskovo?u i cara ?ija je pobjeda – koja je izvojevana s pouzdanjem u kr??anskoga Boga i znak kri?a – promijenila povijest kr??anske vjere, a time i zapadne civilizacije te posljedi?no cijeloga svijeta.

Jelena je majka cara Konstantina I. Velikoga. Nakon ?to se oslobodio drugih pretendenata na carsko prijestolje Rima, odnio je pobjedu nad znatno brojnijom Maksencijevom vojskom godine 312. kraj Mulvijskoga (ili Milvijskoga) mosta nadomak Rima. Kako bilje?e brojni izvori, prije presudne bitke ukazao se Konstantinu na nebu kri? i iznad njega rije?i “in hoc signo vinces” (u ovome ?e? znaku pobijediti).

Na Konstantinov je poticaj objavljen 313. godine u Milanu edikt kojim je kr??anstvo progla?eno ravnopravnom religijom. Godine 325. sazvao je u Niceji prvi op?i koncil Crkve, na kojemu je prihva?eno “Nicejsko vjerovanje” gdje se uz ostalo ustvr?uje da je Isus Krist pravi Bog, istobitan s Ocem. Va?no je re?i i to da je car Konstantin odabrao stari grad Bizantij za novu prijestolnicu, koja je 330. njemu u ?ast preimenovana u Konstantinopol, odnosno Carigrad.

Ovdje se prisje?amo, kako je ve? nagovije?teno, Konstantinove majke. Sveta Jelena Kri?arica ro?ena je oko 250. godine u gradu Drepanonu, koji ?e poslije biti po njoj nazvan Helenopol, u tada?njoj pokrajini Bitiniji u Maloj Aziji. Jelena je potekla iz siroma?ne obitelji te je radila kao slu?avka. Tako ju je upoznao i uzeo za ?enu ugledni vojskovo?a Konstancije. Ali ju je, kada je izabran za cara, morao napustiti jer je zakon nalagao da carica ima biti plemenita?koga roda.

Kada je Jelenin i Konstancijev sin Konstantin postao carem, pozvao je majku na dvor, dodijelio joj naslov “Augusta” i sve ?asti te joj tako omogu?io da bude caricom u punome smislu. Sveta Jelena ostala je, unato? svemu tomu, skromnom i poniznom kr??anskom vjernicom, razabiru?i da je bogatstvo u duhovnim, a ne u materijalnim dobrima. Pomagala je siromasima, daruju?i im novac, odje?u i hranu, svesrdno se zauzimala i za mnoge druge nepravedno progonjene, osu?ene, za slabe i bolesne. Takve je ?esto dovodila na dvor te ih ondje sama dvorila. Jelenino odlu?no odbacivanje poganskoga rimskog mnogobo?tva te zdu?no prihva?anje Isusa Krista jedinim Bogom, potaknulo je njezina sina Konstantina da kr??anima dodijeli slobodu.

Jelena je vlastitu pobo?nost htjela to ve?ma u?vrstiti pa je godine 326. po?la na hodo?a??e u Svetu zemlju gdje je, prema nekim podatcima, zapovjedila da se u potrazi za Kristovim kri?em prekopa Kalvarija. Zbog toga je dobila ime “Kri?arica”. U doba Konstantinove vladavine ondje je podignuta bazilika Svetoga Groba.

Predaja nam ka?e da je sveta Jelena Kri?arica umrla 18. kolovoza 330. godine, a mjesto smrti nije sigurno utvr?eno: Konstantinopol ili Nikomedija. Sveti?ino je tijelo poslije preneseno u Rim, a danas se njezini zemni ostatci ?uvaju u jednom od vatikanskih muzeja.

Kao ?to joj je sin Konstantin vidio na nebu znak kri?a koji mu je donio pobjedu, a kr??anstvu slobodu, tako je sveta Jelena Kri?arica na osobit na?in posvetila mjesto Kristove Kalvarije, gdje je Krist svojom smr?u na kri?u otvorio slobodan put u nebo svima koji uzvjeruju u njegovo bogosinovstvo, odnosno istobitnost s Ocem po kojoj Isus Krist jest Spasitelj i Otkupitelj svega svijeta.