杏MAP导航

Marito Mihovil Letica

鈥淩adost bez kraja, sre膰a bez sjene, ljubav bez granica, intenzivan 啪ivot bez umora, djelovanje ispunjeno energijom, koje je istodobno savr拧en mir i opu拧tenost bez ikakve napetosti 鈥� to je vje膷no bla啪enstvo; to je bitak za kojim 膷ovjek te啪i u svojemu postojanju.鈥�

Tako je govorila sveta Edith Stein, 膷iji spomendan Katoli膷ka Crkva slavi 9. kolovoza.

Edith Stein rodila se u gradu Breslauu, odnosno Wroc艂awu u dana拧njoj Poljskoj, 12. listopada 1891., na Jom Kipur, 啪idovski vjerski blagdan kada narod obredno obavlja pomirenje s Bogom i o膷i拧膰enje od grijeha. Edith je bila najmla膽e od jedanaestero djece u obitelji ortodoksnih 沤idova. Nakon 拧to je djetinjstvo i ranu mladost pro啪ivjela u okrilju Staroga zavjeta i 啪idovskoga pravovjerja, u dobi od 15 godina izgubila je vjeru.

Bila je vrlo bistra i nadarena djevojka pa je 1911. u Breslauu zapo膷ela studij pedagogije, ali ju je privla膷ila filozofija te je 1913. pre拧la na Sveu膷ili拧te u Göttingenu kako bi slu拧ala predavanja Edmunda Husserla, jednoga od najzna膷ajnijih mislilaca 20. stolje膰a, za膷etnika filozofskoga smjera fenomenologije. Husserl je tako膽er bio 沤idov, ali obra膰en na protestantizam. Kod Husserla je Edith Stein doktorirala filozofiju 1916. te poslije bila njegovom asistenticom na Sveu膷ili拧tu u Freiburgu, kamo su iz Göttingena zajedno pre拧li.

U to je vrijeme bjesnio Prvi svjetski rat i uzimao milijunske 啪rtve, a me膽u njima i njezina prijatelja Adolfa Reinacha, koji ju je i bio upoznao s Husserlom. Kada je Edith otputovala do Reinachove udovice, bio je to njezin prvi susret s kri啪em. O tome je zapisala: 鈥淧rvi sam put ugledala Crkvu otkupljenih kr拧膰ana u njezinoj pobjedi nad poraznom smr膰u. Bija拧e to po膷etak pada moje nevjere, 啪idovstvo je izblijedjelo, a kr拧膰anstvo zasjalo: Krist u otajstvu kri啪a!鈥�

Nakon 拧to joj je 1921. dospjela u ruke knjiga 鈥溑絠vot svete Terezije Avilske鈥�, bila je o膷arana sadr啪ajem te si je nakon 膷itanja rekla: 鈥淭o je istina!鈥� Odlu膷ila je prije膰i na katoli膷ku vjeru i primila je sakrament kr拧tenja 1. sije膷nja 1922., u 31. godini 啪ivota. Uzela je ime Tereza-Hedviga.

Kada je do拧la u Breslau da priop膰i majci svoj prijelaz na katoli膷anstvo, kleknula je i rekla: 鈥淢ajko, ja sam katolkinja.鈥� Nakon 拧to je gospo膽a Stein shvatila da su svi prigovori i odvra膰anja uzaludni, prekrila je lice rukama i zaplakala. S njome je plakala i Edith. Tje拧ila je majku govore膰i da joj nije htjela nanijeti bol.

Zatim je postala u膷iteljicom u dominikanskome samostanu u Speyeru. Od 1932. predavala je u Institutu za znanstvenu pedagogiju u Münsteru, ali je nakon dolaska nacista na vlast 1933. prisiljena napustiti Institut. Godine 1934. pristupila je redu bosonogih karmeli膰anki u Kölnu i uzela redovni膷ko ime Terezija Benedikta od Kri啪a. Prve je redovni膷ke zavjete polo啪ila 21. travnja 1935., a sve膷ane zavjete na Veliki petak 1938. Pred nacistima se te godine sklonila u samostan Echt u Nizozemskoj, odakle je 1942. deportirana u Auschwitz gdje je ubijena 9. kolovoza iste te 1942. godine. Ponijela je svoj kri啪 kao 沤idovka i umrla mu膷eni膷ki kao kr拧膰anka.

K tomu je potrebno spomenuti da je njezino glavno filozofsko djelo 鈥淜ona膷ni i vje膷ni bitak鈥�, u kojemu obja拧njava da je ljudski bitak neprestani prijelaz iz potencijalnosti u aktualnost, odnosno iz mogu膰nosti u zbiljnost. U svojim teolo拧kim djelima spajala je tomizam, tj. filozofiju svetoga Tome Akvinskoga, i Husserlovu fenomenologiju.

Papa Ivan Pavao II. godine 1987. proglasio je Edith Stein bla啪enom , a 1998. godine proglasio ju je svetom.