Spomendan svete Edith Stein
Marito Mihovil Letica
“Radost bez kraja, sre?a bez sjene, ljubav bez granica, intenzivan ?ivot bez umora, djelovanje ispunjeno energijom, koje je istodobno savr?en mir i opu?tenost bez ikakve napetosti – to je vje?no bla?enstvo; to je bitak za kojim ?ovjek te?i u svojemu postojanju.”
Tako je govorila sveta Edith Stein, ?iji spomendan Katoli?ka Crkva slavi 9. kolovoza.
Edith Stein rodila se u gradu Breslauu, odnosno Wroc?awu u dana?njoj Poljskoj, 12. listopada 1891., na Jom Kipur, ?idovski vjerski blagdan kada narod obredno obavlja pomirenje s Bogom i o?i??enje od grijeha. Edith je bila najmla?e od jedanaestero djece u obitelji ortodoksnih ?idova. Nakon ?to je djetinjstvo i ranu mladost pro?ivjela u okrilju Staroga zavjeta i ?idovskoga pravovjerja, u dobi od 15 godina izgubila je vjeru.
Bila je vrlo bistra i nadarena djevojka pa je 1911. u Breslauu zapo?ela studij pedagogije, ali ju je privla?ila filozofija te je 1913. pre?la na Sveu?ili?te u Göttingenu kako bi slu?ala predavanja Edmunda Husserla, jednoga od najzna?ajnijih mislilaca 20. stolje?a, za?etnika filozofskoga smjera fenomenologije. Husserl je tako?er bio ?idov, ali obra?en na protestantizam. Kod Husserla je Edith Stein doktorirala filozofiju 1916. te poslije bila njegovom asistenticom na Sveu?ili?tu u Freiburgu, kamo su iz Göttingena zajedno pre?li.
U to je vrijeme bjesnio Prvi svjetski rat i uzimao milijunske ?rtve, a me?u njima i njezina prijatelja Adolfa Reinacha, koji ju je i bio upoznao s Husserlom. Kada je Edith otputovala do Reinachove udovice, bio je to njezin prvi susret s kri?em. O tome je zapisala: “Prvi sam put ugledala Crkvu otkupljenih kr??ana u njezinoj pobjedi nad poraznom smr?u. Bija?e to po?etak pada moje nevjere, ?idovstvo je izblijedjelo, a kr??anstvo zasjalo: Krist u otajstvu kri?a!”
Nakon ?to joj je 1921. dospjela u ruke knjiga “?ivot svete Terezije Avilske”, bila je o?arana sadr?ajem te si je nakon ?itanja rekla: “To je istina!” Odlu?ila je prije?i na katoli?ku vjeru i primila je sakrament kr?tenja 1. sije?nja 1922., u 31. godini ?ivota. Uzela je ime Tereza-Hedviga.
Kada je do?la u Breslau da priop?i majci svoj prijelaz na katoli?anstvo, kleknula je i rekla: “Majko, ja sam katolkinja.” Nakon ?to je gospo?a Stein shvatila da su svi prigovori i odvra?anja uzaludni, prekrila je lice rukama i zaplakala. S njome je plakala i Edith. Tje?ila je majku govore?i da joj nije htjela nanijeti bol.
Zatim je postala u?iteljicom u dominikanskome samostanu u Speyeru. Od 1932. predavala je u Institutu za znanstvenu pedagogiju u Münsteru, ali je nakon dolaska nacista na vlast 1933. prisiljena napustiti Institut. Godine 1934. pristupila je redu bosonogih karmeli?anki u Kölnu i uzela redovni?ko ime Terezija Benedikta od Kri?a. Prve je redovni?ke zavjete polo?ila 21. travnja 1935., a sve?ane zavjete na Veliki petak 1938. Pred nacistima se te godine sklonila u samostan Echt u Nizozemskoj, odakle je 1942. deportirana u Auschwitz gdje je ubijena 9. kolovoza iste te 1942. godine. Ponijela je svoj kri? kao ?idovka i umrla mu?eni?ki kao kr??anka.
K tomu je potrebno spomenuti da je njezino glavno filozofsko djelo “Kona?ni i vje?ni bitak”, u kojemu obja?njava da je ljudski bitak neprestani prijelaz iz potencijalnosti u aktualnost, odnosno iz mogu?nosti u zbiljnost. U svojim teolo?kim djelima spajala je tomizam, tj. filozofiju svetoga Tome Akvinskoga, i Husserlovu fenomenologiju.
Papa Ivan Pavao II. godine 1987. proglasio je Edith Stein bla?enom , a 1998. godine proglasio ju je svetom.
