Post i molitva za mir odr?ani na poziv pape Lava XIV.
Marito Mihovil Letica
Na kraju op?e audijencije koju je u srijedu 20. kolovoza odr?ao u Dvorani Pavla VI., papa Lav XIV. pozvao je vjernike na post i molitvu u petak 22. kolovoza, kada je liturgijski spomendan Bla?ene Djevice Marije, Kraljice Mira. Marija je – uz ostalo je rekao Papa – “Majka vjernika ovdje na zemlji i zazivamo ju i kao Kraljicu Mira, dok je na?a zemlja i dalje ranjena ratovima u Svetoj zemlji, u Ukrajini i brojnim drugim podru?jima svijeta”. Poglavar Katoli?ke Crkve istaknuo je da mira nema bez oprosta, koji je temeljni preduvjet mirnoga su?ivota me?u narodima i pojedincima.
Treba podsjetiti da je blagdan Bla?ene Djevice Marije Kraljice u op?i kalendar uveo papa Pio XII. prije vi?e od sedam desetlje?a, 1954., na zavr?etku proslave Marijanske godine. Blagdan se prvotno slavio u svibnju, a nakon liturgijske reforme Drugoga vatikanskog koncila preba?en na 22. kolovoza.
Zanimljivo je spomenuti da je u okrilju Crkve Marijin naslov Kraljice ?esto bio povezivan s pojmom milosr?a, o ?emu uz ostalo svjedo?i lijepa i izra?ajna srednjovjekovna molitva “Zdravo, Kraljice, Majko milosr?a”. Proteklih se pola stolje?a Mariji sve ?e??e pridjeljuje naslov “Kraljica Mira”.
Kada je rije? o molitvi i postu za mir, na ?to nas je pozvao papa Lav XIV., uputno je podsjetiti da Katoli?ka Crkva molitvu i post, uz njih i djela milosr?a, dr?i bitnim ?inima vjernikâ, a ti ?ini izra?avaju pred Bogom ?ovjekovu poniznost, nadu i ljubav. Kada se ?ovjek vjernik uzdr?ava od jela koje mu je dostupno – premda hranu smatra Bo?jim darom – onda se post iskazuje religioznim gestom kojemu treba ispravno razumjeti pobude odnosno nakane. Jedna od nakana posta i molitve jest oslobo?enje od kakve velike nesre?e. Tako, primjerice, u 4. poglavlju starozavjetne knjige “Judita” ?itamo:
“Svi Izraelci i ?ene i djeca ?to ?ivljahu u Jeruzalemu pado?e ni?ice pred Hramom, posu?e glavu pepelom i prostrije?e kostrijet pred Gospoda: opasa?e vre?ama i ?rtvenik i zazivahu ?arko Boga Izraelova u jedan glas, da ne preda njihovu djecu pokolju, njihove ?ene u ropstvo, njihove gradove i ba?tinu njihovu ru?enju a sveti?ta njihova obe??a??enju, pogrdi i ruglu pogana. Bog usli?a glas njihov i smilova se nad nevoljom njihovom: sav je narod postio mnogo dana u svoj Judeji i u Jeruzalemu pred sveti?tem Boga Svevladara.” (Jdt 4,12–13)
Post se spominje i na mnogim mjestima u Novome zavjetu, a vjerojatno je najpoznatije ònō koje opisuje Isusov 40-dnevni post u pustinji, kako ?itamo 4. poglavlju “Evan?elja po Mateju”:
“Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga ?avao isku?a. I propostiv?i ?etrdeset dana i ?etrdeset no?i, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napasnik i re?e: ‘Ako si Sin Bo?ji, reci da ovo kamenje postane kruhom.’ A on odgovori: ‘Pisano je: Ne ?ivi ?ovjek samo o kruhu, nego o svakoj rije?i ?to izlazi iz Bo?jih usta.’” (Mt 4,1–4)
Post ima va?no mjesto u ?ivotu Crkve kao Bo?jega naroda, a katoli?ki vjernici pozvani su postiti i moliti za mir me?u svim narodima i ljudima u svijetu, neovisno o tome pripadaju li Katoli?koj Crkvi ili su izvan nje. Zato je papa Lav XIV. pozvao na post i molitvu za mir ponajprije u ratom zahva?enim podru?jima Svete zemlje i Ukrajine, ali i drugdje u svijetu, izabrav?i da to bude na spomendan Bla?ene Djevice Marije, Kraljice Mira.
