Spomendan svetoga Ilije
Marito Mihovil Letica
Prisjetimo se dogaÄaja Isusova preobraženja, o Äemu možemo Äitati u svim trima sinoptiÄkim evanÄeljima: Matejevu, Markovu i Lukinu. Dok su s Isusom na visokoj gori bili Petar, Jakov i Ivan, ukazali su im se Mojsije i Ilija. Prema jednomu tumaÄenju, Mojsije se ovdje pojavljuje kao predstavnik Zakona, a Ilija kao predstavnik prorokâ. Ali vjerojatnijim se Äini tumaÄenje da se obojica javljaju kao preteÄe ili svjedoci Saveza. Prema starozavjetnim knjigama Sirahovoj i Malahijinoj, Ilija je imao biti Mesijin preteÄa, a u novozavjetnim spisima Iliju poistovjeÄuju s Ivanom Krstiteljem. U svemu ne smije ostati nespomenuto da je prorok Ilija, sliÄno Henoku i Mojsiju, kako nam Stari zavjet prenosi drevne judaistiÄke predaje, slavno uznesen u nebo.
Kad je Isus u krajevima Cezareje Filipove upitao svoje uÄenike: āÅ to govore ljudi, tko je Sin ÄovjeÄji?ā, oni mu rekoÅ”e, kako Äitamo u āEvanÄelju po Matejuā: āJedni da je Ivan Krstitelj; drugi da je Ilija; treÄi opet da je Jeremija ili koji od proroka.ā (Mt 16, 13ā14)
Ilija se spominje i u trenutku Isusove smrti, koju evanÄelist Matej ovako opisuje: āOd Å”este ure nasta tama po svoj zemlji ā do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa: āEli, Eli, lema sabahtani?ā To Äe reÄi: āBože moj, Bože moj, zaÅ”to si me ostavio?ā A neki od nazoÄnih, ÄuvÅ”i to, govorahu: āOvaj zove Iliju.āā (Mt 27, 45ā47)
Prorok Ilija bijaÅ”e rodom iz TiÅ”be u Sjevernome Kraljevstvu ili Izraelu, pa se nerijetko spominje kao Ilija TiÅ”bijac. Njegovo je hebrejsko ime āElijÄhuā, Å”to znaÄi āJahve je moj Bogā, grÄki oblik imena glasi āÄleíasā, latinski āEliasā, a hrvatski āIlijaā. Živio je u 9. stoljeÄu prije Krista u doba kraljeva Ahaba i Ahazje. Isprva je vodio pustinjaÄki život. Gorljivo se borio protiv idolopoklonstva koje su, uvevÅ”i kult Baala i AÅ”tarte, nametali bezbožni Ahab i njegova žena Izabela. ProroÄko djelovanje Ilijino potanko je opisano u āPrvoj knjizi o Kraljevimaā i āDrugoj knjizi o Kraljevimaā.
Spomendan svetoga Ilije jest 20. srpnja. Treba reÄi da Iliju osobito Å”tuju karmeliÄani, posebno je Å”tovan u Slavoniji, zaÅ”titnik je ÄakovaÄko-osjeÄke nadbiskupije te je u drugim krajevima Hrvatske zaÅ”titnik mnogih župa, crkava, samostana i naselja. Jedno od njih su i Äavoglave u Dalmatinskoj zagori; prisjetimo se da u pjesmi āBojna Äavoglaveā Marko PerkoviÄ Thompson meÄu inim pjeva: āSluÅ”ajte sad poruku od svetog Ilijeā¦ā. K tomu brojni planinski vrhovi nose ime prema Iliji Gromovniku. Hrvati katolici u susjednoj nam zemlji slave svetoga Iliju kao zaÅ”titnika cijele Bosne i Hercegovine. TakoÄer je važno reÄi da Iliju uz katolike slave i pravoslavci na Ilindan, k tomu i muslimani, koji Iliju odnosno Aliju sveÄano obilježavaju na AliÄun.
Valja napomenuti i da su prelaskom s poganskih vjerovanja na krÅ”Äanstvo Slaveni brojne osobine boga Peruna prenijeli na Iliju Gromovnika.
I naposljetku dospijevamo do pitanja kako se Bog objavio Iliji na brdu Horebu. Gospodin ne bijaÅ”e, suprotno Ilijinim oÄekivanjima, āu olujnom vihoru ni u potresuā, ne bijaÅ”e ni u ognju ā nego se pred ovim prorokom, koji Äe u narodu biti zapamÄen kao Ilija Gromovnik, Bog pojavio kao āÅ”apat laganog i blagog lahoraā, kako Äitamo u āPrvoj knjizi o Kraljevimaā. Bog je gospodar života i može se objaviti kako hoÄe, a ne samo u znakovima buÄnosti i silovitosti. Ilija je tada ispravno uvidio da i trenutci Å”utnje, u kojima možemo osluhnuti samo glas tiÅ”ine, bivaju temeljito i spasonosno ispunjeni Božjom blizinom.
