Spomendan svetoga Ilije
Marito Mihovil Letica
Prisjetimo se doga?aja Isusova preobra?enja, o ?emu mo?emo ?itati u svim trima sinopti?kim evan?eljima: Matejevu, Markovu i Lukinu. Dok su s Isusom na visokoj gori bili Petar, Jakov i Ivan, ukazali su im se Mojsije i Ilija. Prema jednomu tuma?enju, Mojsije se ovdje pojavljuje kao predstavnik Zakona, a Ilija kao predstavnik prorokâ. Ali vjerojatnijim se ?ini tuma?enje da se obojica javljaju kao prete?e ili svjedoci Saveza. Prema starozavjetnim knjigama Sirahovoj i Malahijinoj, Ilija je imao biti Mesijin prete?a, a u novozavjetnim spisima Iliju poistovje?uju s Ivanom Krstiteljem. U svemu ne smije ostati nespomenuto da je prorok Ilija, sli?no Henoku i Mojsiju, kako nam Stari zavjet prenosi drevne judaisti?ke predaje, slavno uznesen u nebo.
Kad je Isus u krajevima Cezareje Filipove upitao svoje u?enike: “?to govore ljudi, tko je Sin ?ovje?ji?”, oni mu reko?e, kako ?itamo u “Evan?elju po Mateju”: “Jedni da je Ivan Krstitelj; drugi da je Ilija; tre?i opet da je Jeremija ili koji od proroka.“ (Mt 16, 13–14)
Ilija se spominje i u trenutku Isusove smrti, koju evan?elist Matej ovako opisuje: “Od ?este ure nasta tama po svoj zemlji – do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa: ‘Eli, Eli, lema sabahtani?’ To ?e re?i: ‘Bo?e moj, Bo?e moj, za?to si me ostavio?’ A neki od nazo?nih, ?uv?i to, govorahu: ‘Ovaj zove Iliju.’” (Mt 27, 45–47)
Prorok Ilija bija?e rodom iz Ti?be u Sjevernome Kraljevstvu ili Izraelu, pa se nerijetko spominje kao Ilija Ti?bijac. Njegovo je hebrejsko ime “Elijāhu”, ?to zna?i ‘Jahve je moj Bog’, gr?ki oblik imena glasi “?leías”, latinski “Elias”, a hrvatski “Ilija”. ?ivio je u 9. stolje?u prije Krista u doba kraljeva Ahaba i Ahazje. Isprva je vodio pustinja?ki ?ivot. Gorljivo se borio protiv idolopoklonstva koje su, uvev?i kult Baala i A?tarte, nametali bezbo?ni Ahab i njegova ?ena Izabela. Proro?ko djelovanje Ilijino potanko je opisano u “Prvoj knjizi o Kraljevima” i “Drugoj knjizi o Kraljevima”.
Spomendan svetoga Ilije jest 20. srpnja. Treba re?i da Iliju osobito ?tuju karmeli?ani, posebno je ?tovan u Slavoniji, za?titnik je ?akova?ko-osje?ke nadbiskupije te je u drugim krajevima Hrvatske za?titnik mnogih ?upa, crkava, samostana i naselja. Jedno od njih su i ?avoglave u Dalmatinskoj zagori; prisjetimo se da u pjesmi “Bojna ?avoglave” Marko Perkovi? Thompson me?u inim pjeva: “Slu?ajte sad poruku od svetog Ilije…”. K tomu brojni planinski vrhovi nose ime prema Iliji Gromovniku. Hrvati katolici u susjednoj nam zemlji slave svetoga Iliju kao za?titnika cijele Bosne i Hercegovine. Tako?er je va?no re?i da Iliju uz katolike slave i pravoslavci na Ilindan, k tomu i muslimani, koji Iliju odnosno Aliju sve?ano obilje?avaju na Ali?un.
Valja napomenuti i da su prelaskom s poganskih vjerovanja na kr??anstvo Slaveni brojne osobine boga Peruna prenijeli na Iliju Gromovnika.
I naposljetku dospijevamo do pitanja kako se Bog objavio Iliji na brdu Horebu. Gospodin ne bija?e, suprotno Ilijinim o?ekivanjima, “u olujnom vihoru ni u potresu”, ne bija?e ni u ognju – nego se pred ovim prorokom, koji ?e u narodu biti zapam?en kao Ilija Gromovnik, Bog pojavio kao “?apat laganog i blagog lahora”, kako ?itamo u “Prvoj knjizi o Kraljevima”. Bog je gospodar ?ivota i mo?e se objaviti kako ho?e, a ne samo u znakovima bu?nosti i silovitosti. Ilija je tada ispravno uvidio da i trenutci ?utnje, u kojima mo?emo osluhnuti samo glas ti?ine, bivaju temeljito i spasonosno ispunjeni Bo?jom blizinom.
