Vijesti iz 啪ivota Katoli膷ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku啪ina 鈥� Zagreb
Zagreb je posljednjeg dana svibnja proslavio svetkovinu nebeske za拧titnice, Majku Bo啪ju od Kamenitih vrata. Misno slavlje u zajedni拧tvu s nadbiskupima, biskupima i sve膰enicima ispred zagreba膷ke katedrale predvodio je kardinal Josip Bozani膰, zagreba膷ki nadbiskup u miru. 鈥淧ozivam vas da u ozra膷ju molitve i zahvalnosti ovu ve膷er ne promatramo kao puki nastavak obi膷aja, nego kao sve膷ani trenutak duhovne sabranosti u Svetoj jubilejskoj godini nade i povijesnoga pam膰enja鈥�, rekao je na po膷etku zagreba膷ki nadbiskup Dra啪en Kutle拧a, pozvav拧i okupljeno mno拧tvo: 鈥淯 duhu zahvalnosti i odgovornosti pristupimo proslavi Majke Bo啪je od Kamenitih vrata. U njezinu maj膷inskom pogledu prona膽imo mir, u njezinu zagovoru utjehu, a u njezinu primjeru nadahnu膰e za nova djela ljubavi prema Bogu i bli啪njemu鈥�.
Najavio je kako pro啪eti rado拧膰u i zahvalno拧膰u ovogodi拧nju proslavu Bo啪i膰a mo啪emo o膷ekivati unutar obnovljenih prostora katedrale kada 膰emo u nju mo膰i vratiti i relikvije bl. Alojzija Stepinca. Obra膰aju膰i se predvoditelju misnoga slavlja nadbiskup Kutle拧a je naglasio: 鈥淯 ovoj prigodi 啪elim Vam uime svih okupljenih, kao i u svoje osobno ime, 膷estitati zlatni sve膰eni膷ki jubilej 鈥� 50 godina vjernog slu啪enja Gospodinu鈥�.
鈥濵ajka Bo啪ja od Kamenitih vrata ima osobitu dra啪 i privla膷nost. Ve膰 i sam naziv Majka Bo啪ja od Kamenitih vrata govori o vratima. A vrata zna膷e: ulazak i izlazak, odlazak i povratak, susret i rastanak鈥�, rekao je u homiliji kardinal, nastaviv拧i: 鈥濶ema dana ni sata da se ljudi ne zaustave pred 膷udotvornom slikom. Tu nema mno拧tva hodo膷asnika, ali molitva je uvijek prisutna. Prolaze djeca, mladi i starije osobe, 啪ene i mu拧karci, radnici i slu啪benici, u膷itelji i 膽aci, bolesni i zdravi鈥� Ostavljaju svoj zaufani znak: misao, molitvu, vapaj, svije膰u. Kamenitim vratima rado navra膰aju 膽aci i studenti. Stoga je otac Bonaventura Duda znao re膰i da bi se Gospa od Kamenitih vrata mogla nazvati i Majka Bo啪ja Studentska. A na拧e Sestre milosrdnice, revne 膷uvarice sveti拧ta, znaju mnoge sudbine i mnoga usli拧anja鈥�.
Na blagdan Pohoda Bla啪ene Djevice 31. svibnja u Beli拧膰u je odr啪an 23. Susret osoba s invaliditetom i 膷lanova njihovih obitelji 膼akova膷ko-osje膷ke nadbiskupije te prijatelja i animatora zajednica valpova膷ke regije pod geslom 鈥濾eli膷a du拧a moja Gospodina鈥�. Sudjelovalo je vi拧e od 600 osoba te mnogobrojne udruge i zajednice. Vl膷. Alojz Kova膷ek, nadbiskupijski povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom i 啪upnik u Osijeku, prisjetio se djelovanja Povjerenstva tijekom 24 godine, brojnih aktivnosti, koncerata, susreta i seminara. Posebno se spomenuo i onih koji su preminuli, pozvav拧i sve na molitvu za njih tijekom misnoga slavlja koje je predvodio 膽akova膷ko-osje膷ki nadbiskup 膼uro Hrani膰. U homiliji govorio je o Mariji i Elizabeti kao znakovima Bo啪je prisutnosti me膽u malenima, poni啪enima i zaboravljenima. Istaknuo je kako okupljeni u zajednicama Vjere i svjetla svjedo膷e da Bog nije zaboravio one na rubu dru拧tva, prenijela je IKA.
Na izvoru rijeke Cetine, uz ostatke starohrvatske crkve sv. Spasa iz 9. stolje膰a, 31. svibnja je sve膷ano proslavljen blagdan sv. Spasa, za拧titnika zna膷ajnog sakralnog lokaliteta.
Euharistijsko slavlje predvodio je gvardijan i rektor Sveti拧ta Gospe Sinjske fra Marinko Vukman koji je u homiliji istaknuo: 鈥淥vdje se ne okupljamo samo zbog prirodne ljepote Cetine, ve膰 zato 拧to ovo mjesto nosi upisanu povijest hrvatskog naroda i katoli膷ke vjere鈥�. Upozorio je na povijesne prijetnje identitetu i vjeri ovoga kraja, od osmanskih i pravoslavnih poku拧aja zatiranja katoli膷ke prisutnosti, do ideolo拧kih pritisaka u doba komunizma. Zaklju膷io je da je obnova proslave sv. Spasa nakon Domovinskog rata znak duhovnog preporoda i povratka vlastitim korijenima.
鈥濷vaj Dan dr啪avnosti slavimo u godini proslave 1100. obljetnice krunjenja kralja Tomislava i Prvoga splitskog crkvenog sabora. U tim doga膽ajima nalazimo prve oblike zborovanja i zajedni膷kog dono拧enja odluka va啪nih za narod i dr啪avu, kao i kr拧膰anske temelje hrvatske dr啪avnosti koju danas obilje啪avamo鈥�, po膷eo je svoju homiliju 30. svibnja u crkvi sv. Marka zagreba膷ki nadbiskup Dra啪en Kutle拧a, nastaviv拧i: 鈥濷va je godina ujedno godina velikoga Redovitog jubileja Crkve i izbora novoga pape Lava XIV. te nemalih politi膷kih preslagivanja na globalnoj razini koja pokazuju krhkost i snagu demokracije, kao i slabe i jake to膷ke makro i mikro politika europskih dr啪ava, me膽u kojima je i Republika Hrvatska鈥�.
鈥濳roz stolje膰a, a i danas, kri啪 je prisutan na na拧im crkvama, u domovima, na zastavama i na grobovima na拧ih branitelja. Kri啪 nije samo znak patnje, nego znak pobjede 啪ivota nad smr膰u, istine nad la啪i, vjernosti nad izdajom. Zato svaki poku拧aj da se kri啪 izbaci iz javnoga prostora, iz povijesnoga pam膰enja ili dana拧nje dru拧tvene zbilje, ne predstavlja tek ideolo拧ki stav, to je povreda ne samo osje膰aja ve膰ine katolika, nego i 膷in prezira prema hrvatskoj povijesti i kulturnom identitetu hrvatskog naroda鈥�. 鈥濱staknuti va啪nost Crkve u suvremenoj Hrvatskoj nije preuzetnost, nego 膷in vjernosti poslanju koje je od Boga primila. Zar bismo se trebali sramiti 拧to je Crkva u Hrvatskoj bila i ostaje 膷uvarica identiteta naroda, njegovih svetinja, jezika i kompas savjesti njezinih gra膽ana? Zar bismo danas trebali skrivati da je Crkva oblikovala savjest naroda i 膷uvala njegovu nadu, bila uz narod u progonstvima, u logorima i ratovima? Nije li to posvjedo膷eno u 啪ivotima tolikih pastira, osobito bla啪enog kardinala Alojzija Stepinca i sluge Bo啪jega kardinala Franje Kuhari膰a鈥�? Zagreba膷ki nadbiskup podsjetio je: 鈥濪ok smo devedesetih godina pro拧loga stolje膰a puni zanosa klicali 'Sloboda, sloboda!', mo啪da nismo slutili kakve 膰e nas ku拧nje sna膰i u miru. Danas, tri desetlje膰a poslije, moramo se suo膷iti s bolnom istinom da kao narod nazadujemo broj膷ano, duhovno i moralno. Globalni trendovi sekularizma, zatvorenosti 啪ivotu i migracija zatekli su nas nespremnima. Razni skandali potresaju na拧e dru拧tvo; psovka i govor mr啪nje postali su uobi膷ajeni u javnom prostoru; mladi gube ideale, a mnogi biraju put manjeg otpora. 膶esto se 拧iri duh bezna膽a, malodu拧nosti. Oduprimo se, dragi vjernici, mentalitetu bezna膽a i straha, a 拧irimo mentalitet velikodu拧nosti koja ra膽a nadom,鈥� poru膷io je zagreba膷ki nadbiskup Dra啪en Kutle拧a.
