Vijesti iz ?ivota Katoli?ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku?ina – Zagreb
Zagreb je posljednjeg dana svibnja proslavio svetkovinu nebeske za?titnice, Majku Bo?ju od Kamenitih vrata. Misno slavlje u zajedni?tvu s nadbiskupima, biskupima i sve?enicima ispred zagreba?ke katedrale predvodio je kardinal Josip Bozani?, zagreba?ki nadbiskup u miru. “Pozivam vas da u ozra?ju molitve i zahvalnosti ovu ve?er ne promatramo kao puki nastavak obi?aja, nego kao sve?ani trenutak duhovne sabranosti u Svetoj jubilejskoj godini nade i povijesnoga pam?enja”, rekao je na po?etku zagreba?ki nadbiskup Dra?en Kutle?a, pozvav?i okupljeno mno?tvo: “U duhu zahvalnosti i odgovornosti pristupimo proslavi Majke Bo?je od Kamenitih vrata. U njezinu maj?inskom pogledu prona?imo mir, u njezinu zagovoru utjehu, a u njezinu primjeru nadahnu?e za nova djela ljubavi prema Bogu i bli?njemu”.
Najavio je kako pro?eti rado??u i zahvalno??u ovogodi?nju proslavu Bo?i?a mo?emo o?ekivati unutar obnovljenih prostora katedrale kada ?emo u nju mo?i vratiti i relikvije bl. Alojzija Stepinca. Obra?aju?i se predvoditelju misnoga slavlja nadbiskup Kutle?a je naglasio: “U ovoj prigodi ?elim Vam uime svih okupljenih, kao i u svoje osobno ime, ?estitati zlatni sve?eni?ki jubilej – 50 godina vjernog slu?enja Gospodinu“.
?Majka Bo?ja od Kamenitih vrata ima osobitu dra? i privla?nost. Ve? i sam naziv Majka Bo?ja od Kamenitih vrata govori o vratima. A vrata zna?e: ulazak i izlazak, odlazak i povratak, susret i rastanak“, rekao je u homiliji kardinal, nastaviv?i: ?Nema dana ni sata da se ljudi ne zaustave pred ?udotvornom slikom. Tu nema mno?tva hodo?asnika, ali molitva je uvijek prisutna. Prolaze djeca, mladi i starije osobe, ?ene i mu?karci, radnici i slu?benici, u?itelji i ?aci, bolesni i zdravi… Ostavljaju svoj zaufani znak: misao, molitvu, vapaj, svije?u. Kamenitim vratima rado navra?aju ?aci i studenti. Stoga je otac Bonaventura Duda znao re?i da bi se Gospa od Kamenitih vrata mogla nazvati i Majka Bo?ja Studentska. A na?e Sestre milosrdnice, revne ?uvarice sveti?ta, znaju mnoge sudbine i mnoga usli?anja“.
Na blagdan Pohoda Bla?ene Djevice 31. svibnja u Beli??u je odr?an 23. Susret osoba s invaliditetom i ?lanova njihovih obitelji ?akova?ko-osje?ke nadbiskupije te prijatelja i animatora zajednica valpova?ke regije pod geslom ?Veli?a du?a moja Gospodina“. Sudjelovalo je vi?e od 600 osoba te mnogobrojne udruge i zajednice. Vl?. Alojz Kova?ek, nadbiskupijski povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom i ?upnik u Osijeku, prisjetio se djelovanja Povjerenstva tijekom 24 godine, brojnih aktivnosti, koncerata, susreta i seminara. Posebno se spomenuo i onih koji su preminuli, pozvav?i sve na molitvu za njih tijekom misnoga slavlja koje je predvodio ?akova?ko-osje?ki nadbiskup ?uro Hrani?. U homiliji govorio je o Mariji i Elizabeti kao znakovima Bo?je prisutnosti me?u malenima, poni?enima i zaboravljenima. Istaknuo je kako okupljeni u zajednicama Vjere i svjetla svjedo?e da Bog nije zaboravio one na rubu dru?tva, prenijela je IKA.
Na izvoru rijeke Cetine, uz ostatke starohrvatske crkve sv. Spasa iz 9. stolje?a, 31. svibnja je sve?ano proslavljen blagdan sv. Spasa, za?titnika zna?ajnog sakralnog lokaliteta.
Euharistijsko slavlje predvodio je gvardijan i rektor Sveti?ta Gospe Sinjske fra Marinko Vukman koji je u homiliji istaknuo: “Ovdje se ne okupljamo samo zbog prirodne ljepote Cetine, ve? zato ?to ovo mjesto nosi upisanu povijest hrvatskog naroda i katoli?ke vjere“. Upozorio je na povijesne prijetnje identitetu i vjeri ovoga kraja, od osmanskih i pravoslavnih poku?aja zatiranja katoli?ke prisutnosti, do ideolo?kih pritisaka u doba komunizma. Zaklju?io je da je obnova proslave sv. Spasa nakon Domovinskog rata znak duhovnog preporoda i povratka vlastitim korijenima.
?Ovaj Dan dr?avnosti slavimo u godini proslave 1100. obljetnice krunjenja kralja Tomislava i Prvoga splitskog crkvenog sabora. U tim doga?ajima nalazimo prve oblike zborovanja i zajedni?kog dono?enja odluka va?nih za narod i dr?avu, kao i kr??anske temelje hrvatske dr?avnosti koju danas obilje?avamo“, po?eo je svoju homiliju 30. svibnja u crkvi sv. Marka zagreba?ki nadbiskup Dra?en Kutle?a, nastaviv?i: ?Ova je godina ujedno godina velikoga Redovitog jubileja Crkve i izbora novoga pape Lava XIV. te nemalih politi?kih preslagivanja na globalnoj razini koja pokazuju krhkost i snagu demokracije, kao i slabe i jake to?ke makro i mikro politika europskih dr?ava, me?u kojima je i Republika Hrvatska“.
?Kroz stolje?a, a i danas, kri? je prisutan na na?im crkvama, u domovima, na zastavama i na grobovima na?ih branitelja. Kri? nije samo znak patnje, nego znak pobjede ?ivota nad smr?u, istine nad la?i, vjernosti nad izdajom. Zato svaki poku?aj da se kri? izbaci iz javnoga prostora, iz povijesnoga pam?enja ili dana?nje dru?tvene zbilje, ne predstavlja tek ideolo?ki stav, to je povreda ne samo osje?aja ve?ine katolika, nego i ?in prezira prema hrvatskoj povijesti i kulturnom identitetu hrvatskog naroda“. ?Istaknuti va?nost Crkve u suvremenoj Hrvatskoj nije preuzetnost, nego ?in vjernosti poslanju koje je od Boga primila. Zar bismo se trebali sramiti ?to je Crkva u Hrvatskoj bila i ostaje ?uvarica identiteta naroda, njegovih svetinja, jezika i kompas savjesti njezinih gra?ana? Zar bismo danas trebali skrivati da je Crkva oblikovala savjest naroda i ?uvala njegovu nadu, bila uz narod u progonstvima, u logorima i ratovima? Nije li to posvjedo?eno u ?ivotima tolikih pastira, osobito bla?enog kardinala Alojzija Stepinca i sluge Bo?jega kardinala Franje Kuhari?a“? Zagreba?ki nadbiskup podsjetio je: ?Dok smo devedesetih godina pro?loga stolje?a puni zanosa klicali 'Sloboda, sloboda!', mo?da nismo slutili kakve ?e nas ku?nje sna?i u miru. Danas, tri desetlje?a poslije, moramo se suo?iti s bolnom istinom da kao narod nazadujemo broj?ano, duhovno i moralno. Globalni trendovi sekularizma, zatvorenosti ?ivotu i migracija zatekli su nas nespremnima. Razni skandali potresaju na?e dru?tvo; psovka i govor mr?nje postali su uobi?ajeni u javnom prostoru; mladi gube ideale, a mnogi biraju put manjeg otpora. ?esto se ?iri duh bezna?a, malodu?nosti. Oduprimo se, dragi vjernici, mentalitetu bezna?a i straha, a ?irimo mentalitet velikodu?nosti koja ra?a nadom,“ poru?io je zagreba?ki nadbiskup Dra?en Kutle?a.
