杏MAP导航

Marito Mihovil Letica

鈥淧o svoj zemlji razlije啪e se jeka, / rije膷i njihove sve do nakraj svijeta鈥�, 膷itamo u 10. poglavlju 鈥淧oslanice Rimljanima鈥� (Rim 10,18), a to se odnosi na navjestitelje evan膽elja.

Crkva ve膰 od najranijih vremena slavi isti dan svetoga Petra i svetoga Pavla, koji su u vrijeme Neronova progona kr拧膰ana polo啪ili 啪ivot za Isusa Krista i kr拧膰ansku vjeru. Premda je izme膽u Petra i Pavla bilo znatnih razlika 鈥� glede podrijetla, naobrazbe, karaktera i drugih osobina 鈥� spojila ih je u jedno zajedni膷ka i ista vjera u Sina Bo啪jega, te su osobne razlike preina膷ili u raznolikosti koje su postale bogatstvom cijele Crkve. Mo啪emo slikovito re膰i da su se njihova dva glasa pretvorila u mo膰nu jeku navje拧taja Bo啪je istine koja je od samih po膷etaka 拧irenja radosne vijesti po膷ela ispunjavati 膷itavu ekumenu, cijeli tada poznati svijet.

O Petru znamo da bija拧e jednostavni i temperamentni galilejski ribar, 膷ovjek vjerodostojne ljubavi i vjerni膷koga 啪ara, ali ponekad nedozrele vjere. Sposobnost kajanja za vlastite slabosti i grijehe bili su, me膽u ostalim, njegova osobita snaga. Jednoga dana, dok je ribario zajedno s bratom Andrijom, pri膽e im Isus i re膷e: 鈥淗ajdete za mnom, u膷init 膰u vas ribarima ljudi!鈥� (Mt 4,19). U 16. poglavlju 鈥淓van膽elja po Mateju鈥� 膷itamo da je na Isusovo pitanje 鈥淎 vi, 拧to vi ka啪ete, tko sam ja?鈥� Petar odgovorio 鈥淭i si Krist-Pomazanik, Sin Boga 啪ivoga鈥�, a Isus mu na to re膷e: 鈥淭i si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit 膰u Crkvu svoju i vrata paklena ne膰e je nadvladati鈥� (Mt 16, 15-18).

O Petrovu apostolskom djelovanju govore ponajvi拧e 鈥淒jela apostolska鈥� gdje 膷itamo da se nakon prvih Duhova, kada je Duh Sveti si拧ao nad apostole, svesrdno dao u propovijedanje, obra膰ao je pristi啪u膰e mno拧tvo, pomagao bolesnima i nemo膰nima. Potom je Petar boravio u Antiohiji, nakon toga u Rimu gdje 膰e postati prvim biskupom, odnosno papom.

Na拧 drugi apostol, Pavao, rodio se u gradu Tarzu, u dana拧njoj Turskoj, u tada拧njemu Rimskom Carstvu. Zvao se Savao, bio je student Talmuda i helenisti膷ki obrazovan 沤idov, a izu膷io je i zanat izra膽iva膷a 拧atora. Kao revni 膷uvar 啪idovske religije, progonio je kr拧膰ane, bacao ih u tamnice i osu膽ivao na smrt, a bio je prisutan i kod ubojstva prvomu膷enika svetoga Stjepana.

鈥淒jela apostolska鈥� svjedo膷e nam o Savlovu iskustvu kada je krenuo u Damask uhititi neke kr拧膰ane te je do啪ivio susret s Isusom. Sveti Luka u 鈥淒jelima apostolskim鈥� zapisao je Pavlove rije膷i o vlastitome obra膰enju. Nakon 拧to mu je Gospodin rekao 鈥淛a sam Isus Nazare膰anin koga ti progoni拧鈥�, Pavao se obratio i postao najgorljivijim Isusovim sljedbenikom.

Sveti Petar i sveti Pavao umrli su mu膷eni膷kom smr膰u oko 64. godine, u vrijeme najve膰ih Neronovih progona kr拧膰ana. Apostolske prvake Crkva slavi 29. lipnja.

Zavr拧avamo rije膷ima svetog Augustina, koji je 啪ivio u 4. i 5. stolje膰u. Pozivao je vjernike da 拧tuju svetoga Petra, uz njega i svetoga Pavla, koje s dobrim povijesnim i pastoralnim razlozima razmatramo i slavimo zajedno. Augustin je rekao:

鈥淛edan je dan mu膷eni拧tva za oba apostola. Ali su i njih dvojica bili jedno. Iako su trpjeli u razli膷ite dane, bili su jedno. Prvi je i拧ao Petar, za njim je slijedio Pavao. Proslavljajmo sve膷ani dan koji nam je posvetila krv apostolâ. Ljubimo vjeru, 啪ivot, napore, patnje, priznavanja, propovijedi.鈥�