Blagdan Pohoda Bla啪ene Djevice Marije i svetkovina Majke Bo啪je od Kamenitih vrata u Zagrebu
Marito Mihovil Letica
Dana 31. svibnja Crkva slavi pohod Bla啪ene Djevice Marije svojoj ro膽akinji Elizabeti. Nije to bio samo susret dviju ro膽akinja, nego i prvi otajstveni susret djece koju u sebi nose: Isusa i Ivana Krstitelja. Elizabeta, ushi膰ena i ponesena rado拧膰u darovanom od Boga, kli膷e: 鈥淏lagoslovljena ti me膽u 啪enama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!鈥� (Lk 1,42). Te su Elizabetine rije膷i, koje 膷itamo u 1. poglavlju 鈥淓van膽elja po Luki鈥�, postale sastavnim dijelom molitve 鈥淶dravo Marijo鈥�. Spomenimo i to da je Dante Alighieri evan膽elista Luku nazvao 鈥減iscem blagosti i nje啪nosti Kristove鈥�.
Marijin i Elizabetin susret na poseban je na膷in va啪an gra膽anima Zagreba. Naime, Majka Bo啪ja od Kamenitih vrata progla拧ena je 31. svibnja 1991. za拧titnicom grada Zagreba te joj je dodijeljen puni naslov 鈥淶a拧titnica, 膷uvarica i vratarica hrvatske metropole鈥�. Bilo je to prema odluci tada拧njega zagreba膷kog nadbiskupa, kardinala Franje Kuhari膰a, a u povodu 260. obljetnice 拧tovanja Gospe Zagreba膷ke. Doti膷ni se nadnevak danas slavi kao Dan grada Zagreba i Dan branitelja grada Zagreba.
Bla啪enu Djevicu Mariju slavili su Zagrep膷ani ve膰 u srednjemu vijeku. Onodobni gradski predjeli Kaptol i Gradec imali su svaki svoju crkvu posve膰enu Isusovoj majci: Kaptol crkvu Svete Marije na Dolcu, a Gradec crkvu Svete Marije na Gornjemu gradu. Glavna godi拧nja sve膷anost bila je 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe. Nakon 拧to je u golemome po啪aru, koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Bo啪je ostala cijela i neo拧te膰ena 鈥� pripisana joj je posebna mo膰. O tome je hrvatski povjesni膷ar Adam Baltazar Kr膷eli膰 napisao:
鈥淯sred vatre bî sa膷uvana slika Majke Bo啪je, koja se danas zaslugom udovice Modlar 膷asti u trijemu Gradskih vrata, nazvanih Kamenita vrata. Ta je slika prije visjela na Gradskim vratima, pa se je u plamenu i pepelu sa膷uvala 膷itava i nepovre膽ena i tre膰i dan je na zgari拧tu na膽ena, dok joj je okvir bio sav izgorio.鈥�
Svesrdnim nastojanjem pobo啪ne udovice Modlar, koja je sliku i prona拧la, podignut je pod svodom Kamenitih vrata omanji barokni oltar pred kojim 膰e vjernici do dana dana拧njega 拧tovati i slaviti Majku Bo啪ju. U prigodi dvjestote obljetnice 膷udesnog o膷uvanja Gospine slike, dana 31. svibnja 1931., sve膷ano je okrunjena zlatnom krunom. Na oltaru iznad slike nalazi se natpis: 鈥淧omo膰nica u svim nevoljama i protiv po啪ara鈥�.
膶udom sa膷uvana slika Majke Bo啪je prikazuje Gospu kao vladaricu sa 啪ezlom u lijevoj ruci. Gospa je odjevena u grimiznu haljinu, a na ramenima joj pla拧t ure拧en zlatnim zvijezdama. Desnom je rukom zakrilila malenoga Isusa, koji u lijevoj ruci dr啪i mali globus. Ova dragocjena i 膷udotvorna umjetnina naslikana je uljem na lanenom platnu, veli膷ine 57×47 cm.
Kamenita vrata danas su jedan od najpoznatijih simbola i turisti膷kih znamenitosti Zagreba. Najve膰e su zagreba膷ko sveti拧te i zavjetovali拧te, a o usli拧anim molbama upu膰enima Majci Bo啪joj svjedo膷e brojni zahvalni膷ki uklesi u kamene plo膷e na zidovima pod svodom Kamenitih vrata.
