杏MAP导航

Mons. Ivo Toma拧evi膰 - Sarajevo

Svetkovina Marije Majke Crkve, naslovnice mostarske katedrale sve膷ano je proslavljena euharistijskim slavljem koje je 9. lipnja predvodio biskup kr膷ki mons. Ivica Petanjak u zajedni拧tvu s mjesnim biskupom mons. Petrom Pali膰em i uz koncelebraciju petnaestak sve膰enika. Prije misnog slavlja okupljeni su na katedralnome trgu, ispred Gospina kipa, izmolili molitvu Majci Crkve. Budu膰i da je ujedno obilje啪ena i 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije 鈥濴ipanjske zore鈥� biskup Pali膰 pozdravio je, izme膽u ostalih, i predstavnike vlasti te obitelji poginulih hrvatskih branitelja. 鈥濵arija kao Majka Crkve poma啪e nam razumjeti i shvatiti da kr拧膰anski 啪ivot mo啪e rasti, napredovati i donositi urod, donositi plod samo ako ide preko kri啪a. Bez kri啪a nikad ni拧ta od nas ne bi bilo鈥�, kazao je biskup Petanjak u svojoj propovijedi.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vuk拧i膰 uputio je izraze su膰uti biskupu biskupije Graz-Seckau Wilhelmu Krautwaschlu u povodu tragi膷nih doga膽aja u 拧koli u Grazu. 鈥濻ve plemenite ljude vrlo je pogodila vijest o velikoj tragediji koja se ovih dana dogodila u jednoj 拧koli u Grazu. U njoj je 啪ivote izgubilo 11 ljudi dok ih je jo拧 oko 30 ranjeno, a me膽u njima su i neki podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. U povodu ove tragedije izra啪avam najiskreniju ljudsku su膰ut svim obiteljima poginulih ljudi i 啪elju da ranjeni ozdrave鈥� Bratsku blizinu izra啪avam i Vama, po拧tovani gospodine biskupe, jer je ova tragedija sigurno duboko pogodila tako膽er Vas osobno i cijelu Va拧u biskupijsku zajednicu, kojoj i ovaj put zahvaljujem za mnogo puta iskazanu blizinu i pomo膰 ljudima u Bosni i Hercegovini鈥�, napisao je nadbiskup Tomo biskupu Wilhelmu u Grazu.

U povodu 1700. obljetnice prvog ekumenskog sabora odr啪anog 325. godine u Niceji, u organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta 鈥濾asilije Ostro拧ki鈥� i suorganizaciji Katoli膷kog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva, u gradu Fo膷i koji se nalazi na rijeci Drini osamdesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, od 10. do 12. lipnja odr啪an je znanstveni simpozij na temu 鈥濶iceja 鈥� susret Jeruzalema i Atene鈥�. Sudjelovali su pravoslavni i katoli膷ki teolozi uz potporu Dabrobosanske mitropolije i Vrhbosanske nadbiskupije. Na po膷etku su se sudionicima obratili: mitropolita dabrobosanski gospodin Hrizostom, nadbiskup Tomo Vuk拧i膰 i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskup Vuk拧i膰 je izrazio zadovoljstvo 拧to dvije visoko拧kolske ustanove organiziraju taj simpozij te 拧to 膰e se u sli膷nom formatu odr啪ati jo拧 jedan u studenome na Katoli膷kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Jubilej duhovnih pokreta i lai膷kih udruga u organizaciji Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije sve膷ano je obilje啪en 7. lipnja u 啪upi sv. Petra i Pavla u Mostaru, uz koncelebraciju sve膰enika te sudjelovanje brojnih duhovnih zajednica i lai膷kih inicijativa iz obje biskupije. Prigodnu katehezu prije svete mise odr啪ao je biskup Petar isti膷u膰i va啪nost vra膰anja izvorima vjere i karizmi koje su temelj svakog autenti膷nog crkvenog zajedni拧tva. Nakon misnoga slavlja sve okupljene pozdravio je fra Danko Perutina, 啪upnik i gvardijan franjeva膷koga samostana sv. Petra i Pavla.

Studijski dani sve膰enika Hvarskog dekanata odr啪ani su od 2. do 4. lipnja u Banjolu膷koj biskupiji, a obuhvatili su bogat vjerski, kulturni i povijesni program u Bosni i Hercegovini. U trodnevnom pohodu sudjelovali su sve膰enici predvo膽eni generalnim vikarom Hvarske biskupije don Stankom Jer膷i膰em, dekanom don Tonijem Plenkovi膰em i biskupijskim kancelarom don Ivanom Jurinom. Na putu prema Banjoj Luci pohodili su Tomislavgrad i Jajce gdje su im dobrodo拧licu po啪eljeli franjevci na 膷elu sa 啪upnikom i gvardijanom fra Vinkom Markovi膰em. Banjolu膷ki biskup mons. 沤eljko Maji膰 u Banjoj Luci im je predstavio stanje u biskupiji. Posjetili su 膷uvenu trapisti膷ku opatiju Marija Zvijezda te 啪upu Presna膷e gdje im je 啪upnik mons. Ivica Bo啪inovi膰 pokazao spomen-sobu u kojoj su u no膰i s 11. na 12. svibnja 1995. ubijeni i spaljeni 啪upnik Filip Lukenda i 膷asna sestra milosrdnica Cecilija (Pava) Grgi膰.

Nadbiskup Tomo Vuk拧i膰 predvodio je svetu misu na svetkovinu Duhova, 8. lipnja, u sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova i podijelio sakrament prve pri膷esti za osmero vjerou膷enica i vjerou膷enika i sakrament sv. potvrde za pet pripravnica. 鈥濪uh Bo啪ji je princip 啪ivota Crkve. Sve sveto, sve plemenito i sve dobro u Crkvi doga膽a se upravo djelovanjem Duha Svetoga鈥�, rekao je nadbiskup Tomo te pojasnio da su sakramenti vidljivi znakovi te nevidljive milosti ostvarene po Duhu Svetom.

U katedrali Marije Majke Crkve u nedjelju 8. lipnja sve膷ano je proslavljena svetkovina Duhova misnim slavljem koje je predvodio biskup Petar Pali膰 te podijelio sakrament svete potvrde 93 kandidata. Na po膷etku svete mise jedna krizmanica je pozdravila biskupa Petra te u ime svih zahvalila katedralnomu 啪upniku don Josipu Gali膰u te 啪upnim vikarima don Draganu Filipovi膰u i don Gabrijelu Pavlovi膰u za duhovno vodstvo i pripremu za primanje toga svetog sakramenta.

Mladi vjernici 啪upe Gradina pokraj 膶itluka, u zapadnoj Hercegovini, pod geslom bl. Ivana Merza 鈥濭dje nema Tebe, Bo啪e, tamo nema ni veselja!鈥�, 8. lipnja su obilje啪ili dan hrvatske katoli膷ke mlade啪i svetom misom koju je predvodio biskup Petar Pali膰 uz koncelebraciju 啪upnika don 膼ure Bendera i drugih misnika. Biskup Petar potaknuo je mlade na nasljedovanje Krista onako kako je to 膷inio bl. Ivan Merz. Nakon svete mise uslijedio je prigodni program.

Na svetkovinu Duhova, 8. lipnja, biskup 沤eljko Maji膰 pohodio je 啪upu sv. Josipa u Drvaru i tijekom misnog slavlja podijelio sakrament sv. potvrde za petero mladih. Rije膷i pozdrava uputio je 啪upnik don Davor Kle膷ina, a liturgijsko pjevanje animirale su sestre milosrdnice iz samostana u Livnu. 鈥濪ragi krizmanici, danas, zajedno s vama, va拧im kumovima, roditeljima i vjerni膷kom zajednicom molim da vam uvijek bude na pameti 拧to je Bo啪je; da svoju volju podla啪ete Bo啪joj volji鈥�, kazao je biskup 沤eljko.

Svetu misu uo膷i patrona sv. Ante Padovanskog, 12. lipnja, ispred 啪upne crkve u Busova膷i, 拧ezdesetak kilometara zapadno od Sarajeva, uz sudjelovanje mno拧tva vjernika predvodio je nadbiskup Tomo Vuk拧i膰, uz suslavlje 啪upnika fra Zorana Jakovi膰a, kre拧evskog dekana pre膷. fra Josipa Tomasa i drugih misnika. 鈥濪a bi se hodo膷astilo u nadi, u 啪elji da se ispune vlastite potrebe, da se na膽e rje拧enje za vlastite muke, ozdravljenje za vlastite bolesti i izlazak iz razli膷itih zamr拧enih situacija u na拧im 啪ivotima, potrebno je ponajprije vjerovati da je Isus 'nada na拧a' i iz te vjere svojim 啪ivotom biti u ovom svijetu glas nade kao 拧to je to bio apostol Pavao i kao 拧to je to bio sveti Antun鈥�, kazao je nadbiskup Vuk拧i膰.

Bogoslovska zajednica Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni拧ta u Sarajevu, 6. lipnja je ugostila vrhbosanskog nadbiskupa u miru kardinala Vinka Pulji膰a, koji je predvodio sve膷ano misno slavlje. Rije膷i dobrodo拧lice i zahvale uputio je rektor vl膷. Ivan Rako. Kardinal Pulji膰 u svojoj je uvodnoj poruci naglasio da je svako duhovno zvanje izmoljeno te da iza svakog poziva stoji netko tko moli i 啪rtvuje se. Kardinal Pulji膰 je 11. lipnja pohodio sudionice duhovnih vje啪bi sestre Slu啪avke Maloga Isusa u 鈥濳u膰i Navje拧tenja鈥� u Gromiljaku. Kardinal Pulji膰 6. lipnja pohodio je i sestre karmeli膰anke u samostanu Bezgre拧ne Kraljice Karmela u sarajevskom naselju Stup. Priorica samostana s. M. Jelena od Krista Kralja (Lipi膰) zahvalila je kardinalu za njegov dolazak, za 膷estitku koju je zajednici uputio iz Rima prigodom obilje啪avanja stogodi拧njice kanonizacije sv. Male Terezije i dvadeset i pete godi拧njice kanonskog utemeljenja samostana.

Vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vuk拧i膰 predvodio je 7. lipnja sve膷ano misno slavlje u 啪upi Uznesenja Bla啪ene Djevice Marije u Uskoplju tijekom kojega je sakrament svete potvrde primilo 57 mladih. U koncelebraciji su bili 啪upnik fra Josip Matijani膰, 啪upni vikar fra Zvonimir Batista te sve膰enici koji djeluju u tom kraju.

U izdanju Kr拧膰anske sada拧njosti objavljena je nova knjiga teologa fra Ivana 艩ar膷evi膰a pod naslovom: Sve膰enici i redovnici 鈥� u膷enici Isusovi. Rije膷 je o izboru teolo拧ko-duhovnih eseja nastalih kroz gotovo tri desetlje膰a autorova pastoralnog i intelektualnog rada, koje je izvorno pisao za razne teolo拧ke i pastoralne 膷asopise te za simpozije i susrete sve膰enika i redovnika.