杏MAP导航

Mons. Ivo Toma?evi? - Sarajevo

Svetkovina Marije Majke Crkve, naslovnice mostarske katedrale sve?ano je proslavljena euharistijskim slavljem koje je 9. lipnja predvodio biskup kr?ki mons. Ivica Petanjak u zajedni?tvu s mjesnim biskupom mons. Petrom Pali?em i uz koncelebraciju petnaestak sve?enika. Prije misnog slavlja okupljeni su na katedralnome trgu, ispred Gospina kipa, izmolili molitvu Majci Crkve. Budu?i da je ujedno obilje?ena i 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije ?Lipanjske zore“ biskup Pali? pozdravio je, izme?u ostalih, i predstavnike vlasti te obitelji poginulih hrvatskih branitelja. ?Marija kao Majka Crkve poma?e nam razumjeti i shvatiti da kr??anski ?ivot mo?e rasti, napredovati i donositi urod, donositi plod samo ako ide preko kri?a. Bez kri?a nikad ni?ta od nas ne bi bilo“, kazao je biskup Petanjak u svojoj propovijedi.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vuk?i? uputio je izraze su?uti biskupu biskupije Graz-Seckau Wilhelmu Krautwaschlu u povodu tragi?nih doga?aja u ?koli u Grazu. ?Sve plemenite ljude vrlo je pogodila vijest o velikoj tragediji koja se ovih dana dogodila u jednoj ?koli u Grazu. U njoj je ?ivote izgubilo 11 ljudi dok ih je jo? oko 30 ranjeno, a me?u njima su i neki podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. U povodu ove tragedije izra?avam najiskreniju ljudsku su?ut svim obiteljima poginulih ljudi i ?elju da ranjeni ozdrave… Bratsku blizinu izra?avam i Vama, po?tovani gospodine biskupe, jer je ova tragedija sigurno duboko pogodila tako?er Vas osobno i cijelu Va?u biskupijsku zajednicu, kojoj i ovaj put zahvaljujem za mnogo puta iskazanu blizinu i pomo? ljudima u Bosni i Hercegovini“, napisao je nadbiskup Tomo biskupu Wilhelmu u Grazu.

U povodu 1700. obljetnice prvog ekumenskog sabora odr?anog 325. godine u Niceji, u organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta ?Vasilije Ostro?ki“ i suorganizaciji Katoli?kog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva, u gradu Fo?i koji se nalazi na rijeci Drini osamdesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, od 10. do 12. lipnja odr?an je znanstveni simpozij na temu ?Niceja – susret Jeruzalema i Atene“. Sudjelovali su pravoslavni i katoli?ki teolozi uz potporu Dabrobosanske mitropolije i Vrhbosanske nadbiskupije. Na po?etku su se sudionicima obratili: mitropolita dabrobosanski gospodin Hrizostom, nadbiskup Tomo Vuk?i? i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskup Vuk?i? je izrazio zadovoljstvo ?to dvije visoko?kolske ustanove organiziraju taj simpozij te ?to ?e se u sli?nom formatu odr?ati jo? jedan u studenome na Katoli?kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Jubilej duhovnih pokreta i lai?kih udruga u organizaciji Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije sve?ano je obilje?en 7. lipnja u ?upi sv. Petra i Pavla u Mostaru, uz koncelebraciju sve?enika te sudjelovanje brojnih duhovnih zajednica i lai?kih inicijativa iz obje biskupije. Prigodnu katehezu prije svete mise odr?ao je biskup Petar isti?u?i va?nost vra?anja izvorima vjere i karizmi koje su temelj svakog autenti?nog crkvenog zajedni?tva. Nakon misnoga slavlja sve okupljene pozdravio je fra Danko Perutina, ?upnik i gvardijan franjeva?koga samostana sv. Petra i Pavla.

Studijski dani sve?enika Hvarskog dekanata odr?ani su od 2. do 4. lipnja u Banjolu?koj biskupiji, a obuhvatili su bogat vjerski, kulturni i povijesni program u Bosni i Hercegovini. U trodnevnom pohodu sudjelovali su sve?enici predvo?eni generalnim vikarom Hvarske biskupije don Stankom Jer?i?em, dekanom don Tonijem Plenkovi?em i biskupijskim kancelarom don Ivanom Jurinom. Na putu prema Banjoj Luci pohodili su Tomislavgrad i Jajce gdje su im dobrodo?licu po?eljeli franjevci na ?elu sa ?upnikom i gvardijanom fra Vinkom Markovi?em. Banjolu?ki biskup mons. ?eljko Maji? u Banjoj Luci im je predstavio stanje u biskupiji. Posjetili su ?uvenu trapisti?ku opatiju Marija Zvijezda te ?upu Presna?e gdje im je ?upnik mons. Ivica Bo?inovi? pokazao spomen-sobu u kojoj su u no?i s 11. na 12. svibnja 1995. ubijeni i spaljeni ?upnik Filip Lukenda i ?asna sestra milosrdnica Cecilija (Pava) Grgi?.

Nadbiskup Tomo Vuk?i? predvodio je svetu misu na svetkovinu Duhova, 8. lipnja, u sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova i podijelio sakrament prve pri?esti za osmero vjerou?enica i vjerou?enika i sakrament sv. potvrde za pet pripravnica. ?Duh Bo?ji je princip ?ivota Crkve. Sve sveto, sve plemenito i sve dobro u Crkvi doga?a se upravo djelovanjem Duha Svetoga“, rekao je nadbiskup Tomo te pojasnio da su sakramenti vidljivi znakovi te nevidljive milosti ostvarene po Duhu Svetom.

U katedrali Marije Majke Crkve u nedjelju 8. lipnja sve?ano je proslavljena svetkovina Duhova misnim slavljem koje je predvodio biskup Petar Pali? te podijelio sakrament svete potvrde 93 kandidata. Na po?etku svete mise jedna krizmanica je pozdravila biskupa Petra te u ime svih zahvalila katedralnomu ?upniku don Josipu Gali?u te ?upnim vikarima don Draganu Filipovi?u i don Gabrijelu Pavlovi?u za duhovno vodstvo i pripremu za primanje toga svetog sakramenta.

Mladi vjernici ?upe Gradina pokraj ?itluka, u zapadnoj Hercegovini, pod geslom bl. Ivana Merza ?Gdje nema Tebe, Bo?e, tamo nema ni veselja!“, 8. lipnja su obilje?ili dan hrvatske katoli?ke mlade?i svetom misom koju je predvodio biskup Petar Pali? uz koncelebraciju ?upnika don ?ure Bendera i drugih misnika. Biskup Petar potaknuo je mlade na nasljedovanje Krista onako kako je to ?inio bl. Ivan Merz. Nakon svete mise uslijedio je prigodni program.

Na svetkovinu Duhova, 8. lipnja, biskup ?eljko Maji? pohodio je ?upu sv. Josipa u Drvaru i tijekom misnog slavlja podijelio sakrament sv. potvrde za petero mladih. Rije?i pozdrava uputio je ?upnik don Davor Kle?ina, a liturgijsko pjevanje animirale su sestre milosrdnice iz samostana u Livnu. ?Dragi krizmanici, danas, zajedno s vama, va?im kumovima, roditeljima i vjerni?kom zajednicom molim da vam uvijek bude na pameti ?to je Bo?je; da svoju volju podla?ete Bo?joj volji“, kazao je biskup ?eljko.

Svetu misu uo?i patrona sv. Ante Padovanskog, 12. lipnja, ispred ?upne crkve u Busova?i, ?ezdesetak kilometara zapadno od Sarajeva, uz sudjelovanje mno?tva vjernika predvodio je nadbiskup Tomo Vuk?i?, uz suslavlje ?upnika fra Zorana Jakovi?a, kre?evskog dekana pre?. fra Josipa Tomasa i drugih misnika. ?Da bi se hodo?astilo u nadi, u ?elji da se ispune vlastite potrebe, da se na?e rje?enje za vlastite muke, ozdravljenje za vlastite bolesti i izlazak iz razli?itih zamr?enih situacija u na?im ?ivotima, potrebno je ponajprije vjerovati da je Isus 'nada na?a' i iz te vjere svojim ?ivotom biti u ovom svijetu glas nade kao ?to je to bio apostol Pavao i kao ?to je to bio sveti Antun“, kazao je nadbiskup Vuk?i?.

Bogoslovska zajednica Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni?ta u Sarajevu, 6. lipnja je ugostila vrhbosanskog nadbiskupa u miru kardinala Vinka Pulji?a, koji je predvodio sve?ano misno slavlje. Rije?i dobrodo?lice i zahvale uputio je rektor vl?. Ivan Rako. Kardinal Pulji? u svojoj je uvodnoj poruci naglasio da je svako duhovno zvanje izmoljeno te da iza svakog poziva stoji netko tko moli i ?rtvuje se. Kardinal Pulji? je 11. lipnja pohodio sudionice duhovnih vje?bi sestre Slu?avke Maloga Isusa u ?Ku?i Navje?tenja“ u Gromiljaku. Kardinal Pulji? 6. lipnja pohodio je i sestre karmeli?anke u samostanu Bezgre?ne Kraljice Karmela u sarajevskom naselju Stup. Priorica samostana s. M. Jelena od Krista Kralja (Lipi?) zahvalila je kardinalu za njegov dolazak, za ?estitku koju je zajednici uputio iz Rima prigodom obilje?avanja stogodi?njice kanonizacije sv. Male Terezije i dvadeset i pete godi?njice kanonskog utemeljenja samostana.

Vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vuk?i? predvodio je 7. lipnja sve?ano misno slavlje u ?upi Uznesenja Bla?ene Djevice Marije u Uskoplju tijekom kojega je sakrament svete potvrde primilo 57 mladih. U koncelebraciji su bili ?upnik fra Josip Matijani?, ?upni vikar fra Zvonimir Batista te sve?enici koji djeluju u tom kraju.

U izdanju Kr??anske sada?njosti objavljena je nova knjiga teologa fra Ivana ?ar?evi?a pod naslovom: Sve?enici i redovnici – u?enici Isusovi. Rije? je o izboru teolo?ko-duhovnih eseja nastalih kroz gotovo tri desetlje?a autorova pastoralnog i intelektualnog rada, koje je izvorno pisao za razne teolo?ke i pastoralne ?asopise te za simpozije i susrete sve?enika i redovnika.