Novi papa Lav XIV. - kardinal Robert Francis Prevost
Marito Mihovil Letica
U 膷etvrtak, 8. svibnja 2025., drugoga dana konklave, izabran je za novoga papu ameri膷ki kardinal Robert Francis Prevost te je uzeo ime Lav XIV. Prvi je papa sa sjevernoameri膷koga kontinenta.
Ro膽en je 1955. u Chicagu. Diplomirao je matematiku 1977. i iste godine stupio u novicijat redovnika augustinaca u provinciji Na拧e Gospe od dobrog savjeta u Saint Louisu. Za sve膰enika je zare膽en 1982. godine. Na Katoli膷kome teolo拧kom u膷ili拧tu u Chicagu diplomirao je teologiju, a na Papinskome sveu膷ili拧tu svetoga Tome Akvinskoga (poznatome kao 鈥淎ngelicum鈥�) zavr拧io je licencijat te je na tome sveu膷ili拧tu 1987. stekao doktorat iz kanonskoga prava. Govori osam jezika.
Vi拧e od dvadeset godina djelovao je kao misionar u Latinskoj Americi. Bio je biskup grada Chiclaya u Peruu, k tomu i dopredsjednik Biskupske konferencije Perua. Papa Franjo ga je 2020. imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Callao, a 2023. prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Na kardinalsku ga je 膷ast Papa uzdigao u rujnu 2023. godine.
Novoizabrani papa Lav XIV. dolazi iz reda augustinaca, koji podrijetlo vuku od svetoga Aurelija Augustina, znamenitoga teologa i filozofa iz 4. i 5. stolje膰a, crkvenoga nau膷itelja, biskupa u Hiponu u Africi. U 13. stolje膰u nekoliko se skupina augustinaca kanonski organiziralo u crkveni red posve膰en ne samo 啪ivotu u molitvi, meditaciji i izoliranosti nego i aktivnome apostolatu u brzo rastu膰im srednjovjekovnim gradovima. U novome vijeku, nakon Francuske gra膽anske revolucije, augustinski je red dokinut, a njihova imovina konfiscirana te su samostani pretvoreni u svjetovne ustanove. Tako je Italija ostala bez gotovo 550 augustinskih samostana, a u Francuskoj su augustinci gotovo posve nestali.
No augustinci su se iz nepovoljnih okolnosti u Europi koncem 18. stolje膰a preselili u Sjevernu Ameriku. Prvu provinciju organizirali su u Philadelphiji, gdje su izgradili crkvu svetog Augustina. Osnovali su u Sjedinjenim Ameri膷kim Dr啪avama tri provincije i tri potprovincije, brojne 拧kole i sveu膷ili拧ta, a misionare su slali u Peru i Japan.
Vrlo je znakovito da je novoizabrani papa uzeo ime Lav (Leon) XIV. Time je 啪elio jasno poru膷iti da nakon vi拧e od 120 godina, u novim dru拧tvenim okolnostima, 啪eli nasljedovati papu Lava XIII., 膷iji je pontifikat trajao od 1878. do 1903. godine. Lav XIII., koji je ostao upam膰en kao 鈥渞adni膷ki papa鈥�, objelodanio je 15. svibnja 1891. prvu socijalnu encikliku naslovljenu 鈥淩erum novarum鈥� (鈥淥 novim stvarima鈥�). Posrijedi je temeljna, mjerodavna i smjerokazna enciklika te ju stoga obi膷avaju nazivati 鈥淢agna Charta鈥� ili 鈥淰elika povelja鈥� socijalnoga nauka Katoli膷ke Crkve, pri 膷emu je socijalni nauk Crkve znatno vi拧e od 鈥渟ocijale鈥� shva膰ene kao materijalno pomaganje potrebitih: taj nauk smjera na cijeli 啪ivot 膷ovjeka kao dru拧tvenoga bi膰a, uklju膷uju膰i ne samo njegovu horizontalnu dimenziju, odnos prema bli啪njima, nego i vertikalnu dimenziju: odnos prema Bogu.
Razlo啪no je o膷ekivati da 膰e pontifikat pape Lava XIV. nositi sna啪an socijalni naboj. Kao 拧to se Lav XIII. brinuo za radnike u previranjima izazvanima onodobnom industrijskom revolucijom, tako 膰e papa Lav XIV. 拧tititi prava i dostojanstvo radnika u digitalnoj revoluciji, koja sa sobom nosi automatizaciju i robotizaciju, 拧to dovodi ne samo do masovnoga gubitka radnih mjesta nego i nestajanja dosada拧njih zanimanja, 膷emu danas sve vi拧e svjedo膷imo.
