Novi papa Lav XIV. - kardinal Robert Francis Prevost
Marito Mihovil Letica
U ?etvrtak, 8. svibnja 2025., drugoga dana konklave, izabran je za novoga papu ameri?ki kardinal Robert Francis Prevost te je uzeo ime Lav XIV. Prvi je papa sa sjevernoameri?koga kontinenta.
Ro?en je 1955. u Chicagu. Diplomirao je matematiku 1977. i iste godine stupio u novicijat redovnika augustinaca u provinciji Na?e Gospe od dobrog savjeta u Saint Louisu. Za sve?enika je zare?en 1982. godine. Na Katoli?kome teolo?kom u?ili?tu u Chicagu diplomirao je teologiju, a na Papinskome sveu?ili?tu svetoga Tome Akvinskoga (poznatome kao “Angelicum”) zavr?io je licencijat te je na tome sveu?ili?tu 1987. stekao doktorat iz kanonskoga prava. Govori osam jezika.
Vi?e od dvadeset godina djelovao je kao misionar u Latinskoj Americi. Bio je biskup grada Chiclaya u Peruu, k tomu i dopredsjednik Biskupske konferencije Perua. Papa Franjo ga je 2020. imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Callao, a 2023. prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Na kardinalsku ga je ?ast Papa uzdigao u rujnu 2023. godine.
Novoizabrani papa Lav XIV. dolazi iz reda augustinaca, koji podrijetlo vuku od svetoga Aurelija Augustina, znamenitoga teologa i filozofa iz 4. i 5. stolje?a, crkvenoga nau?itelja, biskupa u Hiponu u Africi. U 13. stolje?u nekoliko se skupina augustinaca kanonski organiziralo u crkveni red posve?en ne samo ?ivotu u molitvi, meditaciji i izoliranosti nego i aktivnome apostolatu u brzo rastu?im srednjovjekovnim gradovima. U novome vijeku, nakon Francuske gra?anske revolucije, augustinski je red dokinut, a njihova imovina konfiscirana te su samostani pretvoreni u svjetovne ustanove. Tako je Italija ostala bez gotovo 550 augustinskih samostana, a u Francuskoj su augustinci gotovo posve nestali.
No augustinci su se iz nepovoljnih okolnosti u Europi koncem 18. stolje?a preselili u Sjevernu Ameriku. Prvu provinciju organizirali su u Philadelphiji, gdje su izgradili crkvu svetog Augustina. Osnovali su u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama tri provincije i tri potprovincije, brojne ?kole i sveu?ili?ta, a misionare su slali u Peru i Japan.
Vrlo je znakovito da je novoizabrani papa uzeo ime Lav (Leon) XIV. Time je ?elio jasno poru?iti da nakon vi?e od 120 godina, u novim dru?tvenim okolnostima, ?eli nasljedovati papu Lava XIII., ?iji je pontifikat trajao od 1878. do 1903. godine. Lav XIII., koji je ostao upam?en kao “radni?ki papa”, objelodanio je 15. svibnja 1891. prvu socijalnu encikliku naslovljenu “Rerum novarum” (“O novim stvarima”). Posrijedi je temeljna, mjerodavna i smjerokazna enciklika te ju stoga obi?avaju nazivati “Magna Charta” ili “Velika povelja” socijalnoga nauka Katoli?ke Crkve, pri ?emu je socijalni nauk Crkve znatno vi?e od “socijale” shva?ene kao materijalno pomaganje potrebitih: taj nauk smjera na cijeli ?ivot ?ovjeka kao dru?tvenoga bi?a, uklju?uju?i ne samo njegovu horizontalnu dimenziju, odnos prema bli?njima, nego i vertikalnu dimenziju: odnos prema Bogu.
Razlo?no je o?ekivati da ?e pontifikat pape Lava XIV. nositi sna?an socijalni naboj. Kao ?to se Lav XIII. brinuo za radnike u previranjima izazvanima onodobnom industrijskom revolucijom, tako ?e papa Lav XIV. ?tititi prava i dostojanstvo radnika u digitalnoj revoluciji, koja sa sobom nosi automatizaciju i robotizaciju, ?to dovodi ne samo do masovnoga gubitka radnih mjesta nego i nestajanja dosada?njih zanimanja, ?emu danas sve vi?e svjedo?imo.
