杏MAP导航

Gordana Krizman

Djetinjstvo i sjemeni?no ?kolovanje

Miroslav Bule?i? ro?en je 13. svibnja 1920. u selu ?abruni?i, u ?upi Svetvin?enat, u sredi?njoj Istri, od roditelja Miha i Lucije ro?. Butkovi?. Kr?ten je 23. svibnja u ?upnoj crkvi u Jur?i?ima. Prve je molitve i prve istine katoli?ke vjere mali Miroslav nau?io iz molitvenika «O?e budi volja tvoja», knjige koju je za duhovne potrebe hrvatskih vjernika u Istri u 19. stolje?u sastavio biskup, veliki preporoditelj hrvatskog puka, mons. dr. Juraj Dobrila. Osnovnu ?kolu Miroslav je polazio u Jur?i?ima, gdje mu je vjerou?itelj bio revni i vrijedni sve?enik Ivan Pavi?. U desetoj godini ?ivota Bule?i? se opredjeljuje za sjemeni?no ?kolovanje. Budu?i da je godinu dana bio u pripravnici «Alojzjevi??e» u Gorici, Miroslav Bule?i? ulazi u sjemeni?te u Kopru 1931. U koparskom sjemeni?tu boravi do 1939. godine, kada je, zavr?iv?i peti razred gimnazije i tri razreda liceja, polo?io ispit zrelosti, veliku maturu. Nakon polo?ene mature u koparskom sjemeni?tu, a na preporuku sve?enika Ivana Pavi?a ( koji je tada zapisao: “Radi se o odli?nom mladi?u, intelektualnom, otvorenom, pobo?nom i dobrom.») njegov ga pore?ki i pulski biskup upu?uje na jesen 1939. na studij u Rim.

Studij u Rimu

U Vje?nom gradu bogoslov Bule?i? boravio je od jeseni 1939. do ljeta 1943. godine. Prve godine studija boravio je u Francuskom zavodu, a naredne tri godine u sjemeni?tu Lombardo. Studirao je na Papinskom sveu?ili?tu Gregorijani filozofiju i teologiju. Za uzdr?avanje Bule?i?a u Rimu zauzeo se i tada?nji zagreba?ki nadbiskup, kasnije kardinal, bl. Alojzije Stepinac, o ?emu svjedo?i pismo o. Saka?a iz sije?nja 1940. godine.

U Rimu, sredi?tu kr??anstva i gradu tolikih prvokr??anskih mu?enika, Bule?i? je sazrio duhovno i intelektualno. Na blagdan Bezgrje?nog za?e?a Bla?ene Djevice Marije 1942. godine, u bazilici sv. Petra osobno je sudjelovao kod Papine posvete svijeta Bezgrje?nom Srcu Marijinu.

Mons. Vjekoslav Milovan, prvi postulator koji je ujedno i najzaslu?niji za njegovu beatifikaciju, zapisao je: ?Nije vi?e mogu?e ?uti bl. Miroslava Bule?i?a kako propovijeda, no ostali su nam pismeni tragovi njegovih propovijedi kojima je osvajao srca i du?e svojih vjernika u Baderni i Kanfanaru, ponekad i drugdje. Sa?uvani su nam brojni nacrti, skice za govor, a imamo i nekoliko potpunije razra?enih propovijedi.“

Ro?enjem povezan s Majkom Bo?jom Fatimskom

?Prvi njegov nagovor koji je sa?uvan nosi datum 10. sije?nja 1943. godine. On je bio tada jo? ?akon. Boravio je u Rimu, u Papinskom sjemeni?tu ‘Lombardo’. Pretpostavljamo da je to bio nagovor ili kateheza u nekoj ?upi u Rimu, kamo je prigodice dolazio, zato je i napisan na talijanskom jeziku; posve?en je ukazanjima Majke Bo?je u Fatimi i njenim porukama trojici vidjelaca, malim pastirima. Ukazanja i poruke Majke Bo?je u Fatimi bile su za bl. Miroslava posebno dirljive, s njima se osje?ao osobno duboko povezan: prvo ukazanje Majke Bo?je dogodilo se je 13. svibnja 1917. godine, a tri godine nakon toga, istog datuma, 13. svibnja 1920. godine, Miroslav se rodio. Spominju?i svoj ro?endan on se uvijek sje?ao i Fatime. O tome je zapisao kasnije svoje misli i u ‘Duhovnom dnevniku’.“

Fatimskim ukazanjima i porukama vratio se bl. Miroslav i kao ?upnik u Baderni (12. 03. 1944.), dakle nakon ?to je uvelike vidio i do?ivio strahote rata. Dana 12. o?ujka 1944. u svom je duhovnom dnevniku uz ostalo zapisao: ?Svaki put (djeca) neka mole krunicu na ?ast Majke Bo?je za pomirenje svijeta, jer samo ona mo?e isprositi ljudima mir. Preporu?ila im je da daruju svaki dan koji maleni dar Bogu i da ?rtvuju sebe na tijelu za gre?nike…“

Bla?enik i u drugim zapisima citira i promi?lja poruke Fatimskih ukazanja, koje su ga se o?ito izuzetno dojmile: ?Marija je (djeci) kazala da Bog ?eli za oslobo?enje gre?nika … po svemu svijetu ra?iriti pobo?nost prema Presvetom Srcu Marijinu. ‘Vidjeli ste pakao – kazala im je – kamo padaju du?e jadnih grje?nika. Da ih Bog oslobodi pakla, ?eli Bog pro?iriti po svemu svijetu pobo?nost prema mojem Bezgrje?nom Srcu. Ako budu ljudi u?inili ?to ?u vam poru?iti biti ?e spa?eno mnogo du?a i bit ?e mir na zemlji. Ako to ne budu u?inili, ako ne budu prestali vrije?ati Boga, Bo?ja ?e se Providnost pokazati s novim jo? gorim kaznama. Po svijetu ?e se ra?iriti stra?ne zablude koje ?e zapaliti mnoge ratove i progone Crkve. Mnogo ?e dobrih biti mu?eno; Papa ?e morati mnogo trpjeti; vi?e ?e naroda biti uni?teno’.“  Znamo da se kasnije otkrilo kako se to odnosilo na atentat na papu Ivana Pavla II.

Bl. Miroslav se u svojim zapisima podsjetio i drugih dijelova poruka iz Fatime zapisanih potkraj Prvog svjetskog rata. ?Ako ljudi ne budu prestali da ?aloste Boga, ne?e pro?i dugo vremena kad ?e pod drugim papom [Pijo XI.] buknuti novi rat, jo? gori (drugi svjetski rat). Kad budete vidjeli u nekoj no?i tajanstveno i nepoznato svijetlo, znajte da je to znak koji vam ?alje Bog, da je blizu ka?njavanje svijeta za njegove zlo?ine preko rata, … s proganjanjem Crkve i Pape …’ (O tom znaku se je govorilo i pisalo 24. – 25. 01. 1938.) – ‘Do?la sam da zatra?im posve?enje svijeta mojem Bezgrje?nom Srcu i da pozovem na naknadnu svetu pri?est prve subote u mjesecu. Ako ljudi prihvate moj poziv, kazna ?e biti odvra?ena ili umanjena. Napokon ?e moje Bezgrje?no Srce nadvladati. … Kona?no je poru?ila: ‘Neka se ljudi poprave i mole za otpu?tenje svojih grijeha. Neka ne ?aloste vi?e na?ega Gospodina jer je ve? previ?e ra?alo??en!“ Bla?enik je na kraju nadodao: ?(Jacinta je godine 1920. prije svoje smrti prorekla da ?e Bog poslati svijetu kaznu, ako se ne obrati, kakvu svijet jo? nije vidio, i da ?e prva na redu biti ?panjolska…).”

 Kao zaklju?ak svoga promi?ljanja o Fatimskim porukama vl?. Miroslav je na koncu zapisao sa?etak:

“1. Molitva sv. krunice;

 2. Prve subote;

3. ?rtvovanje”.

?To je postalo i sastavnim dijelom njegova ?ivota i svega sve?eni?kog djelovanja. Svima nama je trajni poziv da molimo za obra?enje gre?nika i mir u svijetu. Bl. Miroslav nas poziva da djelima milosr?a i molitvom doprinesemo miru u svijetu. Znamo da mir kre?e iz svakog srca. Nastojmo i mi svake prve subote u mjesecu osobno i u na?im ?upnim zajednicama ?astiti Presveto Srce Marijino molitvom sv. krunice“, poziv je kojim je svoj osvrt na bla?enikovu povezanost s Majkom Bo?jom Fatimskom zaklju?io mons. Vjekoslav Milovan.

Marijanski sve?enik

Bl. Miroslav svoju duboku posve?enost i povezanost s Majkom Bo?joj zapisao je i spomenuv?i Majku Bo?ju Lurdsku. Zapisao je: ?Prikazanje Majci Bo?joj u Lourdesu. Posvetio sam ci­jeli dan Majci svojoj. Prikazao i posvetio sam joj se ponov­no. Stavio sam u Njezine sv. ruke svoju pripravu na re?enje i prvu Misu. Do dva mjeseca to?no postat ?u sve?enik. Majko, pomozi mi! U Tvojim sam rukama. Daj mi ljubavi do kri?a i trpljenja, do poniznosti. Tako ?u ugoditi Bogu. Duh trpljenja i poniznosti neka me uvijek prati, sada i uvijek na mojem sve?eni?kom ?ivotu. Ja sam jo? daleko od toga. Jo? mi je drago u?ivati (najvi?e tjelesno!), jo? sam ponosit sâm sa sobom i ohol. Pomozi mi, Majko. Zavladaj sasvim u mojem srcu. – Daj nam mir. Moli se Bogu da skrati za nas ove dane, ako je Njegova sv. volja! Majko, Tvoj sam.“ (Duh. dnevnik, 11. 2. 1943.)

Bl. M. Bule?i? je u svom Duhovnom dnevniku 2. velja?e iste godine zapisao i Vapaj Nebeskoj Majci za mir u svijetu. ?Majko, do?i mi u pomo? i ?uvaj me uvijek. Daj mi milosti da se vi?e ?rtvujem na ti­jelu, na sjetilima! Daj da sasvim nadvladam svoje nepokore­no tijelo. Daj da trpim na tijelu, da tako zadovoljim barem malo za nepravde koje se ?ine na svijetu, da sudjelujem s po?tenima, da isprosimo od Boga milost da skrati ove dane. Majko, kolika ubojstva, koliko krvi, koliko ljudi nestalo! Ka­kva barbarstva. Moli se Ti, Majko, Bogu za ovo siroma?no i gre?no ?ovje?anstvo. Neka Bog milostivo svrne svoj po­gled na krv, na ?alost, na trpljenje, na suze, na muke, ljudi, ?ena, staraca, nevine djece, i neka re?e pred tako ?alosnim prizorom: dosta je! O?e, neka se vr?i volja Tvoja. Neka do?e kraljevstvo Tvoje. Daj nam mir!“ (Duh. dnevnik, 2. 2. 1943.)

Iako su sve to promi?ljanja i zapisi od prije vi?e od 80 godina, vapaj za mir u svijetu i danas je vi?e nego aktualan. U svojim nas prvim istupima u javnosti na to sna?no podsje?a i poziva i novoizabrani papa Lav XIV.

Re?enje i Mlada misa

U rano prolje?e 1943. godine, na poziv svog biskupa, bogoslov Bule?i? vratio se u Istru da primi sve?eni?ko re?enje. Slijede?eg utorka upoznati ?emo podrobnije njegovo pastoralno djelovanje i okolnosti mu?eni?tva.