Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je 30. ožujka euharistijsko slavlje tijekom kojeg je posvetio župnu i samostansku crkvu sv. Mihaela Arkanđela u zagrebačkoj Dubravi. U pozdravu je župnik i gvardijan fra Goran Rukavina istaknuo: „Neka nas zagovor Mihaela Arkanđela i blaženog Alojzija Stepinca – čije moći smo dobili i na čemu zahvaljujemo – prate i ohrabruju na našem putu vjere“. U homiliji je nadbiskup Kutleša poručio kako je ovo djelo, koje je započeo bl. Alojzije Stepinac, “od samih početaka donosilo plodove u rastu žive zajednice, Crkve, koju činite vi, dragi vjernici. Blaženi Alojzije je te 1941. godine u svojoj propovijedi istaknuo stvarnost nevidljivoga svijeta odakle nam prijete tolike pogibelji sotonskog djelovanja, ali odakle nam jedino može doći sigurna pomoć Božjih slugu anđela u svim zbivanjima zemaljskog života. Kao što je rekao blaženi Alojzije, naš pogled, naše misli i želje trebaju biti usmjereni prema onomu drugom svijetu koji ne vidimo, ali koji je itekako stvaran – svijetu u kojemu se sve mjeri mjerilima vječnosti”.
Izrazio je zahvalnost kapucinima na pastoralnoj skrbi koju već desetljećima s velikom predanošću pružaju vjernicima ove župe. „Zahvalimo svi zajedno Bogu na duhovnim plodovima koje je preko članova vaše redovničke zajednice utkao u povijest ove župne zajednice. U ovoj prigodi s posebnim poštovanjem i zahvalnošću spominjem slugu Božjega o. Antu Tomičića koji je svojim životom i djelovanjem ostavio duboki trag vjere i evanđeoskog nadahnuća”, rekao je nadbiskup Kutleša.
Župa sv. Luke u Otoku obilježila je 30. ožujka 81. obljetnicu krvavog pokolja u tom mjestu i podkamešničkim selima. U župnoj crkvi misu zadušnicu za sve nevine žrtve predvodio je gvardijan samostana i rektor bazilike Čudotvorne Gospe Sinjske fra Marinko Vukman. On je u homiliji rekao da je bolno sjećanje na Drugi svjetski rat koji je u crno zavio mnoge hrvatske obitelji, a posebno cetinski kraj. „Četiri ratne godine odnijele su više od 5.100 života što je oko 10% ukupnog broja tadašnjega stanovništva! Godina 1944. ostat će zapamćena kao jedna od najtragičnijih u cjelokupnoj povijesti cetinskoga kraja. Zločine su činile mnoge vojske, ali po brojnosti odskaču njemački i partizanski zločini“, rekao je propovjednik. Vjernike je sinjski gvardijan potaknuo: „Ostanimo vjerni našim precima, njihovoj vjeri u Boga, njihovoj hrabrosti, ponosu i poštenju. Nemojmo dopustiti da ovaj kraj ostane poluprazan“.
Omiljenoj pobožnosti Križnog puta diljem Hrvatske, na Četvrtu korizmenu nedjelju, pridružen je Križni put za katoličke vjernike pripadnike Hrvatske vojske i policije na Ksaverskoj kalvariji u Župi sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu kojeg je predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan.
U svom nagovoru biskup Bogdan istaknuo je kako je teško ponekad shvatiti smisao Isusova Križa i smisao patnje, no to je tako bilo i u Isusovo vrijeme: „Kolike li su osobe napustile Krista, Crkvu i vjeru upravo zbog zla, boli, trpljenja i smrti koje ne mogu ni shvatiti ni prihvatiti. Zar i mi sami, pred zlom u svijetu i u našoj sredini ne vapimo: ‘Gospodine, zašto šutiš? Gdje si?’“ „Vratimo se svojim domovima, idimo ususret proslavi Uskrsa s vjerom i znanjem u vjeri. Naš Bog je Bog ljubavi. On nas ljubi. Otvorimo mu svoje srce, svoje biće. Odgovorimo mu svojom ljubavlju“, zaključio je vojni ordinarij, a prenijela IKA.
Povodom Ramazanskog bajrama, predsjednik Odbora HBK-a za odnos sa Židovima i muslimanima bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak uputio je čestitku predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftiji Azizu ef. Hasanoviću, njegovim suradnicima i članovima Islamske zajednice u Hrvatskoj. „Ramazanskim bajramom završava posebno vrijeme u kojemu su islamski vjernici postom, molitvom i dobrim djelima nastojali ugoditi Svevišnjem te iskazati ljubav i biti blizu svojoj braći i sestrama. Neka ovo vrijeme posvećeno Bogu i ljubavi za braću i sestre, bude zalog mira i blagoslova koji dolazi od Boga Stvoritelja, a plod je nastojanja svih ljudi“, stoji, uz ostalo, u čestitci biskupa Huzjaka.
God križa, godišnja proslava krvarenja raspela iz šibenske gradske Župe Svetoga Križa – Dolac, s početka 15. stoljeća, proslavljen je 27. ožujka misnim slavljem u toj crkvi koje je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić.
„Zašto tolika patnja? Zašto je Bog odlučio visiti na križu? Zar nije bilo drugog načina da nas spasi? Mnogi će roditelj radije izabrati žrtvu i boriti se za ljubav svoga djeteta, pa i uz cijenu poniženja, žrtve, odricanja. Zar je Bog mogao postupiti drugačije. Izabrao je križ da omekša ljudsko srce. Kao da s njega govori: Evo što sam spreman za vas učiniti da vas opet imam uza se. Kad ti netko kaže da te voli, da je spreman za tebe štošta učiniti, za tebe živjeti – sve se ubrzo vidi onoga trena kad treba za tebe nešto pretrpjeti. Krvariti. A Sin je Božji za nas Krv svoju prolio“, kazao je biskup, dodavši: „Spasitelj koji visi raspet, stalno nas opominje i podsjeća na darovanu ljubav za naše spasenje. Nudi nam lijek za naše krive izbore. Njegov zagrljaj s križa nikada se više nije zatvorio za nikoga tko se pokajao, odlučio promijeniti svoje životne kriterije, mjerila, ljestvice vrednota. Križ je mjesto gdje sve to moramo uskladiti“, kazao je biskup okupljenim vjernicima.
Godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je 26. ožujka u Samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu. Duhovnik Društva fra Jure Šarčević osvrnuo se na korizmenu poruku Pape Franje, a okupljenima je pozdrav uputio gvardijan fra Bože Vuleta.
U izbornom dijelu za predsjednicu je ponovno izabrana Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević. Proglašeni su i rezultati natječaja za mlade s temom „Dijelite dobrostivo nadu koja je u vašim srcima“ na koji je pristiglo 13 radova. U završnom dijelu skupštine don Anton Šuljić dao je osvrt na ovogodišnju poruku Pape Franje uz 59. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija.
