Vijesti iz 啪ivota Katoli膷ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku啪ina 鈥� Zagreb
Diljem Hrvatske u jeku je priprava za proslavu za拧titnika na拧e Domovine, sv. Josipa. Proslava Josipova u Nacionalnom sveti拧tu u Karlovcu, uz ostalo, bit 膰e obilje啪ena blagoslovom mozaika, rad umjetnika Josipa Botterija Dinija i kipa sv. Josipa, Marije i Isusa, autora kipara Vida Vu膷ka. U petak 14. o啪ujka u 19 sati na sve膷anoj akademiji, uz autore, o novopostavljenim umjetni膷kim djelima govorit 膰e povjesni膷ar umjetnosti Stanko 艩poljari膰 i rektor Sveti拧ta mons. Antun Sente. Misno slavlje u Sveti拧tu sv. Josipa zagreba膷ki nadbiskup Dra啪en Kutle拧a predvodit 膰e u subotu 15. o啪ujka u 11 sati.
Zagreba膷ki nadbiskup Dra啪en Kutle拧a predvodio je 11. o啪ujka u Bogoslu啪nom prostoru bl. Alojzija Stepinca euharistijsko slavlje prigodom 23. obljetnice smrti sluge Bo啪jega kardinala Franje Kuhari膰a, izvijestio je Tiskovni ured Zagreba膷ke nadbiskupije. 鈥濳ardinal Kuhari膰 啪ivio je u vremenima velikih ku拧nji i kri啪eva. Kao mladi sve膰enik iskusio je strahote Drugoga svjetskog rata i pora膰a promatraju膰i nasilje i nepravde. Kasnije je, kao pomo膰ni biskup i nadbiskup zagreba膷ki, vodio Crkvu kroz desetlje膰a komunisti膷kog re啪ima koji je bio otvoreno neprijateljski prema vjernicima. Napokon, u poznijim godinama nosio je s narodom kri啪 Domovinskog rata, pro啪ivljavaju膰i dane agresije, razaranja i patnje鈥�, rekao je u homiliji nadbiskup Kutle拧a. Nastavio je: 鈥濳ri啪evi koje je sluga Bo啪ji Kuhari膰 nosio bili su prigoda da se njegova vjera produbi i u膷vrsti te ga osposobi za istinsku ljubav i pra拧tanje na 拧to je i druge pozivao鈥�. 鈥濽 svojim je propovijedima nagla拧avao da bolji svijet mogu graditi samo oni koji mole. Hranio je narod rije膷ima Evan膽elja. Dopustimo da nas u ovoj homiliji nadahne lik tog skromnog, a u vjeri postojanog pastira. U膷imo iz njegove nepokolebljive vjere, iz molitve koja mu je bila oslonac 啪ivota, iz primjera njegove osjetljive savjesti i nasljedujmo jasno膰u njegova svjedo膷anstva. U sredi拧tu duhovnosti kardinala Kuhari膰a bila je 膷ista savjest. Sam je za sebe jednom posvjedo膷io: 'Ja sam slijedio svoju savjest.' Ta jednostavna izjava sa啪ima njegov 啪ivotni program - uvijek 膷initi ono 拧to je ispravno pred Bogom, pa makar to bilo te拧ko ili nepopularno. Savjest je, u skladu s u膷enjem Crkve, nazivao Bo啪jim glasom u nama koji se mora slu拧ati vi拧e od bilo kojeg drugog glasa. Zato je bio beskompromisan kada je u pitanju moralna istina i pravda. Nikakvi pritisci ni prijetnje nisu ga mogle natjerati da izda ono 拧to mu je savjest govorila. A ona mu je uvijek nalagala biti vjeran Bogu, Crkvi i 膷ovjeku u nevolji. Bio je svjestan da 'za ispravan stav vlastite savjesti 膷ovjek mora biti pripravan podnijeti i odre膽eni progon' i nije se bojao posljedica. Hrabro je branio istinu o bla啪enom Stepincu, unato膷 protivljenju vlasti. 鈥濳ardinal Franjo Kuhari膰 bio je primjer vjernosti Crkvi. Pozvao bi i nas danas da volimo svoju Crkvu, da ne klonemo pred ljudskim slabostima i grijesima njezinih 膷lanova, nego da vjerno 膷uvamo njezin nauk i zakone鈥�, rije膷i su zagreba膷kog nadbiskupa.
Godi拧nja skup拧tina Nacionalnog vije膰a Papinskih misijskih djela odr啪ana je 11. i 12. o啪ujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Nacionalna ravnateljica PMD u Republici Hrvatskoj s. Ivana Margarin istaknula je kako se 鈥瀖isijski pastoral u na拧oj zemlji budi i raste, ali najvi拧e ovisi i o aktivnostima 啪upnika.鈥� 鈥濶astojte uvijek ljudima dati do znanja da smo Crkva koja zna biti zahvalna za sve ono 拧to se 膷ini za Papinska misijska djela鈥�, potaknuo je predsjednik Vije膰a za misije HBK pore膷ki i pulski biskup Ivan 艩tironja i istaknuo kako je va啪na briga i za bu膽enje misijskih zvanja te kako je potrebno paziti da se ne izgubi duh 啪elje da imamo vi拧e misionara. Nacionalni ravnatelj PMD u Bosni i Hercegovini mons. Luka Tunji膰 podsjetio je na Papine kateheze o evangelizaciji, rekav拧i kako je u temi izra啪enoj rije膷ima 鈥濻trast za evangelizacijom i vjerski apostolski 啪ar鈥�, papa Franjo detektirao svu problematiku Crkve i vjernika 鈥� 鈥瀌a nam nedostaje strasti za evangelizacijom i vjerskog apostolskog 啪ara.鈥� Nadbiskup Dra啪en Kutle拧a u pozdravnom je govoru istaknuo da je ova skup拧tina prilika za osna啪ivanje zajedni拧tva u poslanju i promi拧ljanju kako jo拧 djelotvornije biti most izme膽u Crkve u misijskim krajevima i Crkve u domovini.
Katoli膷ki bogoslovni fakultet Sveu膷ili拧ta u Zagrebu 10. o啪ujka sve膷anom sjednicom u dvorani 鈥濾ijenac鈥� Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta proslavio je Dan fakulteta. Pozdrav prisutnima, me膽u kojima je bio i episkop Kiril Bojovi膰, uputio je obna拧atelj du啪nosti dekana prof. dr. sc. Mario Cifrak. 鈥濽zvi拧enu zada膰u slu啪enja istini pozvani smo vr拧iti u sekulariziranom i multikulturalnom okru啪enju, 拧to zahtijeva poniznost u tra啪enju, ali i hrabrost u o膷uvanju svjetla istine. Stoga cijenim i poti膷em kulturu dijaloga 鈥� s dru拧tvom, znano拧膰u, umjetno拧膰u 鈥� koju njeguje Katoli膷ki bogoslovni fakultet. No, taj dijalog nikada ne smije biti na 拧tetu evan膽eoske istine, jer je kr拧膰anska poruka najdragocjeniji dar koji mo啪emo ponuditi svijetu鈥�, rekao je Veliki kancelar nadbiskup Kutle拧a te istaknuo problem odjeljivanja morala i vjere o kojem je govorio i sv. papa Ivan Pavao II. Apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua istaknuo je da se ove godine slavi 1700. obljetnica Nicejskog koncila, prvog primjera ekumenske sinodalnosti. 鈥濷d njega smo nau膷ili da su me膽usobno slu拧anje i zajedni膷ko razlu膷ivanje temeljni alati za rje拧avanje stalnih napetosti izme膽u pro拧losti i budu膰nosti. Papa Franjo dodatno 啪eli produbiti takvu sinodalnost, osobito u ovo vrijeme geopoliti膷kih, dru拧tvenih i crkvenih napetosti, kada Crkva mora biti sposobna prenositi svoj nauk, vjerna svojim izvorima, ali i osjetljiva za nove znakove vremena鈥�, poru膷io je nuncij. 鈥濷d svojih po膷etaka do danas KBF je ostao jedno od sredi拧njih mjesta promi拧ljanja i prou膷avanja filozofskih, teolo拧kih i humanisti膷kih znanosti, a one su osobito va啪ne u ovo vrijeme tehnolo拧ke transformacije i globalnih izazova zbog odr啪avanja dijaloga izme膽u znanosti, kulture i dru拧tva. Va啪nost KBF-a je ta da ne promatra svijet kroz prizmu tehnolo拧kog napretka, ve膰 kroz prizmu etike, humanizma i vrijednosti koje su temelj svakog dru拧tva鈥�, rekao je rektor Sveu膷ili拧ta u Zagrebu Stjepan Laku拧i膰, a prenijela IKA.
Gospi膰ko-senjski biskup Marko Medo posvetio je danas oltar i crkvu Uznesenja Bla啪ene Djevice Marije u Cetingradu.
Ovogodi拧nje 34. sve膷anosti Pasionske ba拧tine odr啪at 膰e se od 14. o啪ujka do 16. travnja u Zagrebu, 膼akovu, Kraljevici, Delnicama, Trsatu, Pakracu i drugim mjestima i bit 膰e posve膰ene 1100. obljetnici Hrvatskoga kraljevstva. Sve膷anosti Pasionske ba拧tine jedinstvena su manifestacija u Hrvatskoj, koja u korizmenom liturgijskom vremenu predstavlja umjetni膷ki izri膷aj nastao nadahnu膰em Kristove Muke te predstavlja i okuplja glazbena, knji啪evna i likovna dostignu膰a i njihove marne nositelje.
