杏MAP导航

fr. Ivan Marija Tomi膰

Draga bra膰o i sestre, hrvatska knji啪evnica Sida Ko拧uti膰 u svojoj pjesmi 鈥濰vala neprijatelju鈥� ka啪e: 鈥濳atkad neizmjerno za啪elim da se pomirim s neprijateljem, / samo da mu zahvalim za dar bola kojim me je ranio. / Sve dotle sam se opajala slatkom varkom / da je sve dobro 拧to imam i 拧to mi jo拧 valja ste膰i. // Al do膽e on. / Podlo me ismije. / Prevrta i porazbaca sve moje blago, / ne znaju膰i ni sam koliko mi ga je otkrio, / te sam sabrala i s jo拧 ve膰om ljubavi pohranila / ono 拧to je najdragocjenije. // O, hvala ti, neprijatelju, / za taj dar bola. / Bez tebe nikad ne bih znala kolika je vrijednost onoga 拧to imam / i 拧to mi jo拧 valja ste膰i."

鈥�Ljubite svoje neprijatelje鈥︹��, ka啪e Isus. Jedna rije膷, a toliko toga iza nje - neprijatelj. Onaj kojemu ne prijam, koji mi ne 啪eli dobro, onaj koji mi 膷ini nepravdu, koji me poni啪ava ili ogovara, koji stvara probleme, koji me s podsmjehom promatra i rije膷ima ili djelima u srce probada. I pri tom, on je tu, pokraj mene, ne daleko, ve膰 tu 鈥� mo啪da u najintimnijem krugu osoba u mome 啪ivotu. Pa, kako ga ljubiti, kako mu istom mjerom ne uzvratiti?

Draga bra膰o i sestre, ono s 膷im mi imamo problem nije neprijatelj, ve膰 to kako poimamo ljubav. Ukoliko ju promatramo kroz dimenziju osje膰aja, simpatije i ugode 鈥� onda naravno da je neprijatelja nemogu膰e ljubiti. No, ona ljubav prema neprijateljima na koju nas Krist poziva jest ljubav povrh na拧ih osje膰aja i naklonosti. To je ljubav koja se o膷ituje u djelima.

Isus ne 啪eli re膰i da se trebamo osje膰ati kao da nam nije naneseno zlo i kao da nismo ranjeni zlim postupcima onih oko nas. On ne 啪eli da potiskujemo bol koju osje膰amo i nepravdu koju smo pretrpjeli. Ukoliko bi se to od nas o膷ekivalo, te ukoliko bi nas se uvjeravalo da nismo pravi kr拧膰ani ako se ne osje膰amo i ne pona拧amo kao da se ni拧ta nije dogodilo, nad nama bi se u biti 膷inila jo拧 ve膰a nepravda. Trenirali bismo strogo膰u na 啪rtvama.

Ono 拧to u biti trebamo jest priznati samima sebi vlastite rane, ali ujedno, kroz molitvu, kroz oslanjanje na Boga i na one koji nam 啪ele dobro, ne postupati jednako, ve膰 svojim postupcima 膷initi suprotno od onoga 拧to je nama u膷injeno. Od nas se, dakle, o膷ekuje da se opredijelimo za dobro, da 啪elimo dobro i da 膷inimo dobro prema svima.

To ne zna膷i da se moramo pona拧ati kao da se ni拧ta nije dogodilo, niti da uvijek odnosi povjerenja, prijateljstva ili zajedni拧tva mogu ostati isti kao prije. No, polaze膰i iz svijesti o vlastitom dostojanstvu i toga da smo Djeca Bo啪ja, na nama je da, unato膷 svemu, po拧tujemo dostojanstvo drugoga, da 啪elimo i da se molimo da i taj drugi prepozna zlo u koje je upao i da se za njega pokaje, te u kona膷nici da se svi zajedno, obuhva膰eni Bo啪jim pra拧tanjem, na膽emo u Kraljevstvu Njegovu.

U evan膽elju koje je pred nama, ne govori se da pravda ne treba biti zadovoljena, da se onima koji zlo 膷ine ne treba stati na kraj, ve膰 o tome da u 啪elji za pravdom mi ne postanemo nepravedni. Ina膷e bi, kad bismo krivo shvatili ovo evan膽elje, te pustili zlu da se razma拧e, mi sami postali sudionici zla.

Draga bra膰o i sestre, ljubav prema neprijateljima nije znak slabosti, ve膰 upravo suprotno 鈥� jakosti i svetosti. Isus nas poziva da budemo druga膷iji od svijeta, da ljubimo tamo gdje se o膷ekuje mr啪nja, da blagoslivljamo tamo gdje se o膷ekuje osveta, da unato膷 svemu i svakome, budemo poput Njega. Odazovimo se Njegovu pozivu. Amen.