杏MAP导航

p. Luka Ili? SJ

U prethodnoj smo se emisiji upoznali s duhovnim vje?bama sv. Ignacija Lojolskoga, kroz koje nas Bog ?eli osloboditi od svega ?to nas udaljuje od Njega, kako bi nam darovao slobodu za ljubav – slobodu koja ?e nas potaknuti da gorimo i izgorimo za Boga i bli?nje. U ovome ?emo pak nastavku malo pobli?e promotriti ignacijevsku duhovnost i neke njezine temeljne zna?ajke. Pitamo se: koliko je ta duhovnost danas relevantna? Kako nam mo?e pomo?i da rastemo u ljubavi prema Bogu i bli?njemu?

Na?elo i temelj ignacijevske duhovnosti

Za po?etak nam je potrebno ?vrsto Na?elo i temelj, s kojim smo se ve? susreli dok smo govorili o Ignacijevim duhovnim vje?bama. Naime, u tome kratkom tekstu sadr?ane su temeljne zna?ajke ignacijevske duhovnosti. Zato je va?no uvijek iznova vra?ati se tomu tekstu kako bismo dublje pronikli u bogatstvo koje nosi. Sveti Ignacije pi?e:

??ovjek je stvoren da Gospodina Boga svoga hvali, da ga ?tuje, da mu slu?i i da tako spasi svoju du?u, a ostale stvari na zemlji stvorene su radi ?ovjeka, da mu budu od pomo?i da postigne svrhu za koju je stvoren. Odatle slijedi da se ?ovjek smije njima poslu?iti toliko koliko ga podupiru u njegovu odre?enju, a toliko treba da ih se otrese koliko ga u tome prije?e. Stoga je potrebno da se u?inimo neopredijeljenima prema svim stvorovima u svemu onom ?to je prepu?teno izboru na?e slobodne volje i nije zabranjeno, tako da, ?to se nas ti?e, ne volimo zdravlje vi?e od bolesti, bogatstvo vi?e od siroma?tva, ?ast vi?e od sramote, dug ?ivot vi?e od kratka ?ivota, pa tako i u svemu ostalom, ?ele?i i biraju?i jedino ono ?to nas vi?e dovodi k svrsi za koju smo stvoreni“ (DV 23).

Iz Na?ela i temelja razvidno je da pobjeda nad samim sobom i ure?ivanje vlastitoga ?ivota nisu cilj samima sebi, ve? slu?e tomu da ?ovjek postane spremniji odgovoriti na svrhu za koju je stvoren – upoznati i ljubiti Boga.

Stvorenje upu?uje na Boga

Me?utim, kako bi ?ovjek ostvario taj svoj kona?ni cilj, potrebno je imati ispravan odnos ne samo sa Stvoriteljem ve? i sa stvorenjima. Sveti Ignacije napominje da su ?ostale stvari na zemlji stvorene radi ?ovjeka, da mu budu od pomo?i da postigne svrhu za koju je stvoren“. Stvorenja nisu tu slu?ajno, nego ih je Bog stvorio kako bi o?itovala Njegovu dobrotu i slavu te kako bi pomogla ?ovjeku spoznati i uzljubiti Boga. Otkrivamo tako da stvorenja upu?uju na Onoga koji ih je stvorio, odr?ava u postojanju i daje im mo? djelovanja.

Ako je Bog na intiman na?in prisutan u svome stvorenju (usp. DV 235), tada ga mo?emo otkriti svuda oko nas: u ljepoti prirode, u drugim ljudima, u susretima i razgovorima, u ?etnjama, te u svemu ?to vidimo, ku?amo, ?ujemo, razumijemo i ?inimo. Ignacije nas stoga poziva da ?tra?imo i pronalazimo Boga u svim stvarima“.

Promatraju?i tako svijet oko nas otkrivamo da taj isti svijet odra?ava Bo?ju dobrotu i ljubav, a i nas je same Bog stvorio i otkupio. Ignacije u duhovnim vje?bama poziva svakoga pojedinog od nas da promi?ljamo o tome kako nam je Bog dao da postojimo, ?ivimo, osje?amo i mislimo. Isto nas je tako u?inio svojim hramom, stvoriv?i nas na sliku i priliku svoga Bo?anskog Veli?anstva (usp. DV 235).

Razmatranje o svemu tome poti?e nas na zahvalnost. Njoj pak nasuprot je nezahvalnost koju sv. Ignacije naziva jednim od najte?ih grijeha jer predstavlja ?zaborav primljenih milosti, dobro?instava i blagoslova. Kao takva je uzrok, po?elo i izvor svih grijeha i nevolja“ (Pismo 55). No kako njegovati zahvalnost, a izbje?i nezahvalnost? To posti?emo obavljanjem svakodnevnoga egzamena (usp. DV 43). U toj molitvi gledamo na pro?ivljeni dan i uz Bo?ju pomo? nastojimo otkriti u kojim je to iskustvima, susretima, osobama i stvarima bio Bog te mu zahvaljujemo na Njegovim dobro?instvima.

Odbaciti ono ?to me udaljuje od Boga

Sve ?to postoji na svijetu upu?uje na Bo?ju dobrotu i ljubav i poti?e nas na ljubav punu zahvalnosti prema Bogu, ali sv. Ignacije upozorava da neuredna i neodgovorna upotreba stvari mo?e postati prepreka na?emu kona?nom cilju. Time dolazimo do Ignacijeva na?ela tantum-quantum (hrv. toliko-koliko). Prema tome na?elu, ?ovjek se smije poslu?iti stvarima toliko koliko ga podupiru u njegovu odre?enju, a toliko treba da ih se otrese koliko ga u tome prije?e.

Primjerice, internet mo?e biti koristan alat za na? posao ili apostolat, ali njegova neuredna i pretjerana upotreba mo?e ?tetiti nama samima, na?im odnosima i na?emu duhovnom ?ivotu jer vrijeme koje bismo mogli provesti dru?e?i se s prijateljima i obitelji ili u molitvi provodimo na internetu. Ignacije nas ?eli nau?iti koristiti stvari toliko koliko nam poma?u u ostvarenju na?e svrhe, a otresti ih se ako nas odvode od na?ega cilja.

Razlu?ivanje duhova

No kako otkriti ?to nas vi?e pribli?ava ili udaljava od Boga? Ignacijev odgovor le?i u razlu?ivanju duhova. Promatranjem na?ih unutarnjih duhovnih pokreta mo?emo prepoznati koja iskustva ili pona?anja u nama izazivaju konzolaciju ili duhovnu utjehu, odnosno ?to nas vodi prema Bogu, a koja iskustva ili pona?anja donose dezolaciju ili duhovnu suho?u, tj. ?to nas udaljava od Njega.

Pitamo se tako ?to nas, s jedne strane, poti?e na ve?u ljubav prema Bogu, ?to nas vodi prema ve?oj nutarnjoj slobodi, nutarnjemu veselju i miru, ?to nas vi?e privla?i k bo?anskim stvarima i na rad oko spasenja vlastite du?e i spasenja drugih ljudi; a s druge strane, ?to nas vodi u zamra?enost du?e, nutarnji nemir, pobude na niske i zemaljske stvari, ?to nas poti?e na nepouzdanje, bezna?e, nedostatak ljubavi, mlakost i ?alost (usp. DV 316–317). Drugim rije?ima, ?to nas vodi u ?ivot, a ?to u smrt?

Sloboda od i sloboda za

Iz onoga ?to smo dosada rekli mo?e se naslutiti da je za sv. Ignacija pitanje unutarnje slobode ili indiferentnosti temeljno. Na?a nas vjera u?i da su sva stvorenja dobra jer ih je Bog, koji je sama dobrota, stvorio i htio, ali na? odnos prema njima mo?e biti bilo uredan bilo neuredan. Pozvani smo njegovati uredan odnos prema stvorenjima, ?to uklju?uje stav nutarnje neopredijeljenosti prema njima. To nipo?to ne zna?i ravnodu?nost, ve? unutarnju slobodu ili nenavezanost, koja nam omogu?uje da ne postanemo robovi stvorenih stvari, uklju?uju?i zdravlje, bogatstvo, ugled i dug ?ivot.

Sveti nas Ignacije tako poziva da budemo slobodni, ali ta sloboda nije svrha samoj sebi. Radije, ta sloboda od prisno je povezana sa slobodom za. Rije? je o tome da nadi?emo ?ivotarenje u mediokritetu, bezvoljnosti, tromosti i nezainteresiranosti te da otkrijemo neizmjernu dobrotu i ljepotu Boga, koji nas je stvorio iz ljubavi i ?eli da ?ivimo dostojanstvo i slobodu djece Bo?je. Time dolazimo do Ignacijeva magisa – te?nje za ?vi?e“ – koji nas poziva da tra?imo ono ?to nas vi?e poti?e na rast u ljubavi prema Bogu i bli?njima, ono ?to nam vi?e poma?e njegovati ispravan odnos prema stvorenjima i ono ?to nas vi?e pribli?ava svrsi za koju smo stvoreni – dioni?tvu u bo?anskome dobru.

U sljede?oj, posljednjoj emisiji na?ega serijala podrobnije ?emo istra?iti ranije spomenuti egzamen. Pitat ?emo se kako tra?iti i nalaziti Boga u svakodnevici te kako njegovati stav zahvalnosti prema Njemu.