Papa ?e 9. srpnja predvoditi prvu misu za o?uvanje stvorenoga svijeta
Sljede?e srijede, 9. srpnja, papa Lav XIV. ?e predvoditi privatnu misu u Castel Gandolfu, u ?Borgu Laudato si’“, tijekom koje ?e se prvi put rabiti novi obrazac molitava za misu slavljenu za o?uvanje stvorenoga svijeta, koji je danas, 3. srpnja, predstavljen u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Na susretu s novinarima sudjelovali su isusovac kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, i franjevac nadbiskup Vittorio Francesco Viola, tajnik Dikasterija za bogo?tovlje i disciplinu sakramenata.
Rad zapo?et tijekom pontifikata pape Franje
Obrazac – za koji su predstavlja?i rekli da je pokrenut ve? tijekom pontifikata pape Franje, zahvaljuju?i tako?er suradnji me?u dikasterijima – bit ?e dodan u Missae ?pro variis necessitatibus vel ad diversa“ (Mise za razli?ite potrebe i namjene) Rimskoga misala koji ve? sadr?i 49 misa i molitvi za razli?ite potrebe i prigode: 20 ih se odnosi na Crkvu, 17 na dru?tvo, a 12 na razli?ite okolnosti.
Dvije va?ne obljetnice
Novi tekstovi – objasnio je kardinal Czerny, uklapaju se u kontekst dviju va?nih obljetnica: revolucionarne koju je sveti Ivan Pavao II. potpisao prije trideset i pet godina, 1990. godine, pod naslovom ?Mir s Bogom Stvoriteljem, mir s cijelim stvorenim svijetom“; te desete obljetnice enciklike , koju je potpisao papa Franjo 2015. godine, a koja govori o integralnoj, a ne povr?noj ili prividnoj ekologiji.
Stvoreni svijet uvijek prisutan u katoli?koj liturgiji
Me?utim, valja istaknuti – dodao je kardinal – da stvoreni svijet nije tema koju se dodaje, nego je ona uvijek prisutna u katoli?koj liturgiji. Jer, euharistija sjedinjuje nebo i zemlju, obuhva?a i pro?ima sve stvoreno. I kada se slavi, cijeli svemir zahvaljuje Bogu.
Svrha je novog obrasca stoga liturgijska i duhovna potpora, te potpora zajednice u brizi koju svi trebamo pru?iti prirodi, na?em zajedni?kom domu – istaknuo je kardinal Czerny te objasnio – Svi smo, naime pozvani biti vjerni upravitelji onoga ?to nam je Bog povjerio u na?im svakodnevnim odlukama i javnim politikama, kao i u molitvi, bogoslu?ju i na?inu na koji ?ivimo u svijetu.
Molitve i Quattro tempora
Posebnu su va?nost stvorenom svijetu dale molitve te Quattro tempora, odnosno ?etiri niza trodnevnoga posta i nemrsa koje je ustanovila Crkva, a odr?avaju se na po?etku ?etiriju godi?njih doba – dodao je nadbiskup Viola. Od sada ?e ih regulirati biskupske konferencije, kako ?to se ti?e vremena tako i njihova na?ina, kako bi ih prilagodili razli?itim lokalnim situacijama i potrebama vjernika – napomenuo je nadbiskup.
?Mi nismo Bog“
U izlaganju nadbiskupa Viole jasan je bio poticaj na odgovornost. Mi nismo Bog – kazao je – Zemlja nam prethodi i darovana nam je – objasnio je te dodao – Danas trebamo odlu?no odbaciti ideju da se iz ?injenice da smo stvoreni na sliku Bo?ju i iz naloga da pod?inimo zemlju mo?e izvesti apsolutna vlast nad drugim tvorevinama. ?uvati, naime, zna?i ?tititi, njegovati, o?uvati, odr?avati, nadgledati. Svaka zajednica mo?e uzeti od zemlje ono ?to joj je potrebno za vlastiti opstanak, ali ima i du?nost za?tititi ju i jam?iti kontinuitet njezine plodnosti za budu?e generacije – napomenuo je tajnik Dikasterija za bogo?tovlje i disciplinu sakramenata.
Grijeh se o?ituje u ratovima i napadima na prirodu
Me?utim, sklad izme?u Stvoritelja, ?ovje?anstva i svega stvorenoga danas je uni?ten, jer smo ?eljeli zauzeti Bo?je mjesto, odbijaju?i priznati se ograni?enim stvorenjima, toliko da se taj grijeh o?ituje svom svojom destruktivnom snagom u ratovima, raznim oblicima nasilja i zlostavljanja, u napu?tanju najslabijih, u napadima na prirodu. Naprotiv, sklad sa svim stvorenjima mo?e proizi?i jedino iz iskustva pomirenja koje omogu?uje zajedni?tvo s Bogom i bra?om – istaknuo je nadbiskup Viola.
?to ka?e Dekret
U Dikasterija za bogoslu?je i disciplinu sakramenata – koji je odobrio papa Lav XIV. a datiran je 8. lipnja, na svetkovinu Duhova – isti?e se da se otajstvo stvorenoga svijeta, znak Gospodinove dobrohotnosti, poput dragocjenog blaga mora voljeti, ?tititi i istodobno unaprje?ivati, kao i prenositi iz generaciju u generaciju. Me?utim, u ovom vremenu ?ini se o?itim da je djelo stvaranja ozbiljno ugro?eno zbog neodgovorne uporabe i zloporabe dobara koja nam je Bog povjerio na brigu – stoji u dokumentu. Upravo je iz tog razloga osmi?ljen poseban obrazac.
(Vatican News - ip; aa)
