杏MAP导航

Svijet nas pre?esto izdaje, predaje radi ekonomske koristi i mo?i. Toj logici, koja naoru?ava sukobe na?eg vremena, suprotstavljena je nova mo?, mo? slu?enja utjelovljena u Isusu, konkretan izraz dinamike blizine. To su rije?i kardinala Maura Gambettija, nadsve?enika bazilike svetog Petra, u propovijedi na Misi ve?ere Gospodnje na Veliki ?etvrtak. Tijekom slavlja koje je sino?, 17. travnja, na oltaru Katedre vatikanske bazilike predvodio kardinal Gambetti, a koncelebrirao, me?u ostalima, Papin dr?avni tajnik kardinal Pietro Parolin, odr?an je i tradicionalni obred pranja nogu.

Prvi Uskrs izme?u nasilja i patnje

Kardinal Gambetti se na po?etku osvrnuo na prva slavlja Uskrsa, najprije u Egiptu kada je svijet ?ivio vrijeme ropstva, ugnjetavanja, patnje. Podsjetio je na hebrejski izraz iz kojeg potje?e rije? Pasha, a to je “pasach”, ?to se mo?e prevesti kao “prije?i, za?tititi”.

Bog ple?e pred ku?ama kako bi za?titio anawime, odnosno ponizne, siroma?ne koji se uzdaju u njega, dok smrt prolazi.

Isusova Pasha, ?ljudsko u ku?nji“

Kardinal je istaknuo da se i Isusova Pasha dovr?ila u ku?nji, usred nepravde, zlostavljanja, kleveta, bolesti, nasilja, straha, samo?e. Ipak, u takvom mra?nom kontekstu, on ?ezne blagovati u intimnosti i bliskosti doma?eg ognji?ta. Njegova dvorana Posljednje ve?ere raznolik je mozaik ?ovje?anstva. Osobine u?enika vrlo su razli?ite: impulzivnost i strastvenost, promi?ljenost i dubina, ambicioznost i naglost, iskrenost i poniznost. S druge strane, zajedni?ke su im karakteristike ?e? za slavom, slabost, sposobnost skrivanja vlastite krhkosti.

Duboko sam dirnut Isusovom odlu?no??u da podijeli kruh i vino sa svima koje mu je Otac dao. To je tako ljudski kada smo u ku?nji. I razmi?ljam o tome koliko sam prilika propustio da ?ivotnim neda?ama pristupam na tako ljudski na?in, jer sam bio zaokupljen tra?enjem rje?enja ili izlaza.

Uskrs dana?njice u kojoj nedostaje suosje?anja

Kardinal je sa Svetoga pisma pre?ao na razmi?ljanja o sada?njosti koja nije ni?ta manje ku?ana zbog prisutnosti mnogih ?Juda“ koji kradu vrijednosti, inteligenciju, savjest, ljudsku ljubav.

Svi smo mi na prodaju, po principu isplativosti za neki ekonomski profit i za mo?.

Kardinal Gambetti je progovorio i o vezama koje postoje u razli?itim kontekstima svakodnevnog ?ivota gdje nedostaje suosje?anja. Svijet "izdaje" u potrazi za dobitkom, a ?ak i religijske prakse riskiraju upasti u tu logiku kada tra?e neki oblik slave, neko materijalno dobro ili neku mo?: tada prodajemo svoju vjeru.

Ratovi nisu ni?ta drugo nego rezultat propadanja, stvaranja sukoba i zla koje je u svijetu. A koliki su zbog svega toga raspeti!

Dvorana Posljednje ve?ere iz Evan?elja nije tako daleka od stvarnosti dana?njih obitelji. I tamo jo? uvijek postoje krhkost, nisko samopo?tovanje, ljutnja, ali i ?e? za slobodom, pravdom, mirom.

"Jedino do ?ega mu je stalo je ljubav"

Isusov je lik suprotnost ranama anti?kih i modernih vremena jer ne ?eli pobijediti, tra?iti ljudsku hvalu ili se obogatiti.

Jedino do ?ega mu je stalo je ljubav. To je jedino sve?eni?tvo. Pere noge ?ak i Judi. On meni pere noge. On i tebi pere noge. ?ivi dinamiku uzajamne blizine, ?ivi davanje i primanje, ?ivi snagu slu?enja i nemo? prihva?anja.

?Daruje sebe kako bi narod ?ivio“

Sagnut nad svojim u?enicima, Isusovo srce postaje jedno s ljudskim siroma?tvom i jedno s bo?anskim veli?anstvom, daju?i ?ivot svim ovcama svoga stada. To je gesta koja se prote?e kroz stolje?a i nastavlja se utjelovljivati. Kardinal se tako prisjetio don Giuseppea Berardellija, sve?enika iz Bergama koji je preminuo tijekom pandemije jer se odrekao vlastitog respiratora kako bi ga mogao upotrijebiti netko drugi.

Kardinal Gambetti zaklju?io je svoje razmi?ljanje nadaju?i se novom vremenu za Crkvu, u kojem ona mo?e otkriti svoju narav sve?eni?kog naroda. To je revolucija koja nastaje kada slijede?i Isusa postajemo euharistija, pokazuju?i tako bo?ansku ljudskost koja nam dana kr?tenjem.

Obred pranja nogu

Tijekom slavlja odr?ao se i obred pranja nogu. Kardinal je sagnuo glavu pred laicima, mu?karcima i ?enama koji rade u bazilici svetog Petra. Svakodnevna lica, svako sa svojim slabostima, ?ivi simboli velike scene ?ovje?anstva koju je kardinal istaknuo u svojoj homiliji. Nakon zavr?ne molitve, u procesiji koju je predvodio kardinal Gambetti, nazo?ni su ispratili Presveti Sakrament do kapelice vatikanske bazilike pripremljene za klanjanje, a pjesmu Pange lingua pjevao je povijesni zbor Cappella Giulia koji prati ceremonije u bazilici svetog Petra koje ne predslavi Papa nego vatikanski kaptol. Ta glazbena ba?tine potje?e iz 1513. godine, kada je papa Julije II. reorganizirao taj zbor koji i danas svojim notama ?uva ljepotu liturgije.

(Vatican News - eg; md)