杏MAP导航

Luka Ili? - Vatikan

Danas je u Vatikanu zapo?ela dvodnevna me?unarodna konferencija u prigodi tre?e godi?njice objavljivanja enciklike pape Franje Laudato si' na temu ?Spa?avanje na?eg zajedni?kog doma i budu?nost ?ivota na Zemlji“. Nakon rije?i pozdrava koje je sudionicima uputio kardinal Peter Turkson, pro?elnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, uvodno predavanje odr?ao je kardinal Pietro Parolin, Papin dr?avni tajnik.

Enciklika kao poziv na dijalog

Kardinal Parolin je u svom govoru napomenuo da je od svoje objave enciklika pape Franje Laudato si’ dobro prihva?ena i to kao sna?an prinos boljem razumijevanju i djelotvorniji odgovor na brojne ?urne, pa i kriti?ne probleme, s kojima se suo?ava ?ovje?anstvo, na temelju ?ireg i dubljeg pristupa cjelovite ekologije. Uputio je na Papine rije?i da je ?sve povezano“ ?ime nas podsje?a da je ?ovje?anstvo namjesnik, a ne gospodar stvorenja. Tako?er je usmjerio pa?nju kako je Sveti Otac u vi?e navrata napomenuo kako u svom korijenu lom u ?ovjekovu odnosu s Bogom, s drugima i sa stvorenjem proizlazi iz pogrje?nog antropocentrizma.

Papin dr?avni tajnik kazao je da su encikliku Laudato si' dobro prihvatili znanstvena zajednica i pripadnici drugih vjeroispovijesti. Kardinal je napomenuo da je papa Franjo na po?etku enciklike napisao kako njome ?eli ?u?i u dijalog sa svima o na?emu zajedni?komu domu“ (LS, 3), pozivaju?i na ?obnovu dijaloga o na?inu na koji gradimo budu?nost planeta“ (LS, 14).

Poruka cjelovite ekologije

Kardinal Parolin uputio je potom na tri vidika koji na poseban na?in karakteriziraju encikliku Laudato si'. Prvo, enciklika je pravovremeni odgovor na jedan od najhitnijih izazova s kojim se danas suo?ava ?ovje?anstvo, naime, s mogu?im propadanjem samog doma koji odr?ava nas i sve oblike ?ivota.

Nadalje, enciklika Laudato si' va?na je zbog svoje poruke cjelovite ekologije. Podsjetio je kako je za Papu sveti Franjo Asi?ki ?primjer par excellence brige za ono ?to je slabo i jedne cjelovite ekologije, ?ivljene s rado??u i vjerodostojno. (…) U njemu se vidi u kojoj su mjeri neraskidivo povezani briga za prirodu, pravednost prema siroma?nima, zauzimanje za dru?tvo i unutarnji mir“ (LS, 10). Za papu Franjo sve je me?usobno povezano tako da je vapaj Zemlje prisno vezan uz vapaj siroma?nih (usp. LS, 49). U skladu s tim – nastavio je kardinal Parolin – kao ?lanovi zajedni?kog ku?anstva, svi se trebamo udru?iti kako bismo spasili na? zajedni?ki dom. Kao ?to papa Franjo pi?e: ?Svi mo?emo dati svoj obol brizi za stvoreni svijet kao Bo?ja stvorenja, svatko vlastitom izobrazbom i iskustvom, vlastitim inicijativama i sposobnostima“ (LS, 14).

Kona?no, Laudato si' daje dublju dimenziju ekolo?kom diskursu, odnosno pozornost koja ?esto manjka u raspravama. Napomenuo je kako papa Franjo u svojoj enciklici nudi duboki duhovni pogled na prirodni svijet, govore?i o ?evan?elju stvaranja“. Kardinal je podsjetio da Papa napominje kako vjerska uvjerenja mogu ponuditi sna?nu motivaciju za brigu o prirodi te najslabijoj na?oj bra?i i sestrama (usp. LS, 64). To je jo? jedan vidik Papine poruke cjelovite ekologije, te je prisno vezana uz relacijski antropolo?ki pogled enciklike Laudato si'.

Odnos s Bogom, bli?njim i prirodom

U tom je kontekstu napomenuo da Sveti Otac pi?e kako je ljudski ?ivot utemeljen na tri osnovna i usko isprepletena odnosa: s Bogom, bli?njim i samom zemljom (usp. LS, 66). Tako na? odnos s Bogom i bli?njim uklju?uje i odnos sa Zemljom. Taj odnos mo?e i treba biti skladan –kazao je Papin dr?avni tajnik – no kao ?to je papa Franjo primijetio na po?etku svoje enciklike: ?Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, o?ituje se tako?er u znakovima bolesti koje primje?ujemo u tlu, vodi, zraku i ?ivim bi?ima“ (LS, 2). Kao posljedica tog ?nasilja koje prebiva u ljudskom srcu“ sama zemlja je optere?ena i opusto?ena, u prevladavaju?oj kulturi odbacivanja sam se ljudski ?ivot zlostavlja, a ?itavo stvorenje nalazi se na rubu katastrofe – upozorio je kardinal dodaju?i kako je hitno potrebno promijeniti na?e shva?anje ljudskog napretka, upravljanja na?om ekonomijom i na? na?in ?ivota.

Katoli?ki nauk

Kardinal Parolin je kazao da katoli?ki nauk svijet ne smatra slu?ajno??u, ve? je na? planet, pa i svemir, namjeravani Bo?ji ?in koji nudi ?ovjeku kao dar. Stvorenje je prvi dar u velikom ljudskom poslanju: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje. Katoli?ki prelat je napomenuo da je Bog stvorio mu?karca i ?enu na svoju sliku i priliku te su oni sastavni dio svemira i njihov je poziv sve obra?ivati i ?uvati. No, obra?ivanje i ?uvanje ne bi trebalo uklju?ivati gospodstvo i uni?tavanje. Takvo je pona?anje dostojanstva i po?tovanja koje pripada Bo?jim darovima – rekao je kardinal.

Na?e poslanje kao sustvaratelja

Papin dr?avni tajnik je objasnio da u tom svjetlu mo?emo lako razumjeti brigu Svetog Oca za siroma?ne i prirodu. Ne nudi savjete kako biti razborit i prakti?an, makar njegova poruka ima goleme prakti?ne posljedice, nego nas podsje?a na tri stvari. Prvo, priziva nam u pam?enje da je temeljna posljedica stvaranja uspostavljanje odnosa na tri razine: s Bogom Stvoriteljem; s drugim ljudima vezom bratstva; i sa svijetom kao vrtom i domom za na?u egzistenciju. Drugo, podsje?a nas da je temeljni zahtjev na?eg poslanja sudjelovati u Bo?jem djelu kao sustvaratelji. I tre?e, doziva nam u pamet na?u odgovornost za djelo Boga koji ne skriva svoje lice ni od jednog vidika stvorenoga: siroma?nog ili bogatog, prirodnog ili ljudskog, sada?njeg ili budu?eg. Kardinal Parolin je sudionicima na kraju po?elio da ih enciklika Laudato si' vodi te im bude nadahnu?e u njihovim promi?ljanjima.