UN, Guterres: Glad je neuspjeh ?ovje?anstva
Svjetska prehrambena kriza ?vi?e je od neuspjeha sustava, to je neuspjeh ?ovje?anstva“. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Antonio Guterres, o?tro je komentirao podatke sadr?ane u Globalnom izvje?taju o prehrambenoj krizi za 2025. godinu, kojega svake godine objavljuje Informacijska mre?a o sigurnosti hrane, a pokre?e Globalna mre?a protiv prehrambenih kriza, me?unarodni savez Ujedinjenih naroda, Europske unije te vladinih i nevladinih agencija koje sura?uju u rje?avanju prehrambenih kriza. ?Taj izvje?taj“, rekao je Guterres, ?jo? je jedna odlu?na optu?nica protiv svijeta koji je opasno skrenuo s puta. Toj dugotrajnoj krizi dodaje se jo? jedna, novija: drasti?no smanjenje financiranja humanitarne pomo?i potrebne za spa?avanje ?ivota“, objasnio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Podaci iz izvje?taja za 2025. godinu
Vi?e od 295 milijuna ljudi u svijetu nalazi se uvjetima ozbiljne prehrambene nesigurnosti. Podaci se odnose na 2024. godinu, a proizlaze iz pra?enja koje su provele razne me?unarodne organizacije u 65 zemalja svijeta, od kojih je 53 pogo?eno ozbiljnim razinama akutne pothranjenosti. U usporedbi s 2023. godinom, ukupan broj ljudi pogo?enih prehrambenim krizama pove?ao se za gotovo 14 milijuna. ?Ovo je ?esta godina zaredom da ukupan broj ljudi koji se suo?avaju s te?kom prehrambenom nesigurnosti i dalje raste“, napominje Aurélien Mellin iz Odjela za krizne situacije Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO). Unato? pove?anju broja pra?enih zemalja, ?imbenici koji su u osnovi te rastu?e krizne situacije i dalje su ratovi, klimatske promjene i prirodne katastrofe, ali u 2024. godini pojavili su se drugi ?imbenici koji najavljuju daljnje pogor?anje situacije tijekom ove godine.
Veliki utjecaj smanjenja financiranja
?Globalna gospodarska i financijska nesigurnost te smanjenje financiranja programa vezanih uz suradnju ve? utje?u na prehrambenu nesigurnost u nekim zemljama“, istaknula je Aurélien Melllin. Stru?njaci FAO-a te drugih agencija UN-a i EU-a isti?u da postoji rizik da bi se mogao zaustaviti napredak postignut u petnaestak zemalja u kojima su razvijeni projekti vezani uz ruralnu potporu i poljoprivredu. Pravi dokaz tom napretku je Afganistan gdje je, zahvaljuju?i me?unarodnoj humanitarnoj i poljoprivrednoj pomo?i, broj ljudi u te?kim prehrambenim uvjetima pao za vi?e od 4 milijuna, ?ime se broj ljudi u kriznim situacijama smanjio na 16 milijuna.
Najvi?e pogo?eni ?ene i djeca
Djeca i ?ene i dalje su glavne ?rtve prehrambenih kriza, a u izvje?taju stoji da je gotovo 38 milijuna djece mla?e od pet godina te?ko pothranjeno u 26 zemalja. Najozbiljnija situacija zabilje?ena je u Sudanu, Jemenu, Maliju i pojasu Gaze, a sve su to konteksti u sredi?tu ozbiljnih geopoliti?kih napetosti i sa zna?ajnim brojem raseljenih osoba i izbjeglica.
Pogor?anje zbog ekonomske nestabilnosti
Globalni gospodarski ?okovi, iako nisu novost, i dalje imaju vrlo sna?an utjecaj na pogor?anje akutne prehrambene nesigurnosti. Zemlje koje najvi?e ovise o uvozu hrane i tehnologije iz poljoprivrednog sektora najte?e su pogo?ene zbog gubitka vrijednosti valute, visokih cijena i velikih dugova. Stru?njaci iz Globalne mre?e protiv prehrambenih kriza tako?er predvi?aju da ?e se ta dinamika pogor?ati zbog trgovinskih ratova koji su u tijeku. ?Rat u Ukrajini – objasnila je stru?njakinja Mellin - tako?er je izazvao gospodarske ?okove u najsiroma?nijim zemljama svijeta, s posebnim utjecajem na porast cijena hrane, a te su zemlje ve? pretrpjele inflaciju od razdoblja pandemije. O?ito ve? mo?emo predvidjeti da ?e do?i do utjecaja na akutnu prehrambenu nesigurnost stanovni?tva i zbog smanjenja financijskih sredstava za programe humanitarne pomo?i, u smislu da stanovni?tvo ne?e primati humanitarnu pomo? potrebnu za njihovo pre?ivljavanje“, zaklju?ila je.
Apel UN-ove mre?e
?Poruka koju poku?avamo prenijeti ovim izvje?tajem i radom partnera Globalne mre?e protiv prehrambenih kriza jest potreba za promicanjem slo?ene humanitarne pomo?i, koja bi se trebala usredoto?iti na podjelu pomo?i kao i na razvoj poljoprivredne proizvodnje usmjerene na samoodr?anje stanovni?tva. To bi nam u odre?enom smislu omogu?ilo i lak?e suo?avanje sa smanjenim financijskim sredstvima dostupnima u bliskoj budu?nosti“, zaklju?ila je stru?njakinja Odjela za krizne situacije isti?u?i da su od 2023. godine potrebe puno ve?e od raspolo?ivih resursa. Humanitarne intervencije sve su kompliciranije jer su prisiljene dodatno ograni?iti i smanjiti pomo? najugro?enijima. Partneri globalne mre?e protiv gladi stoga smatraju nu?nim stvoriti pravednije i u?inkovitije gospodarsko upravljanje, popra?eno vladinim programima kojima je cilj smanjenje i iskorjenjivanje gladi. U tom smislu, mir i prevencija moraju postati sastavni dio dugoro?ne promjene prehrambenih sustava. Bez toga, ljudi ?e se i dalje suo?avati s gla?u tijekom cijelog ?ivota, a najranjiviji ?e umirati.
(Vatican News - sl; md)
