Papa: Petar i Pavao, bratstvo koje ne bri?e razlike
Papa Lav XIV. je danas, 29. lipnja, na svetkovinu svetih Petra i Pavla, za?titnika biskupije i grada Rima, predvodio svetu misu u bazilici svetog Petra u kojoj se okupilo vi?e od 5 tisu?a vjernika. Uz blagoslov i polaganje palija za 54 nova nadbiskupa metropolita, Papa je prikazao ove dvije apostolske figure kao prave stupove Crkve.
Zajedni?ko mu?eni?tvo
U homiliji tijekom euharistijskog slavlja, Sveti se Otac osvrnuo na dva aspekta njihova svjedo?anstva, polaze?i od crkvenog zajedni?tva te komentiraju?i liturgijske tekstove: prvo ?itanje iz Djela apostolskih u kojem Herod uhi?uje Petra i baca ga u tamnicu, te drugo ?itanje u kojem Pavao, tako?er u okovima, ostavlja Timoteju pravu duhovnu oporuku, navije?taju?i da ?e njegova krv biti prolivena i prikazana Bogu.
Petar i Pavao daju svoj ?ivot za evan?elje.
Zajedni?tvo mu?eni?tva
To zajedni?tvo, zape?a?eno mu?eni?tvom, nije me?utim mirna pobjeda, ve? cilj koji je sazrio kroz razli?ite pristupe vjeri i apostolate koje su ?ivjeli na razli?ite na?ine.
Njihovo bratstvo u Duhu ne bri?e razlike iz kojih su krenuli.
Petar, ponizni galilejski ribar, bez zadr?ke odgovara na Gospodinov poziv, usmjeravaju?i svoje propovijedanje posebno prema ?idovima. Pavao, naprotiv, pripadnik farizejske stranke, zapo?inje kao progonitelj kr??ana sve dok ga nije preobrazio Uskrsli Krist i pozvao ga navije?tati evan?elje poganskim narodima.
Suo?avanja s evan?eoskom iskreno??u
Papa je citirao odlomak iz Poslanice Gala?anima: ?A kad Kefa sti?e u Antiohiju, u lice mu se usprotivih jer je zavrijedio osudu“. To je podsjetnik na iskrenost kojom su se ta dva apostola suo?avala, osobito oko pitanja uklju?ivanja pogana, ?to ?e kasnije biti predmet rasprave i na Jeruzalemskom saboru.
?ivoti Petra i Pavla podu?avaju nas da je zajedni?tvo na koje nas Gospodin poziva sklad glasova i lica koji ne bri?e slobodu pojedinca. Na?i za?titnici pro?li su razli?itim putovima, imali razli?ita mi?ljenja, ponekad su se suo?avali pa ?ak i sukobljavali s evan?eoskom iskreno??u. Ipak, to im nije smetalo da ?ive concordia apostolorum — ?ivo zajedni?tvo u Duhu, plodonosnu skladnost u razli?itosti.
Potom je citirao i svetog Augustina: ?Jedan je dan mu?eni?tva za oba apostola. Ali su i njih dvojica bili jedno. Iako su trpjeli u razli?ite dane, bili su jedno.“
Razli?itost darova u slu?bi navje?tanja evan?elja
Takvo zajedni?tvo daje jedino Duh koji je sposoban ujediniti razli?itosti i graditi mostove jedinstva u raznolikosti karizmi, darova i slu?bi.
Va?no je nau?iti ?ivjeti zajedni?tvo na taj na?in — kao jedinstvo u razli?itosti — kako bi raznolikost darova, povezana u ispovijedanju jedne vjere, pridonijela navje?taju evan?elja.
Jedinstvo u razli?itosti
Svijet, a i sama Crkva, ?urno trebaju takvo bratstvo. U pastoralnom ?ivotu, u ekumenskom dijalogu, u prijateljskim odnosima sa svijetom, svaka crkvena stvarnost pozvana je biti radionica jedinstva – istaknuo je rimski biskup.
Kako bi svatko u Crkvi, sa svojom osobnom pri?om, nau?io hodati zajedno s drugima.
Slu?ati pitanja dana?njice
Drugi aspekt na koji se osvrnuo Petrov nasljednik odnosi se na ?ivotnost vjere Petra i Pavla. Na rizik da ne upadnemo u navike, ritualizam i pastoralne obrasce koji se ponavljaju bez obnove ili poleta prema izazovima dana?njice, ta dva sveca odgovaraju otvoreno??u prema promjenama, koja sa sobom donosi pitanja i susrete s konkretnim situacijama zajednice. Tra?e nove putove evangelizacije koja polazi od stvarnih pitanja ljudi.
Obnoviti dinamiku i ?ivotnost vjere
Pitanje koje je Isus postavio u dana?njem evan?eoskom odlomku - ?A vi, ?to vi ka?ete, tko sam ja?“ – nadilazi stolje?a, pozivaju?i svakog vjernika na razlu?ivanje je li njegov put vjere obilje?en o?uvanjem dinamike i ?ivotnosti, onoga ?ara koji njeguje odnos s Gospodinom.
Papa Lav XIV. se podsjetio rije?i pape Franje kojima je upozoravao na rizik da se vjera svodi na umorno i stati?no naslije?e pro?losti, ?to otvara razna pitanja:
Tko je danas za nas Isus Krist? Koje mjesto zauzima u na?em ?ivotu i u djelovanju Crkve? Kako mo?emo svjedo?iti tu nadu u svakodnevnom ?ivotu i navije?tati je onima koje susre?emo?
Rimska Crkva, znak jedinstva
Odgovori na ova pitanja omogu?uju obnovu navje?taja i poslanja Crkve. Posebno je crkvena zajednica u Rimu pozvana biti, vi?e nego bilo koja druga, znak jedinstva i zajedni?tva, Crkva ispunjena ?ivom vjerom, zajednica u?enika koji svjedo?e radost i utjehu evan?elja u svakoj ljudskoj situaciji – napomenuo je Sveti Otac.
Palij, znak zajedni?tva
Papa je potom pozdravio bra?u nadbiskupe pozvane da prime palij. Taj odjevni predmet znak je jedinstva sa samim Papom, kako bi svatko od njih, u zajedni?tvu vjere, mogao odr?avati vjeru u lokalnim Crkvama kojima su povjereni.
Delegacije Ukrajinske grkokatoli?ke Crkve i Ekumenskog Patrijarhata
Papa Lav XIV. je spomenuo i ?lanove Sinode Ukrajinske grkokatoli?ke Crkve koji su prisustvovali euharistijskom slavlju te im zahvalio na njihovom pastoralnom ?aru.
Neka Gospodin daruje mir va?em narodu!
Obratio se tako?er s dubokom zahvalno??u izaslanstvu Ekumenskog Patrijarhata koje je poslao dragi brat Njegova Svetost Bartolomej.
Zagovor svetaca
Rimski biskup je zaklju?io homiliju izra?avaju?i nadu u zajedni?ki put u vjeri i zajedni?tvu, zazivaju?i zagovor svetih Petra i Pavla ?na sve nas, na grad Rim, na Crkvu i na cijeli svijet“.
Blagoslov i polaganje palija
Nakon propovijedi, kardinal proto?akon Dominique Mamberti je predstavio 54 nova nadbiskupa metropolita koji su do?li iz svih krajeva svijeta. Uslijedili su obredi blagoslova palija koje je zatim Papa predao svakome pojedina?no, a nadbiskupi metropoliti su zauzvrat polo?ili zavjet vjernosti Papi i Rimskoj Crkvi.
(Vatican News - eg; md)
