Papa biskupima Talijanske biskupske konferencije: Mir nije duhovna utopija, podu?avajte nenasilju i prihva?anju
Papa Lav XIV. je danas, 17. lipnja, prvi put primio u audijenciju Talijansku biskupsku konferenciju (CEI) s vi?e od 200 biskupa kojima je uputio svoje preporuke i smjernice za blisku budu?nost te za ja?anje, pobolj?anje ili produbljivanje njihovog ve? zapo?etog rada. Sveti Otac se prisjetio nedavnih doga?aja vezanih uz smrt voljenog pape Franje i njegove posljednje poruke Urbi et Orbi u kojoj je uputio apel za mir za sve narode, te dana izbora za Papu prije vi?e od mjesec dana.
I ja sam, na ve?er izbora, htio ponoviti rije?i Uskrslog Gospodina: ?Mir vama!“
Neka svaka zajednica postane ku?a mira
U vremenu obilje?enom me?unarodnim napetostima i nasiljem, Papa je ?lanove Talijanske biskupske konferencije pozvao na pastoralnu pozornost na temu mira kako bi ga donosili na mjesta svakodnevnog ?ivota, poput ?upa, ?etvrti, unutra?njosti zemlje, urbanih i egzistencijalnih periferija. Na svim tim mjestima gdje ljudski i dru?tveni odnosi postaju te?ki i gdje zapo?inju sukobi, ?ak i na suptilan na?in, mora se vidjeti Crkva koja je spremna na pomirenje, istaknuo je rimski biskup.
Nadam se da svaka biskupija mo?e omogu?iti te?ajeve podu?avanja nenasilju, inicijative posredovanja u lokalnim sukobima, projekte prihva?anja koji strah od drugoga pretvaraju u priliku za susret. Neka svaka zajednica postane ku?a mira, gdje se dijalogom u?i razrije?iti neprijateljstvo, gdje se prakticira pravednost i ?uva oprost.
?Mir nije duhovna utopija“, objasnio je nadalje papa Lav XIV., ?to je put poniznosti, koji ?ine svakodnevne geste, koji isprepli?e strpljenje i hrabrost, slu?anje i djelovanje, koji danas, vi?e nego ikad, zahtijeva na?u budnu i stvarala?ku prisutnost.“
Osoba je odnos i otajstvo, a ne sustav algoritama
Papa nas poziva na tu istu prisutnost u svim onim izazovima dana?njice koji dovode u pitanje po?tivanje dostojanstva ljudske osobe: umjetna inteligencija, biotehnologija, ekonomija podataka i dru?tvene mre?e koje duboko mijenjaju na?u percepciju i na?e iskustvo ?ivota. Suo?avaju?i se s time, dostojanstvo ljudskog bi?a bi se moglo ukloniti ili zaboraviti, zamijeniti funkcijama, automatizmima i simulacijama. Ali osoba nije sustav algoritama – napomenuo je Sveti Otac - ona je stvorenje, odnos, otajstvo. Stoga je hitno potrebno da put kojim hode Crkve u Italiji uklju?uje, stavljaju?i Krista u sredi?te, antropolo?ku viziju kao osnovno sredstvo u pastoralnom razlu?ivanju.
Bez ?ivog promi?ljanja o ljudskom bi?u – u njegovoj tjelesnosti, u njegovoj ranjivosti, u njegovoj ?e?i za beskona?no??u i u sposobnosti povezivanja – etika se svodi na kodeks, a vjera bi mogla postati nekonkretna.
Njegovati dijalog
Papa Lav XIV. pozvao je tako?er na njegovanje kulture dijaloga, jer - kako je istaknuo – bilo bi lijepo da su sve crkvene stvarnosti – ?upe, udruge i pokreti – prostori za me?ugeneracijsko slu?anje, za dijeljenje razli?itih pogleda, za brigu o rije?ima i odnosima, jer samo tamo gdje postoji slu?anje mo?e se stvoriti zajedni?tvo, a samo tamo gdje postoji zajedni?tvo istina postaje vjerodostojna.
Hoditi u sinodalnosti
Citiraju?i svetog Augustina, Sveti Otac ponovno je potaknuo talijanske biskupe – koji su u o?ujku odr?ali svoju sinodalnu skup?tinu koja je zavr?ila odgodom zavr?nog dokumenta – da hode naprijed ujedinjeni, posebno razmi?ljaju?i o sinodalnom putu.
Ostanite ujedinjeni i ne zanemarujte poticaje Duha. Neka sinodalnost postane mentalitet - u srcu, u procesima dono?enja odluka i u na?inima djelovanja.
Briga za laike
?Gledajte mirno u budu?nost i ne bojte se donositi hrabre odluke!“, ohrabrio ih je potom Petrov nasljednik te dodao: ?Nitko vas ne mo?e sprije?iti da budete bliski ljudima, da dijelite ?ivot, da hodite s posljednjima, da slu?ite siroma?nima. Nitko vas ne mo?e sprije?iti da navije?tate evan?elje, koje smo pozvani donositi, jer to je ono ?to svi trebamo, a najprije mi, da bismo dobro ?ivjeli i bili sretni.“
Pobrinite se da vjernici laici, nahranjeni Bo?jom Rije?ju i formirani u socijalnom nauku Crkve, budu protagonisti evangelizacije na radnom mjestu, u ?kolama, u bolnicama, u dru?tvenim i kulturnim okru?enjima, u gospodarstvu, u politici.
Suradnja s civilnim vlastima
Podsje?aju?i na posebnu vezu koja ujedinjuje talijanski episkopat s njime, papa Lav XIV. je istaknuo da ih u zajedni?kom vr?enju njihove slu?be moraju voditi na?ela kolegijaliteta te potaknuo kako bi se isto na?elo zajedni?tva moglo odraziti i u zdravoj suradnji s civilnim vlastima.
Talijanska biskupska konferencija je zapravo mjesto dijeljenja i sinteze mi?ljenja biskupa o najva?nijim pitanjima za op?e dobro. Ona po potrebi vodi i koordinira odnose pojedinih biskupa i provincijalnih biskupskih konferencija s tim vlastima na lokalnoj razini.
Sveti Otac je – pozivaju?i se prvo na Benedikta XVI., a zatim i na papu Franju –potaknuo biskupe da hrabro izbjegavaju navikavanje na situacije koje su toliko duboko ukorijenjene da se ?ine normalnima ili nepremostivima, kao ?to su sekularizam, izvjesna nenaklonost prema vjeri i demografska kriza, prisutni u Italiji. To je pitanje ili proro?anstvo koje ne zahtijeva prekide, ve? hrabre odluke koje nas dovode do toga da dopustimo da nas doga?aji i ljudi prodrmaju te da u?emo u ljudske situacije, istaknuo je Papa.
Novi poticaj na evangelizaciju
Tako im je dao poticaj na obnovljeni ?ar u navije?tanju i preno?enju vjere, na stavljanje Isusa Krista u sredi?te te, na tragu Evangelii gaudiuma, na pomaganje ljudima u ?ivljenju osobnog odnosa s Gospodinom i otkrivanje radosti evan?elja.
To je prva velika zada?a koja motivira sve ostale: nositi Krista ?u vene“ ?ovje?anstva.
Pozdrav kardinala Zuppija
U svom uvodnom pozdravu, kardinal Matteo Maria Zuppi, predsjednik CEI-a, izrazio je Papi poslu?nost, bratstvo i prijateljstvo te se osvrnuo na poseban sklad koji ujedinjuje Crkvu u Italiji s Petrovim nasljednikom.
Zatim je zajam?io zalaganje Biskupske konferencije u pru?anju razloga za nadu u vremenu gdje je ona zaista potrebna, zalaganje za Crkvu koja prihva?a, koja je bliska o?ekivanjima svih ljudi, a posebno siroma?nih, napu?tenih, zaboravljenih, nesavr?enih. ?elimo da ta Crkva bude radosna, da ima lice majke koja razumije, prati, miluje – istaknuo je kardinal. Na kraju je obe?ao ulaganje napora u ?irenje mira osvrnuv?i se na aktualne doga?aje i ratove koji razaraju svijet, osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata.
(Vatican News - sc; md)
