Papa milosr?a
?Bo?je je milosr?e na?e oslobo?enje i na?a sre?a. ?ivimo od milosr?a i ne smijemo si dopustiti da budemo bez milosr?a; ono je zrak koji udi?emo. Presiroma?ni smo da bismo postavljali uvjete, trebamo pra?tati, jer je i nama potreban oprost.“ Ako postoji jedna poruka koja je vi?e od bilo koje druge obilje?ila pontifikat pape Franje i koja ?e zauvijek ostati aktualna, onda je to poruka milosr?a. Jutros nas je iznenada napustio Sveti Otac nakon ?to je na ju?era?nju Nedjelju uskrsnu?a Gospodinova sa sredi?nje lo?e Bazilike svetog Petra dao svoj posljednji blagoslov Urbi et Orbi, te posljednji put pro?ao kroz mno?tvo da sve blagoslovi i pozdravi.
Prvi argentinski papa u povijesti Crkve tijekom svog pontifikata se osvrnuo na mnoga pitanja, a posebnu na pozornost prema siroma?nima, na bratstvo, na brigu za na? zajedni?ki dom, te na ?vrsto i bezuvjetno protivljenje ratu. Ali sr? njegove poruke, koja je zasigurno imala najve?i utjecaj, jest evan?eoski poziv na milosr?e, na tu Bo?ju blizinu i nje?nost prema onima koji se priznaju potrebnima njegove pomo?i. To je milosr?e kao zrak koji udi?emo, odnosno ono ?to nam je najpotrebnije, bez ?ega bi bilo nemogu?e ?ivjeti.
Ta je poruka, sredi?te kr??anstva, obilje?ila cijeli pontifikat Jorgea Marie Bergoglia. Otkako je 17. o?ujka 2013. predvodio prvu molitvu An?eoskoga pozdravljenja s prozora papinskog stana u kojem nikada nije stanovao, papa Franjo je govorio o va?nosti milosr?a, podsje?aju?i na rije?i koje mu je uputila jedna starija gospo?a koja se do?la ispovjediti k njemu kada je tek postao pomo?ni biskup Buenos Airesa: "Gospodin sve opra?ta... Da Gospodin ne opra?ta sve, svijet ne bi postojao."
Papa, koji je do?ao izdaleka, nije unio promjene u u?enje koje ve? dvije tisu?e godina postoji u staroj kr??anskoj tradiciji, ali je, vrativ?i na novi na?in milosr?e u sredi?te svog nauka, promijenio percepciju koju su mnogi imali o Crkvi. Tako je posvjedo?io maj?insko lice Crkve koja se saginje prema onima koji su ranjeni, a posebno grijehom. To je Crkva koja ?ini prvi korak prema grje?niku, kao ?to je to Isus u?inio u Jerihonu pozvav?i se u dom neuglednog i omra?enog Zakeja, bez pitanja i preduvjeta. Zakej se prepoznao gre?nikom jer je po prvi puta osjetio da ga netko gleda i voli takvoga kakav je, prona?av?i u pogledu Nazare?anina poziv na obra?enje.
Prije dvije tisu?e godina mnogi ljudi su se sablaznili kada su vidjeli U?itelja kako ulazi u ku?u jerihonskog carinika. Posljednjih godina mnogi su se ljudi sablaznili zbog gesti prihva?anja i bliskosti koje je argentinski Papa ?inio prema svim ljudima, a posebno prema neuglednima i gre?nicima. U svojoj prvoj propovijedi na misi s narodom, u crkvi svete Ane u Vatikanu, papa Franjo je rekao: "Koliko bi nas mo?da zaslu?ilo osudu! I bila bi i ispravna. Ali On opra?ta! Kako? Milosr?em koje ne bri?e grijeh: bri?e ga samo Bo?je opro?tenje, a milosr?e ga nadilazi. To je poput neba: gledamo nebo, vidimo toliko zvijezda, ali kad sunce ujutro izi?e, zvijezde se ne vide zbog toliko svjetla. Takvo je i Bo?je milosr?e: veliko svjetlo ljubavi i nje?nosti, jer Bog ne opra?ta naredbom, nego milovanjem."
Tijekom svih godina svoga pontifikata, 266. po redu Petrov nasljednik pokazao je lice Crkve koja je bliska, koja je sposobna svjedo?iti nje?nost i suosje?anje, prihvatiti i zagrliti svakoga, ?ak i pod cijenu rizika i ne mare?i o reakcijama onih koji misle da ispravno razmi?ljaju. Papa Franjo je u svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium napisao: "Vi?e volim Crkvu koja je ranjena i prljava jer je iza?la van na ulice nego Crkvu koja je bolesna zbog zatvaranja i udobnosti jer se dr?i vlastitih sigurnosti." To je Crkva koja se ne pouzdaje u ljudske sposobnosti, u protagonizam influensera koji upu?uju samo na same sebe i na strategije vjerskog marketinga, nego Crkva koja ?eli vidljivo obznaniti milosrdno lice Onoga koji ju je utemeljio i koji joj, unato? svemu, daje ?ivot ve? dvije tisu?e godina.
To lice i taj zagrljaj mnogi su prepoznali u rimskom biskupu koji je do?ao iz Argentine, koji je svoj pontifikat zapo?eo molitvom za migrante koji su stradali u moru na Lampedusi, a zavr?io ga nepokretan u invalidskim kolicima, svjedo?e?i svijetu do posljednjeg daha milosrdni zagrljaj Boga koji je blizak i vjeran u ljubavi prema svim svojim stvorenjima.
(Vatican News - at; md)
