Papa: Neka Bogu posve?ene osobe budu primjer ljubavi u svijetu povr?nih odnosa
Predvode?i sino?, 1. velja?e, u bazilici svetoga Petra Prvu Ve?ernju blagdana Prikazanja Gospodinova, koji se podudara sa Svjetskim danom posve?enoga ?ivota, papa Franjo se osvrnuo na obveze koje nosi taj ?ivotni put, pro?iruju?i ih na obveze svakog vjernika. Razmi?ljao je o tri zavjeta koji obilje?avaju posve?eni ?ivot, preko kojih Bogu posve?ene osobe mogu tako?er biti – kako je rekao – nositelji svjetla za ?ene i mu?karce na?ega vremena.
Prva je zraka svjetla zavjet siroma?tva, koji ima svoje korijene u samom Bo?jem ?ivotu, vje?nom i potpunom uzajamnom daru Oca, Sina i Duha Svetoga. Ostvaruju?i siroma?tvo na taj na?in, posve?ena osoba, slobodnim i velikodu?nim kori?tenjem svega, postaje nositelj blagoslova. Donosi svjetlo koje rastvara sjene sebi?nosti, pohlepe, ovisnosti te nam, naprotiv, omogu?uje isticati vrijednosti sabranosti, velikodu?nosti, dijeljenja i solidarnosti.
Jasni odnosi, protiv "zla izolacije"
Drugo je svjetlo ono ?isto?e, simbola "apsolutnog primata Bo?je ljubavi" koja postaje izvor i uzor svake druge ljubavi.
?ivimo u svijetu ?esto obilje?enom iskrivljenim oblicima osje?ajnosti, u kojemu nas na?elo "ono ?to ja volim" - to na?elo - poti?e da u drugima tra?imo zadovoljenje vlastitih potreba, a ne radost plodonosnog susreta.
To je zatvaranje koje u odnosima stvara povr?nost i nestalnost, egocentrizam, hedonizam, nezrelost i moralnu neodgovornost, u kojima trenutni partner zauzima mjesto mu?a ili ?ene za cijeli ?ivot, a mjesto djece koja se prihva?aju kao dar, zamjenjuju ona koja se smatraju "pravom", ili se uklanjaju kao "smetnja". Ljudskim je odnosima – prema Papinim rije?ima – prijeko potrebna nutarnja jasno?a.
Sveti Otac stoga mu?karcima i ?enama dvadeset i prvog stolje?a predla?e model ?isto?e kao protuotrov za "zlo izolacije", primjer slobodne i osloba?aju?e ljubavi, po?tovanja vlastitog i tu?eg prostora. Kako je to lijek za du?u, susretati redovnike i redovnice sposobne za takav zreli i radosni odnos! – istaknuo je Papa. Odluka je to koja je simbol ljubavi koja se daruje, ali se u njoj ipak mogu kriti dvosmislene i ?tetne pojave. Kada ?isto?a postane izvor tuge i nezadovoljstva, postoji opasnost da ostanemo robovi te krhkosti i razvijemo prave dvostruke ?ivote – primijetio je te napomenuo – Borba protiv isku?enja dvostrukog ?ivota svakodnevna je.
"Rijeke rije?i i slika" a da se nikada nisu stvarno sreli
Tre?a je zraka svjetla zavjet poslu?nosti, tako?er prikazan odnosom izme?u Isusa i Oca, izrazom osloba?aju?e ljepote sinovske, a ne slu?inske ovisnosti, bogate osje?ajem odgovornosti i nadahnute uzajamnim povjerenjem. Odnos je to dara i odgovora, nu?niji nego ikad u dana?njim prostorima, u kojima smo skloni puno pri?ati, a malo slu?ati, od obiteljske do radne sredine, pa sve do prostora dru?tvenih mre?a. U svakodnevnom razgovoru dolazi do preklapanja odgovora, ?ime se gubi smisao dijaloga, ?blaga“ sadr?anoga u rije?ima sugovornika.
Mo?emo razmijeniti rijeke rije?i i slika, a da se nikada zapravo ne sretnemo, jer se nikada ne zauzimamo jedan za drugoga.
Zlo usamljenosti mo?e se pobijediti upravo konkretnim slu?anjem, u kojemu govor i slu?anje prati konkretno djelovanje. Darivati sebe, pa i po cijenu odricanja od vlastitog ukusa ili sklonosti, otvara mogu?nost otkrivanja smisla vlastitog ?ivota u velikom Bo?jem planu – napomenuo je Papa.
Autenti?ni "povratak izvorima"
Na kraju, Papina je ?elja za posve?eni ?ivot tako?er nada u povratak izvorima.
Ali ne povratak iskonu kao povratak u muzej, ne. Povratak upravo na samo ishodi?te na?eg ?ivota.
Rije? je o obnovi koja, umjesto da se razvije u susrete i okrugle stolove organizirane o nekoj temi, nalazi svoju bit u ?inu klanjanja.
Pomalo smo izgubili osje?aj klanjanja. Previ?e smo prakti?ni, ?elimo ?initi mnoge stvari, ali... klanjanje. Sposobnost klanjanja, u ti?ini.
(Vatican News - eg; aa)
