Papa moli za ?rtve po?ara u Los Angelesu
Pozoran na vijesti iz svijeta, Papa je svoje apele u podnevnom nagovoru nakon molitve An?eoskoga pozdravljenja zapo?eo spominju?i se stanovnika zapadnoga dijela Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava koji pro?ivljavaju dramu bijega pred razornim po?arima:
Blizu sam stanovnicima okruga Los Angeles u Kaliforniji, gdje su posljednjih dana buknuli razorni po?ari. Molim za sve vas.
Prihvatiti ?ivot
Papa Franjo je molitvu An?eoskoga pozdravljenja predvodio iz Apostolske pala?e nakon obreda kr?tenja 21 djeteta zaposlenika Svete Stolice i ?vicarske garde u Sikstinskoj kapeli. S rado??u je spomenuo to slavlje poti?u?i na molitvu za njih i njihove obitelji. Pritom je uputio zaziv:
Za sve mlade parove, da radosno prihvate dar djece i donesu ih na kr?tenje.
Zaziv mira po zagovoru bla?enoga Merlinija
Ratovi u tijeku i dalje donose smrt i razaranje. U Ukrajini je ruska vojska preuzela odgovornost za zauzimanje dvaju mjesta na isto?noj liniji fronte, u regiji Donjecka. U Gazi, Hamas je a?urirao broj palestinskih ?rtava u Pojasu od 7. listopada 2023. te dao podatak o 46.565 osoba, nakon ?to je dodao 28 ?rtava u posljednja 24 sata. Ranjenih sada ima vi?e od sto tisu?a. O?alo??en i neprestano zabrinut, Papa je na to nadovezao rad za mir koji je u 19. stolje?u promicao sve?enik Giovanni Merlini, danas progla?en bla?enim u Lateranskoj bazilici, s nadom u mir, tako?er po zagovoru novoga bla?enika. Nemojmo zaboraviti da je rat uvijek poraz – ponovno je istaknuo papa Franjo.
Posve?en misijama u narodu, bio je razboriti savjetnik brojnih du?a i glasnik mira. Zazovimo i njegov zagovor dok molimo za mir u Ukrajini, na Bliskom istoku i u cijelom svijetu.
Beatifikacija u Lateranskoj bazilici
Obred beatifikacije u Lateranskoj bazilici predvodio je kardinal Marcello Semeraro, pro?elnik Dikasterija za progla?enje svetih. Merlini je bio misionar koji je, uz svetoga Gasparea Del Bufala, neumorno radio za Reformu naroda i kulture klera, promi?u?i misionarsko propovijedanje u vi?e od dvije stotine gradova, sela i naselja.
Iako je imao kontakte s velikima, uvijek je vi?e volio malene – prisje?a se postulatorica kauze, sestra Nicla Spezzati, koja je istaknula njegove kvalitete inteligencije, vjere, blagosti i pravednosti. Zbli?io se s ljudima s planina, razbojnicima koji su od prvih trideset godina 19. stolje?a krvavili papinske zemlje. Poticao ih je s po?tenjem i delikatno??u da obrate svoje ?ivote i, ulaze?i u sredi?te ozbiljne dru?tvene podjele, bio je posrednik, ?ak i u ekstremnim situacijama, s rje?enjima za pomirenje.
(Vatican News - ap; aa)
