杏MAP导航

Prije svega, jedna novost: ?ena, sestra Raffaella Petrini, od o?ujka ?e biti na ?elu Uprave Dr?ave Grada Vatikana. Zatim pogled na svijet sa ?alo??u zbog eventualne masovne deportacije imigranata u Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave, te radost zbog primirja u Gazi i nada u dvodr?avno rje?enje. Osim toga, prihvat migranata, Jubilej, otvaranje Svetih vrata u zatvoru, borba protiv zlostavljanja, osobno zdravlje. Bile su teme vezane za aktualna zbivanja i izazove svijeta, Crkve i pontifikata, o kojima je papa Franjo govorio u intervjuu s novinarom Fabiom Faziom za emisiju Che tempo che fa, talijanske televizijske postaje Nove, emitiranom sino?, 19. sije?nja.

Ve? je 2022. Papa dao intervju za tu emisiju, te jo? jedan 2024. godine. Sino?nji je razgovor, koji je trajao oko sat vremena, bio ujedno prilika za predstavljanje autobiografije pod naslovom ?Spera“ koju je uredio novinar Carlo Musso, a objavila nakladni?ka ku?a Mondadori, i koja je objavljena u stotinu zemalja.

Sestra Raffaella Petrini na ?elu Uprave Dr?ave Grada Vatikana

Nakon ?to je izvijestio o dobrom stanju svoje ruke nakon kontuzije, Papa je najavio da ?e od o?ujka, nakon umirovljenja kardinala Fernanda Vergéza Alzage, tajnica vatikanske Uprave sestra Raffaella Petrini biti predsjednica Uprave Dr?ave Grada Vatikana. Dakle, jo? jedna ?ena na ?elu va?ne slu?be, nakon imenovanja sestre Simone Brambille pro?elnicom Dikasterija za posve?eni ?ivot. Rad ?ena u kurijama ne?to je ?to je sporo napredovalo i ?to je dobro shva?eno. Sada ih imamo mnogo – komentirao je Papa te dodao – ?ene se znaju sna?i bolje od nas.

Planovi masovne deportacije imigranata u SAD

Potom je papa Franjo odgovorio na pitanje o Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama, u svjetlu glasina o mogu?em planu masovne deportacije imigranata nakon prisege predsjednika Donalda Trumpa. To je eventualnost koju Papa definira kao “nesre?u”, jer primorava siroma?ne nesretnike koji nemaju ni?ta da plate cijenu neravnote?e.

Prihvat migranata i denatalitet

?to se ti?e migracija, papa Franjo je ponovio "?etiri glagola" za rje?avanje hitne situacije: "Migranta treba primiti, pratiti, promicati i integrirati", a potom se usredoto?io na njemu dragu temu denataliteta, osvr?u?i se na Italiju gdje je prosjek starosne dobi 46 godina. Ako nema djece, neka dopusti migrantima da u?u – rekao je.

Dvodr?avno rje?enje i va?nost mira

U intervjuu nije izostalo pitanje o ratu na Bliskom istoku s po?etkom primirja u Gazi i osloba?anjem tri ?ene koje je Hamas dr?ao kao taoce. Kao ?to je u?inio u podnevnom nagovoru u nedjelju, Papa je izrazio zahvalnost posrednicima, a potom se osvrnuo na pretpostavku o dvjema dr?avama izra?avaju?i uvjerenje da je to jedino rje?enje. Mir je superiorniji od rata – dodao je – ali za to je potrebna hrabrost jer vi?e se puta ne?to izgubi, ali se dobije vi?e. Rat je, naprotiv, uvijek poraz – insistira Papa, ponovno isti?u?i vrijednost pregovora i osu?uju?i velike profite tvornica oru?ja koje vode do uni?tenja.

Nemojte zaboraviti zatvorenike

Papa je zatim govorio o nadi, koja je u sredi?tu Jubileja: ona je ?sidro na obali“ za koje se treba uhvatiti – istaknuo je podsje?aju?i na homiliju odr?anu pri otvaranju Svetih vrata u rimskom zatvoru Rebibbia. Bila je to gesta bez presedana koju je Papa ?elio u?initi jer – kako je rekao – zatvorenike uvijek nosim u srcu. Nemojte zaboraviti zatvorenike; mnogi koji su vani imaju ve?u krivnju od njih – potaknuo je Papa.

Sramota i ?alost zbog holokausta

Nekoliko dana prije Dana sje?anja na ?rtve holokausta, 27. sije?nja, Papa je rekao da osje?a sa?aljenje i sram zbog tragedije koju je mogao dotaknuti rukom tijekom posjeta Auschwitzu 2016., uz pri?e, filmove i svjedo?anstvo Edith Bruck, 92-godi?nje ma?arske pjesnikinje koja je pre?ivjela holokaust.

Zlostavljanje, mladi, grijesi

Tijekom intervjua bilo je govora i o drugim temama, poput zlostavljanja koje je – kako je rekao Papa – vrlo veliko zlo zbog kojega se moramo mnogo boriti; zatim krize mladih koje moramo pratiti; te blizina prema ?svima, svima, svima”, bez “an?eoskosti” u vi?enju grijeha i bez “ stavljanja svega u grijehe tijela”. Nema grijeha koji se ne mo?e oprostiti; takav ne postoji. Jer Bog ?eli sve imati uza se, kao djecu, kao bra?u me?u nama – napomenuo je papa Franjo.

Na kraju je, povodom Svete godine, potaknuo: ?Nemojte dopustiti da pro?e ova prilika. Samo naprijed, hrabro. I nemojte izgubiti smisao za humor”.

(Vatican News - sc; aa)