杏MAP导航

Drago mi je susresti vas ovdje u Ajacciu na zavr?etku Kongresa o pu?koj pobo?nosti na Sredozemlju, istaknuo je papa Franjo u nedjelju 15. prosinca, obra?aju?i se znanstvenicima i biskupima iz Francuske i drugih zemalja, kojima se obratio u sklopu pohoda Korzici.

?Podru?ja okupana Sredozemnim morem imaju dugu povijest i bila su kolijevka mnogih visokorazvijenih civilizacija. Gr?ko-rimska i judeo-kr??anska civilizacija padaju na pamet kao primjeri koji svjedo?e o kulturnom, vjerskom i povijesnom zna?aju ovog golemog 'jezera' usred triju kontinenata, ovog jedinstvenog mora koje je Mediteran“, istaknuo je Papa te dodao da je u klasi?noj knji?evnosti, kako gr?koj tako i latinskoj, Mediteran ?esto bio popri?te ra?anja mitova, pri?a i legendi.

Papa je nadalje istaknuo da su filozofska misao i umjetnost, kao i navigacijske tehnike, omogu?ile tim civilizacijama da razviju uzvi?enu kulturu, otvore komunikacijske putove, izgrade infrastrukturu i akvadukte i, jo? vi?e, stvore pravne sustave i slo?ene institucije ?ija su temeljna na?ela opstati i ostati relevantna i danas.

?Izme?u Sredozemlja i Bliskog istoka rodilo se jedinstveno religiozno iskustvo, vezano za Boga Izraela koji se objavio ?ovje?anstvu i zapo?eo kontinuirani dijalog sa svojim narodom. Taj je dijalog kulminirao jedinstvenom prisutno??u Isusa, Sina Bo?jega, koji je na kona?an na?in otkrio lice Oca - njegovoga Oca i na?ega Oca - i doveo do ispunjenja saveza izme?u Boga i ?ovje?anstva“, naglasio je Sveti Otac.

Pro?lo je, dodao je, vi?e od dvije tisu?e godina od utjelovljenja Sina Bo?jega, a od tada su dolazila i prolazila brojna doba i kulture. ?U nekim je povijesnim razdobljima kr??anska vjera oblikovala ?ivote naroda i njihove politi?ke institucije, dok se danas, osobito u europskim zemljama, ?ini da se pitanje Boga povla?i jer ljudi postaju sve ravnodu?niji prema prisutnosti i njegovoj Rije?i“, rekao je Papa te dodao da je potrebno ?uvati se od ishitrenih razmatranja i ideolo?kih prosudbi koje bi sukobile kr??ansku i sekularnu kulturu.

Naprotiv, nastavio je Papa, va?no je priznati me?usobnu otvorenost izme?u ovih dvaju horizonata. ?Vjernici su sve vi?e otvoreni i mirni s mogu?no??u prakticiranja svoje vjere bez nametanja, ?ive?i kao kvasac u svijetu i u svojim zajednicama. Nevjernicima ili onima koji su se udaljili od vjerske prakse nije strana potraga za istinom, pravdom i solidarno??u. ?esto, ?ak i ako ne pripadaju nijednoj vjeri, u svojim srcima nose veliku ?e?, potragu za smislom, koja ih navodi na razmi?ljanje o misteriju ?ivota i tra?enje temeljnih vrijednosti za op?e dobro“, napomenuo je Sveti Otac.  

U tom je kontekstu Papa istaknuo ljepotu i va?nost pu?ke pobo?nosti. ?S jedne strane, pu?ka pobo?nost upu?uje na utjelovljenje kao temelj kr??anske vjere, koje uvijek nalazi izraz u kulturi, povijesti i jezicima naroda i prenosi se kroz simbole, obi?aje, obrede i tradiciju ?ive zajednice. S druge strane, takva pobo?nost privla?i i uklju?uje i osobe koje su na pragu vjere. Iako mo?da ne prakticiraju svoju vjeru redovito, pu?ka pobo?nost omogu?uje im da iskuse svoje korijene i naklonosti, kao i da se susre?u s idealima i vrijednostima koje smatraju korisnima za vlastiti ?ivot i dru?tvo“, pojasnio je Papa.

Zatim je dodao da izra?avanjem vjere takvim jednostavnim gestama i simboli?kim jezikom ukorijenjenim u kulturi naroda, pu?ka pobo?nost otkriva Bo?ju prisutnost u ?ivome tijelu povijesti, ja?a odnos s Crkvom i ?esto postaje prilika za susret, kulturnu razmjenu i slavlje.

?U tom smislu, prakse daju ?ivot odnosu s Gospodinom i sadr?aju vjere. S tim u vezi, ?elio bih spomenuti razmi?ljanje Blaisea Pascala koji, u dijalogu s izmi?ljenim sugovornikom o tome kako do?i do vjere, navodi kako nije dovoljno umno?iti dokaze Bo?jeg postojanja ili ulo?iti velike intelektualne napore“, rekao je te dodao da se umjesto toga treba osvrnuti na one koji su ve? napredovali na putu jer su zapo?eli malim koracima.

Citiraju?i apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium, Papa je istaknuo da ?pu?ka pobo?nost omogu?uje vidjeti kako se vjera, jednom primljena, utjelovljuje u kulturi i neprestano prenosi”, te da je, kao rezultat toga, ?ona djelatna evangelizacijska snaga koju ne smijemo podcijeniti: to bi bilo - ako to obezvrijedimo - kao ignoriranje djelovanja Duha Svetoga”.

Nadalje je dodao da je potrebno paziti da pu?ku pobo?nost ne iskori?tavaju skupine koje na polemi?ki na?in ?ele oja?ati vlastiti identitet, poti?u?i partikularizam, opoziciju i isklju?ive stavove. Sve to ne odgovara kr??anskom duhu pu?ke pobo?nosti i poziva sve, a osobito pastire, da prate, razlu?uju i promi?u trajnu pozornost na pu?ke oblike duhovnog ?ivota.

Kada je pu?ka pobo?nost uspje?na u preno?enju kr??anske vjere i kulturnih vrijednosti odre?enog naroda, spajanju srca i izgradnji zajednice, donosi velike plodove koji utje?u na dru?tvo u cjelini, uklju?uju?i odnose izme?u politi?kih, dru?tvenih i civilnih institucija i Crkve, istaknuo je Papa.

Autenti?na vjera, dodao je Sveti Otac, zahtijeva zalaganje, svjedo?enje, promicanje ljudskog razvoja, dru?tvenog napretka i brige za stvoreno, a sve u ime milosr?a. ?Zbog toga su stolje?ima ispovijedanje kr??anske vjere i modeli zajedni?kog ?ivota nadahnuti evan?eljem i sakramentima doveli do bezbrojnih djela solidarnosti, uklju?uju?i osnivanje ustanova poput bolnica, ?kola, domova za njegu – ima ih mnogo u Francuskoj – koji su vjernicima omogu?ili pomaganje potrebitima i doprinos napretku op?eg dobra“, rekao je Papa te dodao da pu?ke pobo?nosti, procesije, karitativne aktivnosti, zajedni?ka molitva krunice i drugi oblici pobo?nosti mogu njegovati ?konstruktivno gra?anstvo“ kr??ana.

Dodao je da se vjernici tako?er mogu na?i u suradnji sa svjetovnim, civilnim i politi?kim institucijama u slu?bi svake osobe, po?ev?i od siromaha, za cjeloviti ljudski rast.

?Otuda potreba za razvojem koncepta lai?nosti, koji nije stati?an i fiksiran, nego razvijaju? i dinami?an, sposoban prilagoditi se razli?itim i nepredvi?enim situacijama te promicati stalnu suradnju izme?u civilnih i crkvenih vlasti na dobrobit cijele zajednice - svatko u granicama svojih nadle?nosti i podru?ja djelovanja“, istaknuo je te citirao papu Benedikta XVI. koji je rekao da zdrava lai?nost ?osloba?a vjeru od tereta politike i dopu?ta da se politika obogati doprinosom vjere, zadr?avaju?i potrebnu distancu, jasnu razliku i neizostavnu suradnju izme?u dviju sfera“.

Na kraju je Papa istaknuo da pu?ka pobo?nost, koja je kako je rekao na Korzici duboko ukorijenjena, isti?e vrijednosti vjere i ujedno izra?ava posebnost, povijest i kulturu naroda.

?U tom ispreplitanju, bez zabune, jednog i drugog mo?e se odvijati stalni dijalog izme?u vjerske i svjetovne sfere, izme?u Crkve i civilnih i politi?kih institucija.  Dugo ste i?li tim putem - to je va?a tradicija - i primjer ste divljenja u Europi.  Samo naprijed! Tako?er bih ?elio potaknuti mlade da se jo? aktivnije uklju?e u dru?tveni, kulturni i politi?ki ?ivot, nadahnuti ?vrstim idealima i stra??u za op?e dobro. Isto tako pozivam crkvene pastire i vjernike, politi?are i one koji su u javnom ?ivotu, da uvijek budu bliski ljudima, oslu?kuju?i njihove potrebe, dijele?i njihove patnje i izra?avaju?i njihove nade, jer pravi autoritet raste samo kroz blizinu drugima“, istaknuo je.  

?Nadam se da ?e vam ovaj Kongres o pu?koj pobo?nosti pomo?i da ponovno otkrijete korijene svoje vjere i donijeti plodove u obnovljenom zalaganju, u Crkvi i u civilnom dru?tvu, u slu?bi evan?elja i op?eg dobra svih gra?ana. Neka vas Marija, Majka Crkve, prati i poma?e vam na va?em putu“, zaklju?io je papa Franjo.

(Vatican News - hk)