Papa: Financije ne smiju prerasti u lihvarske kriterije; potrebno je podupirati gospodarstvo mira
"Crkva je oduvijek poklanjala posebnu pozornost bankarskim iskustvima na razini maloga ?ovjeka. U mnogim su slu?ajevima mu?karci i ?ene, uklju?eni u crkvenu zajednicu, poticali stvaranje 'Monti di Pieta', razli?itih banaka, zadru?nih kreditnih ustanova i seoskih banaka, ?ija je namjera uvijek bila dati priliku onima koji je ina?e ne bi imali", naglasio je papa Franjo.
Podsjetio je i da je u prvoj polovici 15. stolje?a, s ro?enjem Monti di Pieta, franjeva?tvo dalo sadr?aj va?noj ideji: prisutnost siroma?tva u gradu znak je socijalne bolesti. "Zato su banke, zalagaonice i proizvo?a?i p?enice nudili kredite onima koji si to nisu mogli priu?titi, ?to je mnogim obiteljima omogu?ilo da stanu na noge i integriraju se u gospodarske i dru?tvene aktivnosti grada", pojasnio je Sveti Otac i nastavio: "Ne?to sli?no postignuto je i na talijanskom selu na prijelazu s devetnaestog u dvadeseto stolje?e, posebno nakon objavljivanja enciklike Rerum novarum Lava XIII.".
Papa je napomenuo da ?sje?anje na te doga?aje slu?i za razumijevanje proturje?ja u kojima se nalazi ?ovjek dana?njice, s obzirom na suvremeni na?in poslovanja bankara i financija?a. Na?alost, u globaliziranom svijetu financije vi?e nemaju lice i udaljile su se od ?ivota ljudi. Kada profit postane jedini kriterij, do?i ?e do negativnih posljedica za stvarno gospodarstvo. Multinacionalne kompanije prebacuju aktivnosti tamo gdje je lak?e iskori?tavati rad, dovode?i obitelji i zajednice u te?ko?e i odbacuju?i radne vje?tine formirane desetlje?ima", upozorio je papa Franjo.
Naveo je da postoje financijske tvrtke koje na jednom mjestu prikupljaju sredstva da bi ih kasnije premjestili u druga podru?ja, s jedinom svrhom promicanja vlastitih interesa, pa se ljudi osje?aju napu?teni i iskori?teni.
"Kad financijske institucije gaze ljude, poti?u nejednakost i distanciraju se iz ?ivota odre?enog podru?ja, izdaju svoju svrhu i stvaraju barbarsku ekonomiju. Va?a prisutnost danas ovdje govori o raznolikosti u gospodarskom svijetu i bankarstvu. Imate razli?ite povijesti i strukture za odgovor na razli?ite potrebe ljudi. Zapravo, bez odgovaraju?ih financijskih sustava, sposobnih uklju?iti i promicati odr?ivost, ne bi bilo cjelovitoga ljudskog razvoja", istaknuo je Sveti Otac.
Dodao je da investicije i podr?ka radu ne bi bili mogu?i bez uloge tipi?noga bankarskog i kreditnog posredovanja, uz potrebnu transparentnost. "Svaki put kada gospodarstvo i financije imaju konkretan utjecaj na neko podru?je, na gra?anske i redovni?ke zajednice ili na obitelji, to je blagoslov za sve. Financije su pomalo poput 'cirkulacijskog sustava' gospodarstva: blokira li ih se u nekim to?kama ili ne kru?e li cijelim dru?tvom, javljaju se razorni sr?ani udari same ekonomije. Zdrave pak financije ne degeneriraju u lihvarske stavove, ?istu ?pekulaciju i ulaganja koja ?tete okoli?u i poti?u ratove", upozorio je papa Franjo.
Zaklju?io je da bankarske institucije imaju veliku odgovornost za poticanje uklju?ive logike i potporu ekonomije mira. "Jubilej koji je pred nama poti?e na potrebu opra?tanja dugova. To je uvjet za stvaranje nade i budu?nosti u ?ivotu mnogih ljudi, posebno siroma?nih. Poti?em vas na sijanje povjerenja i nemojte se umoriti od pra?enja i odr?avanja visoke razine socijalne pravde", potaknuo ih je Sveti Otac.
Na kraju je citirao rije?i don Prima Mazzolarija: "Te?ina dana mora biti jednako podijeljena na sva ramena koja je mogu nositi. Do ove temeljne pravednosti dolazimo odgojem savjesti za dubok i istan?an osje?aj dru?tvene odgovornosti, tako da se izbjegavanje du?nog doprinosa djelima i naporima za op?e dobro smatra sramotom, a javno mnijenje ocjenjuje ga nepo?tenim".
(Vatican News - hjb)
