Papa: I danas su mnogi do smrti progonjeni zbog evan?elja
Stjepan, prvomu?enik, koji je posljednje trenutke ?ivota proveo mole?i za one koji su ga kamenovali. Naizgled slab, nemo?an pred pretrpljenim nasiljem. Zapravo, to je svjedo?anstvo istinski slobodnog ?ovjeka, koji ne dopu?ta da bude ubijen u za?titi neke ideologije, ve? za dar spasenja koji ne smije nikoga ostaviti isklju?enim. Put je to zacrtan prije vi?e od dvije tisu?e godina, kojim i danas idu brojni progonjeni mu?karci i ?ene, katkada do smrti, brane?i evan?elje.
U podnevnom nagovoru na blagdan svetoga Stjepana, nakon otvaranja Svetih vrata u rimskom zatvoru Rebibbia, papa Franjo je svoju poruku usredoto?io na doga?aje prvoga mu?enika Crkve. Sveto pismo ga prikazuje – podsjetio je – kao kamenovanoga na smrt koji umiru?i moli za svoje ubojice. Iz te se geste mo?e nazrijeti pasivno prihva?anje nasilja, ali ona zapravo prenosi punu slobodu sveca u ljubavi prema svojim progoniteljima, prikazuju?i svoj ?ivot za njih, poput Isusa.
Samo jedna velika Bo?ja ?elja
Nadaju?i se pokajanju i iskupljenju svojih ubojica, Stjepan postaje zagovornik samo jedne Bo?je velike ?elje: da se svi ljudi spase - to je ?elja Bo?jeg srca - i da nitko ne bude izgubljen. Stjepan je svjedok onog Oca – na?eg Oca – koji ?eli dobro i samo dobro svakom svom djetetu, i to uvijek. Otac koji nikoga ne isklju?uje, Otac koji se nikada ne umara tra?iti ih i primiti ih ponovno natrag kad mu se, nakon ?to se udalje od njega, vrate raskajana srca.
?eljeti spasenje svojih progonitelja
Lik svetoga Stjepana odra?ava se u brojnim mu?enicima na?ih dana. Ni njihova smrt ne bi nas trebala potaknuti na razmi?ljanje o slabosti, nego o gorljivoj ?elji da svi budu dionici dara spasenja. ?ar izra?en prvenstveno prema progoniteljima. Oni mole za njih – napomenuo je Papa.
Ubojica "prijatelj posljednjeg ?asa"
Me?u mu?enicima na?eg vremena papa Franjo je spomenuo bla?enoga Christiana de Chergéa, jednoga od sedmorice redovnika trapista mu?enika u Tibihrineu (Al?ir), i njegovu duhovnu oporuku: na samrti je svog ubojicu nazvao ?prijateljem zadnjeg ?asa“. Papa je svoje razmi?ljanje zavr?io postavljaju?i nekoliko pitanja. Upitajmo se dakle, svatko od nas: osje?am li ?elju da svi upoznaju Boga i da se svi spase? Znam li ?eljeti dobro ?ak i onima zbog kojih patim? Zanimam li se i molim li za brojnu bra?u i sestre progonjene zbog svoje vjere? – potaknuo je papa Franjo te na kraju zazvao Majku Bo?ju:
Marijo, Kraljice mu?enika, pomozi nam da budemo hrabri svjedoci evan?elja za spasenje svijeta.
(Vatican News - eg; aa)
