Pape i jubileji - otvaranje Svetih vrata u povijesti
Jedna od simboli?nih slika svakog jubileja jest slika Pape kako prelazi prag Svetih vrata. Rije? je o slici koja se u?vrstila, dubokim korijenima, u srednjem vijeku. Prvi hodo?asnik koji prije?e prag uvijek je rimski biskup. Prema opisu koji je 1450. godine dao Giovanni Rucellai iz Viterba, papa Martin V. je, 1423. godine, prvi put u povijesti jubilejskih godina otvorio Sveta vrata. Tada je to u?inio u bazilici svetoga Ivana Lateranskoga. U vatikanskoj je bazilici otvaranje Svetih vrata potvr?eno, prvi put, na Bo?i? 1499. godine. Papa Aleksandar VI. ?elio je da se otvore ne samo u Svetom Ivanu Lateranskom, nego i u drugim rimskim bazilikama.
Ja sam vrata. Kroza me tko u?e, spasit ?e se: i ulazit ?e i izlaziti i pa?u nalaziti. (Iz Evan?elja po Ivanu).
Otvaranje Svetih vrata
Papino otvaranje Svetih vrata ozna?ava po?etak Jubileja. Sveta godina 2025. koja je pred otvaranjem uklju?uje, nakon tog obreda, slavlje svete mise, u no?i Gospodinova Ro?enja, u vatikanskoj bazilici. Zid koji zatvara Sveta vrata s unutarnje strane razbijen je pro?lih dana i izva?ena je metalna kutija u kojoj se nalazi klju? za otvaranje vrata. Papa na simboli?an na?in gura vrata, a iz sigurnosnih se razloga odustalo od uporabe ?eki?a kojim su udarali po ciglenoj pregradi koja ih je neko? zatvarala s vanjske strane bazilike. Nakon obreda koji predvodi Papa, vrata ostaju otvorena tijekom cijele godine kako bi omogu?ila prolaz hodo?asnicima. Tom se gestom mo?e u potpunosti do?ivjeti oprost vezan za Svetu godinu. Prije?i taj prag tako?er zna?i da je vlastiti put obra?enja zape?a?en susretom s Kristom, "vratima" koja nas spajaju s Ocem. Jubileji su dio duboke povijesti vjere koja otvara svoja vrata svijetu. Put je to na kojemu se Papini koraci sjedinjuju s onima naroda Bo?jega, na putovima oprosta. Vratimo se svetim godinama 20. stolje?a i tre?eg tisu?lje?a.
Jubilej 1900.
Pobijediti izazov modernizacije. To je jedna od glavnih nakana Jubileja 1900. godine. Dan otvaranja Svetih vrata je 24. prosinca 1899. Od ranih jutarnjih sati, pi?e L'Osservatore Romano u bo?i?nom izdanju, uo?ava se "neobi?na animacija" iz svakog dijela grada. Gospodske ko?ije kardinala, biskupa, diplomata i prin?eva kre?u "prema najve?em hramu kr??anstva". Sti?u tako?er brojni hodo?asnici, pje?ice ili vozilima "omnibus" za javne usluge. Papa Leon XIII. "prvi i jedini" prolazi kroz vrata i ulazi u baziliku. Po zavr?etku obreda otvaraju se ulazi, omogu?uju?i pristup vjernicima.
Sveta godina 1925.
Dana 24. prosinca 1924., na Badnjak, "otvaraju se, rukama Pija XI. Sveta vrata u vatikanskoj bazilici“. Sve?anim obredom, pi?u novine Svete Stolice opisuju?i taj dan, "zapo?ela je Sveta godina". Obred se odvija u trijemu bazilike svetog Petra: lijevo od Svetih vrata smje?teno je Papinsko prijestolje, ispred tribina suverena. U dnu trijema isti?e se zbor Papinske glazbene kapele. Ispred Konstantinova kipa, prije ulaska u trijem bazilike, Papa se penje na nosiljku, nadvi?enu baldahinom. Nakon pjevanja "Veni Creator", Pio XI. pristupa Svetim vratima i, dobiv?i ?eki? koji su darovali biskupi katoli?kog svijeta, tri puta udara u Sveta vrata izgovaraju?i obredne rije?i. Potom prelazi prag i zapo?inje Jubilej.
Jubilej 1933.
Povodom 1900. obljetnice Isusove smrti najavljen je izvanredni jubilej. Za Svetu godinu 1933. u Rim je stiglo vi?e od dva milijuna hodo?asnika. Otvaranje Svetih vrata 3. travnja te godine, ozna?io je po?etak Jubileja Otkupljenja. Tijekom cijeloga dana, izvje?tava L'Osservatore Romano, ?priljev [ljudi] u Sveti Petar, Sveti Ivan [Lateranski], Sveti Pavao, Svetu Mariju Veliku bio je golem". Nekoliko sati nakon inauguracijske sve?anosti Pio XI. primio je u posebnu audijenciju 500 hodo?asnika iz milanske nadbiskupije koji su do?li u Rim sudjelovati na otvaranju Svetih vrata. U tom prvom hodo?a??u u Svetoj godini, podsje?a dnevnik Svete Stolice, bilo je "predstavnika najrazli?itijih radnih aktivnosti", uklju?uju?i ?eljezni?are, uredske slu?benike, elektri?are.
Sveta godina 1950.
Dan je 24. prosinca 1949. Kr??anski svijet, kako pi?e L'Osservatore Romano na naslovnici na Bo?i?, "raduje se iznimnom daru milosti": papa Pio XII. otvara, s tri udarca ?eki?a, Sveta vrata. Papa ima na sebi bijelo svileno ruho, albu, ?tolu, pla?t i bijelu mitru. Najprije odlazi u Sikstinsku kapelu, dok su ispred njega ?lanovi Svetog kolegija, na klanjanje Presvetom Sakramentu. Potom zapo?ne himan “Veni Creator” te silazi do Konstantinova kipa.
Pio XII. tada ulazi u trijem bazilike i prima ?eki?. Prvi put udara u Sveta vrata pjevaju?i stih: "Aperite mihi portas Justitiae". Papa zatim drugi put udara u Vrata pjevaju?i "Introibo in domum tuam, Domine". Sljede?i je udarac ?eki?a popra?en rije?ima: “Aperite portas quoniam nobiscum est Deus”. Nakon tog tre?eg udarca pada zid Svetih vrata. Papa, koji u lijevoj ruci dr?i svije?u, simbol vjere i milosr?a, ide naprijed nepokrivene glave i intonira "Te Deum". Papa Pacelli prvi prelazi prag. Deset je sati i pedeset i pet minuta i otvara se Jubilej.
S Trga svetog Petra dopire jeka gromoglasnog pljeska. U kapeli Presvetoga Trojstva Pio XII. se potom obra?a predstavnicima nadbratov?tina i bratov?tina grada: "Prema starom obi?aju, povjeravamo vama, ljubljena djeco, ?uvanje Svetih vrata tijekom upravo zapo?etoga jubileja. Tako ?ete imati sre?u biti neposredni svjedoci jednog od onih povla?tenih vremena milosti, u kojima se Vje?ni grad i katoli?ki svemir nalaze ujedinjeni u bratskom poljupcu Kristova mira”.
Jubilej 1975.
Sveta godina 1975. posve?ena je pomirenju. Obred otvaranja Svetih vrata, u bo?i?noj no?i 1974., po?inje ulaskom pape Pavla VI. Nakon pjesme zaziva Duha Svetoga, podsje?a L'Osservatore Romano koji izvje?tava o tom danu, Papa pristupa Svetim vratima. Kardinal vi?i pokornik daje mu ?eki?. Pavao VI. tri puta udara na Vrata i pjeva, naizmjence s narodom, stihove koji zapo?inju rije?ima: "Otvorite mi vrata pravde".
Nakon ?to je zavr?eno pjevanje, Papa se vra?a na katedru i u tom se trenutku uklanjaju Sveta vrata. ?etiri pokorni?ara ma?u dovratnike vatikanske bazilike svetom vodom. Papa poklekne na pragu Svetih vrata i, dr?e?i u ruci pastoralni kri?, prelazi preko praga. U trenutku otvaranja, kako se vidi na tada?njoj snimci, odozgo je pao komad ?buke koji je dotaknuo Pavla VI., na sre?u bez ikakvih posljedica. Ta je okolnost dovela do izmjene obreda te je zid koji je zatvarao vrata od tada izgra?en unutar bazilike.
(Vatican News - al; aa)
