杏MAP导航

Povijest Crkve treba voljeti i prou?avati kao majku, takvu kakva ona jest. Tu povijest, ?esto vo?enu "problemati?nim imenima", valja ispri?ati bez zaborava, propusta i pojednostavljivanja, kako ne bismo popustili utjecajima "ideologija razli?itih boja", koje su u stanju uni?titi sve ?to je druga?ije. Misli su to pape Franje koji je danas, 21. studenoga, objavio pismo o obnovi studija povijesti Crkve, kako bi sve?enicima pomogao bolje tuma?iti dru?tvenu stvarnost, posebno u pogledu izobrazbe novih sve?enika i pastoralnih djelatnika. Papa se nada da kroz to prou?avanje – jer rije? je o studiju, a ne "brbljanju" ili "sa?ecima na internetu" – mo?emo do?i do hrabrih i dinami?nih odluka koje ?e, poduprte istra?ivanjem, spoznajama i dijeljenjem, odgovoriti na paraliziraju?e refrene kulturnog konzumerizma.

Njegujte vezu s prethodnim generacijama

Iako priznaje pozornost koju sve?enici posve?uju prou?avanju povijesti Crkve, papa Franjo zapo?inje pismo poti?u?i na njegovanje kod mladih studenata teologije prave povijesne osjetljivosti. Odnosno, jasnoga poznavanja povijesne dimenzije ljudskog bi?a.

Nitko ne mo?e doista znati tko je i ?to namjerava biti sutra, bez njegovanja veze koja ih povezuje s generacijama koje mu prethode.

Eti?ka odgovornost, dijeljenje i solidarnost

Studij – kako ga vidi Papa – odr?ava ?ivim plamen kolektivne savjesti, odvajaju?i se od osobnih sje?anja povezanih s vlastitim interesom ili emocijama, bez stvarne veze s ljudskom i crkvenom zajednicom u kojoj ?ivimo.

Stoga je mogu?e tkati odnos sa stvarno??u koji poziva na eti?ku odgovornost, dijeljenje i solidarnost.

Crkva, majka koju treba voljeti takvu kakva jest

Papa Franjo potom citira jednoga francuskog teologa koji ka?e da nas prou?avanje povijesti ?titi od ekleziolo?kog monofizitizma, odnosno od "previ?e an?eoske" vizije Crkve koja zanemaruje njezine mrlje i bore.

Crkvu, kao i majku, treba voljeti takvu kakva jest, ina?e je ne volimo uop?e ili volimo samo duh svoje ma?te.

Ona u?i na svojim pogre?kama i prepoznaje se i u mra?nim trenucima, lije?e?i vlastite rane i rane svijeta u kojemu ?ivi.

Ideologije koje uni?tavaju one koji su druga?iji

Ve? je u postsinodskoj apostolskoj pobudnici Christus vivit sadr?an poticaj da se ne pouzdajemo u one koji predla?u "ignoriranje" pro?losti i koji ne cijene iskustvo starijih.

Takvim je osobama potrebno da budete prazni, iskorijenjeni, nepovjerljivi prema svemu, kako biste se pouzdali samo u njihova obe?anja i podredili njihovim planovima. Tako funkcioniraju ideologije razli?itih boja koje uni?tavaju (ili dekonstruiraju) sve ?to je druga?ije i na taj na?in mogu dominirati bez protivljenja.

Opasnost od ad hoc sje?anja

Klju? za ?itanje sada?njosti je 'dijakronija', koja odbija izjedna?avanje na 'sinkroniji'. Ta je perspektiva – primje?uje Papa – hitna kako bismo se suprotstavili brisanju pro?losti i povijesti ili pristranom povijesnom pripovijedanju. Problem postaje jo? ozbiljniji ako razmi?ljamo o pa?ljivo i potajno unaprijed pripremljenim pri?ama koje slu?e za izgradnju ad hoc sje?anja, sje?anja na identitet i isklju?uju?a sje?anja.

Sud povjeren isklju?ivo dru?tvenim mre?ama

Me?utim, prou?avanje stvarnosti, pro?le ili sada?nje, ne smije se prepustiti naivnim i opasnim pojednostavljenjima. Ako se prosudba o "u?asnim trenucima" i "vrlo mra?nim ljudima" odre?uje putem medija, dru?tvenih mre?a ili samo putem politi?kog interesa, uvijek smo izlo?eni iracionalnom poticaju ljutnje ili emocija.

Na kraju, kako se ka?e, "ne?to izvan konteksta slu?i samo kao izgovor".

Povijest Crkve, izme?u istine i "problemati?nih" imena

Papa Franjo potom spominje Isusovo rodoslovlje, ispripovijedano u Evan?elju po Mateju, sastavljeno od istinite povijesti, gdje ima nekih imena koja su u najmanju ruku problemati?na. Isto tako, Crkva ne zanemaruje ?injenicu da me?u njezinim ?lanovima, klericima i laicima, nije nedostajalo onih koji nisu bili vjerni Duhu Bo?jemu.

Kakav god sud o tim nedostacima dala povijest, moramo ih biti svjesni i protiv njih se sna?no boriti, kako ne bi ?tetili ?irenju evan?elja.

Sje?ati se kako bismo i?li naprijed

Papa potom poti?e da ne pozivamo ljude da zaborave. Doga?aji kao ?to su holokaust, atomsko bombardiranje Hiro?ime i Nagasakija, te brojne druge po?asti tjeraju nas da se sramimo ?to smo ljudi. Sje?anja su to koja treba prizivati ??bez anestezije, bez pada u isku?enje da ih se odbaci rije?ima: "mnogo je vremena pro?lo" i "trebamo gledati naprijed".

Bez sje?anja nikada ne idemo naprijed, ne mo?emo rasti bez cjelovitoga i svijetloga sje?anja.

Zanos i uklju?enost u prou?avanje

Prou?avanje povijesti Crkve – primje?uje potom Sveti Otac – ne smije se ograni?iti na samo kronolo?ki pristup ili na op?i redukcionizam nesposoban za dijalog sa ?ivom stvarno??u. Papa Franjo tako?er isti?e va?nost odgoja u?enika da ispravno tra?e izvore, da u?enje pretvore u "zanos i uklju?enost". Potrebno je svjedo?iti o onima koji kroz povijest nisu mogli dati da se ?uje njihov glas. Me?u njima, Papa poti?e da se otkriju iskustva mu?eni?tva.

Upravo kada Crkva nije trijumfirala u o?ima svijeta, tada je postigla svoju najve?u ljepotu.

Va?na zada?a

Govorimo o studiju, a ne o brbljanju, povr?nom ?itanju, ili rezanju i lijepljenju sa?etaka s interneta. On je potreban kako bismo si postavljali pitanja usmjerena na pronala?enje smisla ?ivota bez ponovnoga padanja u ?banalnost“.

To je va?a va?na zada?a: odgovoriti na paraliziraju?e refrene kulturnog konzumerizma dinami?nim i sna?nim odlukama, istra?ivanjem, znanjem i dijeljenjem.

(Vatican News - eg; aa)