"Dilexit nos", ?etvrta enciklika pape Franje za 'svijet koji kao da je izgubio srce'
?etvrta je to enciklika pontifikata Jorgea Maria Bergoglia, a Papa je objavljuje u jednom od najdramati?nijih trenutaka za ljudski rod. Okrutni ratovi, dru?tvene i ekonomske neravnote?e, neobuzdani konzumerizam i nove tehnologije koje bi mogle iskriviti samu ?ovjekovu bît obilje?avaju moderno doba, a Papa kroz dokument naslovljen Dilexit nos (On koji nas uzljubi), tra?i da promijenimo svoj pogled, perspektivu, ciljeve i popravimo ono ?to je najva?nije i najpotrebnije: svoje srce.
Papina najava
"Enciklika o ljudskoj i bo?anskoj ljubavi Srca Isusa Krista" podnaslov je dokumenta – kojemu je Tiskovni ured Svete Stolice danas, 21. listopada objavio datum objave: 24. listopada – u cijelosti posve?enoga ?a??enju Presvetog Srca Isusova. Upravo je papa Franjo bio taj koji je na op?oj audijenciji na Trgu sv. Petra 5. lipnja (u mjesecu tradicionalno posve?enom Presvetom Srcu Isusovu) najavio njegovu objavu, dijele?i ?elju da tekst potakne ljude na razmi?ljanje o vidovima ljubavi Gospodnje kako bi osvijetlili put crkvene obnove; ali i kazali ne?to zna?ajno svijetu koji 'kao da je izgubio srce'." Papa je tako?er objasnio da ?e dokument "prikupiti dragocjena razmi?ljanja prethodnih tekstova crkvenoga u?iteljstva i duge povijesti koja se?e do Svetoga pisma, kako bi danas ponovno cijeloj Crkvi predlo?io ovaj kult pun duhovne ljepote".
Ukazanja 1673. godine
Enciklika izlazi u tijeku proslave 350. obljetnice prvoga o?itovanja Presvetoga Srca Isusova sv. Margariti Mariji Alacoque 1673. godine – jubileja koji se obilje?ava od 27. prosinca 2023. do 27. lipnja 2025. Prije tri i pol stolje?a, 27. prosinca Isus se ukazao mladoj, 26-godi?njoj francuskoj redovnici vizitandinki, kako bi joj povjerio odlu?uju?u misiju da po cijelom svijetu ?iri Isusovu ljubav prema svim ljudima, osobito gre?nicima.
Ukazanja u samostanu Paray-le-Monial, u Burgundiji, nastavila su se 17 godina sa Srcem Isusovim koje se o?itovalo na plamenom prijestolju, okru?eno krunom od trnja, simbolom rana nanesenih ljudskim grijesima. Krist je zamolio sestru Margaritu da petak nakon Tijelova – dakle osam dana kasnije – bude posve?en svetkovini Presvetog Srca Isusova. To nije bila laka misija za redovnicu koja je ?ak i kod svojih sestara i poglavarica nailazila na nerazumijevanje i smatrana je vidjelicom. Nikada obeshrabrena, provela je cijeli svoj ?ivot kako bi svijet upoznao Kristovu ljubav.
?irenje pobo?nosti
Blagdan Srca Isusova ro?en je na vratima prosvjetiteljstva. Kao ?to je o. Enrico Cattaneo, umirovljeni profesor patristike, napisao u ?asopisu La Civiltà Cattolica, "duhovnost Srca Isusova bila je prepreka ra?irenom racionalisti?kom mentalitetu, koji je raspirivao ateisti?ku i antiklerikalnu kulturu". Oko te pobo?nosti vodila se ?estoka rasprava, ?ak i unutar same Crkve, sve dok 1856. godine papa Pio IX. nije odlu?io blagdan Presvetog Srca Isusova pro?iriti na cijelu Crkvu. U 19. stolje?u kult se munjevito pro?irio razli?itim posvetama, ra?anjem mu?kih i ?enskih kongregacija, sveu?ili?nih ustanova, oratorija i kapela.
Enciklika Haurietis acquas Pija XII.
Enciklika Haurietis acquas Pija XII. datira iz 1956. godine, iz vremena kada je pobo?nost Srcu Isusovu do?ivljavala krizu. Enciklika pape Pacellija ?eljela je o?ivjeti bogoslu?je i pozvati Crkvu na bolje razumijevanje i primjenu razli?itih oblika pobo?nosti, "maksimalne koristi" za potrebe Crkve, ali i "stijega spasenja" za suvremeni svijet.
Benedikt XVI. je u pismu za 50. obljetnicu enciklike Haurietis aquas istaknuo: "Ovo otajstvo Bo?je ljubavi prema nama ne ?ini samo sadr?aj kulta i pobo?nosti prema Srcu Isusovu: ono je, na isti na?in, sadr?aj sve istinske kr??anske duhovnosti i pobo?nosti. Stoga je va?no naglasiti da je temelj ove pobo?nosti star koliko i samo kr??anstvo."
Pobo?nost pape Franje
Papa Franjo je uvijek pokazivao duboku povezanost s Presvetim Srcem, povezuju?i ga sa samim sve?eni?kim poslanjem. Godine 2016. zavr?etak Sve?eni?kog jubileja bio je upravo na svetkovinu Srca Isusova, a u homiliji na misi Papa je zamolio sve?enike iz cijeloga svijeta koji su do?li u Rim, da svoja srca, poput Dobrog Pastira, usmjere prema izgubljenim ovcama, prema onima koji su daleko udaljenija, pomi?u?i epicentar srca izvan sebe. Tako?er, unutar konteksta Jubileja, u prvoj meditaciji o milosr?u, Papa je biskupima i sve?enicima preporu?io da ponovno pro?itaju Haurietis acquas, jer "Kristovo je srce sredi?te milosr?a. To je tipi?no za milosr?e koje prlja ruke, dira, upli?e se, ?eli se spetljati s drugim... zala?e se za ?ovjeka, za njegovu ranu."
?etvrta enciklika u pontifikatu
Dilexit nos, kao ?to je spomenuto, ?etvrta je enciklika pape Franje nakon Lumen fidei (29. lipnja 2013.), napisana ?etveroru?no s Benediktom XVI.; Laudato si' (24. svibnja 2015.) o krizi okoli?a i potrebi brige za stvoreno; te Fratelli tutti (3. listopada 2020.), koja je sa?etak apela i poruka argentinskog Pape o hitnosti bratstva i dru?tvenog prijateljstva u svijetu rascjepkanom tada pandemijom bolesti Covid-19, a danas bratoubila?kim ratovima i sukobima koji se tako?er vode u ime Bo?je.
(Vatican News - sc; hjb)
