杏MAP导航

Stigav?i ??tamo gdje se – kako je rekao – Azija i Oceanija dodiruju i, u odre?enom smislu, susre?u Europu, u zemlju oki?enu planinama, ?umama i ravnicama, okru?enu divnim morem, papu Franju je u predsjedni?koj pala?i u Diliju, glavnom gradu Isto?noga Timora, do?ekao Predsjednik, jedan od tvoraca neovisnosti i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996., Josè Manuel Ramos-Horta.

Do?ek u predsjedni?koj pala?i

Upis u Knjigu ?asti i privatni susret s Predsjednikom prethodio je dolasku u bijelu dvoranu u predsjedni?koj pala?i, gdje je Papu do?ekalo oko 400 predstavnika vlasti, dru?tva i diplomatskog zbora Isto?noga Timora kojima se obratio prisje?aju?i se povijesti te zemlje. Od dolaska prvih misionara dominikanaca koji su donijeli katoli?anstvo i portugalski jezik – koji je jo? uvijek slu?beni jezik zajedno s tetumom - do borbe za neovisnost od Indonezije definitivno postignute 2002., nakon osamostaljivanja od Portugala 1975. godine.

Svitanje mira i slobode

Isto?ni je Timor – podsjetio je Papa – iskusio trzavice i nasilje koji se ?esto doga?aju kada neki narod postane potpuno neovisan, a njegovo mu se tra?enje autonomije uskra?uje ili osporava, ali uspio se ponovno uzdi?i, pronalaze?i put mira i otvorenosti za razdoblje razvoja i valorizacije svojih prirodnih i ljudskih resursa.

Zahvaljujemo Gospodinu zato ?to, prolaze?i kroz tako dramati?no razdoblje va?e povijesti, niste izgubili nadu i ?to je nakon mra?nih i te?kih dana napokon svanula zora mira i slobode.

Ukorijenjenost katoli?ke vjere

U postizanju tih va?nih ciljeva velika je pomo? bila – prema Papinim rije?ima – ukorijenjenost katoli?ke vjere, koju je ve? istaknuo sveti Ivan Pavao II. tijekom svojega posjeta 1989., kao i izraz tog kr??anstva, ro?enog u Aziji preko europskih misionara svjedo?e?i vlastiti univerzalni poziv i sposobnost uskla?ivanja s najrazli?itijim kulturama koje, u susretu s evan?eljem pronalaze novu, vi?u i dublju sintezu. Inkulturacija vjere i evangelizacija kulture, naime – dodao je – va?na su kombinacija za kr??anski ?ivot. Primjer je za to slika postavljena iza Svetoga Oca u prostoriji u kojoj se nalazila Knjiga ?asti, u koju se prije izlaska iz predsjedni?ke pala?e upisao i papa Franjo, a na kojoj su prikazani prvi portugalski misionari, prve misionarske zgrade, slika pape Wojty?e i prvog timorskog kardinala. Evan?eoski nauk i kontinuitet u vjeri koji su doveli do potpunoga pomirenja s bra?om u Indoneziji – istaknuo je Papa te dodao – Politika ispru?ene ruke.

I u tjeskobi ste nadu odr?ali ?vrstom i, zahvaljuju?i naravi va?ega naroda i va?oj vjeri, preobrazili ste bol u radost! – primijetio je Sveti Otac te po?elio da i u drugim sukobima, u razli?itim dijelovima svijeta, prevlada ?elja za mirom, jer – istaknuo je – jedinstvo je uvijek superiornije od sukoba. To, me?utim, tako?er zahtijeva odre?eno pro?i??avanje sje?anja, kako bi se zalije?ile rane, te suzbijala mr?nja pomirenjem, a sukob suradnjom.

Borba protiv iseljavanja i upravljanje prirodnim resursima za javno dobro

Isto?ni Timor – napomenuo je Papa – znao se suo?iti s trenucima velike nevolje strpljivom odlu?no??u i juna?tvom, i danas ?ivi kao mirna i demokratska zemlja koja se zauzima u izgradnji bratskoga dru?tva, razvijaju?i miroljubive odnose sa susjedima u okviru me?unarodne zajednice.

Me?utim, ne nedostaju ni izazovi: od izgradnje i konsolidacije institucija i zastupni?tva, do iseljavanja iz zemlje, koje je uvijek pokazatelj nedovoljne ili neodgovaraju?e valorizacije resursa. Zbog toga je – prema rije?ima pape Franje – potrebno opse?no zajedni?ko djelovanje koje uklju?uje vi?estruke snage i razli?ite gra?anske, vjerske i dru?tvene odgovornosti kako bi se suzbilo siroma?tvo prisutno u brojnim seoskim podru?jima. Jednako je tako vrlo va?no adekvatno pripremiti vladaju?u klasu budu?nosti, posebno u gospodarenju prirodnim resursima zemlje, prvenstveno rezervama nafte i plina, koji bi mogli pru?iti nevi?ene razvojne mogu?nosti u isklju?ivom interesu op?ega dobra.

Sprije?iti dru?tveno zlo zlostavljanja

Za razliku od Europe, 65% stanovni?tva Isto?noga Timora mla?e je od 30 godina. Papa se stoga osvrnuo na dru?tvena zla koja su veliki problem za taj segment stanovni?tva, kao ?to je alkohol.

Pru?ite mladim ljudima ideale kako biste ih izvukli iz tih zamki! Tako?er i fenomen uklju?ivanja u odre?ene bande koje, poznaju?i borila?ke vje?tine, umjesto da ih iskoriste u slu?bi bespomo?nih, iskori?tavaju ih kako bi pokazale prolaznu i ?tetnu snagu nasilja. Nasilje je uvijek problem u selima. I nemojmo zaboraviti brojnu djecu i adolescente ?ije je dostojanstvo povrije?eno: svi smo pozvani djelovati odgovorno kako bismo sprije?ili to dru?tveno zlo i zajam?ili mirno odrastanje na?e djece.

Sto?er socijalnoga nauka Crkve

Timorskom ?e narodu u tomu, osim vjere, pomo?i nezamjenjivi sto?er socijalnoga nauka Crkve koji se temelji na bratstvu i daje prednost razvoju naroda, osobito onih najsiroma?nijih. Doista, 'Que a vossa fé seja a vossa cultura!' ('Neka va?a vjera bude va?a kultura) tema je Papina posjeta toj azijskoj zemlji, a papa Franjo ju je istaknuo i svojoj posveti u Knjizi ?asti, te ih potaknuo da radost vjere ?ive u skladu i u dijalogu s kulturom.

Entuzijazam mladih i mudrost starijih

Sveti ih je Otac stoga potaknuo tako?er da imaju pouzdanja i da zadr?e pogled pun nade prema budu?nosti, zahvaljuju?i i mije?anju entuzijazma mladih i mudrosti starijih, odnosno – kako je rekao – providnosnoj mje?avini znanja i velikodu?nih poticaja prema sutra?njici i va?nom resursu koji ne dopu?ta ni pasivnost ni pesimizam.

Gledaju?i va?u nedavnu pro?lost i ono ?to je do sada postignuto, ima razloga za pouzdanje da ?e se va?a nacija jednako tako znati suo?avati razumno, jasno i kreativno s dana?njim te?ko?ama i problemima. Vjerujte u mudrost naroda. Narod ima svoju mudrost. Vjerujte toj mudrosti.

(Vatican News - mr; aa)