Papa: Povodom Jubileja izbrisati ili smaniti vanjski dug siroma?nim zemljama
Potrebna je nova hrabra i kreativna me?unarodna financijska arhitektura koja u perspektivi Jubileja 2025. vodi do moratorija na vanjski dug najsiroma?nijih zemalja. Papa Franjo je to ponovno zatra?io primaju?i jutros, u srijedu 5. lipnja, prije op?e audijencije, sudionike seminara o temi ?Suo?iti se s du?ni?kom krizom na jugu svijeta“, koji je organizirala Papinska akademija znanosti. Na audijenciju ih je dopratio kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, kancelar akademije i organizator dijaloga o provedbi politika usmjerenih na rje?avanje problema me?unarodnoga duga koji poga?a brojne zemlje na jugu svijeta, a to zna?i milijune obitelji i pojedinaca.
Papa je objasnio da nije dobar bilo kakav oblik financiranja, nego samo onaj koji podrazumijeva podjelu odgovornosti izme?u onih koji primaju i onih koji daju pomo?. Jer – dodao je – dobrobit koju oni mogu donijeti ovisi o uvjetima kredita, o njihovom kori?tenju i kontekstu u kojemu se rje?avaju eventualne gospodarske i financijske krize koje bi mogle nastupiti. Uostalom – primijetio je Papa – nakon lo?e vo?ene globalizacije, pandemije i ratova, nalazimo se suo?eni s du?ni?kom krizom koja poga?a ponajvi?e zemlje na jugu svijeta, stvaraju?i bijedu i poti?u?i tjeskobu te li?avaju?i milijune ljudi mogu?nosti za dostojnu budu?nost.
Uskra?ivanje nespojiva s ljudskim dostojanstvom
Budu?i da nijedna vlada ne mo?e moralno prihvatiti da njezin narod pati zbog uskra?ivanja koja su nespojiva s ljudskim dostojanstvom, Papa smatra da je potrebno uspostaviti multinacionalni mehanizam, utemeljen na solidarnosti i skladu me?u narodima, koji uzima u obzir globalni zna?aj problema i njegove gospodarske, financijske i dru?tvene implikacije kako bi se prekinuo za?arani krug financiranja koje postaje zadu?ivanje. Osim toga, po mi?ljenju rimskoga biskupa nepostojanje kompenzacijskih mehanizama pogodovalo bi onomu ?neka se spasi tko mo?e“, u ?emu uvijek gube najslabiji.
Orijentir je dru?tveni nauk Crkve
Stoga je na tragu u?iteljstva svojih prethodnika, papa Bergoglio ponovno istaknuo potrebu za rje?enjima nadahnutima na?elima pravednosti i solidarnosti, djeluju?i u dobroj vjeri i istini te slijede?i me?unarodni kodeks pona?anja sa standardima eti?ke vrijednosti koji ?tite pregovore. Prije samo dva dana, primjerice, susre?u?i se sa sudionicima ?Dijaloga za cjelovito odr?ive financije“, koji je potaknula Zaklada Centesimus Annus Pro Pontifice, nazna?io je socijalno u?iteljstvo Crkve kao orijentir za eti?ku reformu na podru?ju gospodarstva i financija.
Jutros je pak ponovno istaknuo nade svetoga Ivana Pavla II. u vidiku Svete godine 2000., sadr?ane u apostolskom pismu Tertio millennio adveniente (10. studenog 1994.) kao pripremu za Veliki jubilej, a koje je ponovno predlo?io pet godina kasnije, malo prije otvaranja Svetih vrata, na op?oj audijenciji 3. studenoga 1999. godine. Osim toga, vjeruju?i da pitanje inozemnog duga nije samo gospodarske naravi, nego se doti?e temeljnih eti?kih na?ela, papa Wojty?a je sugerirao da bi ono trebalo na?i prostora u me?unarodnom pravu te Svetu godinu istaknuo kao povoljnu priliku za geste dobre volje kao ?to je brisanje dugova ili barem njihovo smanjivanje. Opra?tanje dugova u jubilejskoj godini bila je, naime, tradicija ?idovskoga naroda – dodao je papa Franjo.
Inozemni dug i ekolo?ki dug
Ponavljaju?i taj apel nazvan "proro?kim" i danas hitnijim nego ikada, Sveti je Otac, imaju?i na umu da su ekolo?ki dug i inozemni dug dvije strane iste medalje koje budu?nost stavljaju pod hipoteku, potaknuo da u prigodi Jubileja 2025. otvorimo svoj um i srce kako bismo razvezali ?vorove vezā koje gu?e sada?njost, ne zaboravljaju?i da smo mi samo ?uvari i upravitelji. Ukratko, rije? je o jo? jednom poticaju da zajedno sanjamo i djelujemo u odgovornoj izgradnji zajedni?koga doma, u svijesti da nitko tu ne mo?e ?ivjeti mirne savjesti kad zna da je okru?en mno?tvom gladne bra?e i sestara, uronjene u dru?tvenu isklju?enost i u ranjivost. K tomu, dopustiti da se to dogodi ljudski je grijeh, a ako netko nema vjere, to je dru?tveni grijeh – istaknuo je papa Franjo.
(Vatican News - gb; aa)
