S Petrom, uvijek
Andrea Tornielli
U zaglu?uju?oj ti?ini diplomacije, u panorami obilje?enoj sve o?itijim nedostatkom politi?ke inicijative i vodstva sposobnog kladiti se na mir, dok je svijet zapo?eo ludu utrku u naoru?anju izdvajaju?i za sofisticirane instrumente smrti iznose koji bi bili dovoljni da se dvostruko osigura osnovna zdravstvena skrb za sve stanovnike zemlje i zna?ajno smanje emisije stakleni?kih plinova, usamljeni glas pape Franje nastavlja moliti da se u?utka oru?je i poticati na hrabrost za podupiranje putova mira.
On i dalje tra?i prekid vatre u Svetoj zemlji, gdje je nakon nemilosrdnog masakra koji su 7. listopada izvr?ili Hamasovi teroristi uslijedilo, i nastavlja se, tragi?no krvoproli?e u Gazi. I dalje tra?i da se u?utka oru?je u tragi?nom sukobu koji je izbio u srcu kr??anske Europe, u Ukrajini uni?tenoj i izmu?enoj bombardiranjem agresorske ruske vojske. On nastavlja zazivati mir u drugim dijelovima svijeta gdje se neizrecivim nasiljem vode zaboravljeni sukobi koji ?ine sve ve?e dijelove globalnog sukoba.
Rimski biskup ulazi u dvanaestu godinu pontifikata u mra?nom ?asu, sa sudbinom ?ovje?anstva na milosti i nemilosti protagonizma vladara nesposobnih procijeniti posljedice svojih odluka, koji kao da se predaju neizbje?nosti rata. I lucidno i realno ka?e da je "ja?i onaj tko vidi situaciju, tko misli na narod", odnosno "onaj tko ima hrabrosti pregovarati", jer "pregovarati je hrabra rije?" koje se ne treba stidjeti.
Papa Franjo, izazivaju?i nerazumijevanje bliskih i daljih, nastavlja stavljati u sredi?te svetost ?ivota, biti blizak nevinim ?rtvama i osu?ivati prljave gospodarske interese koji pokre?u konce ratova zaogr?u?i se licemjerjem.
Kratak pogled na tih posljednjih jedanaest godina povijesti poma?e nam shvatiti proro?ansku vrijednost Petrova glasa. Uzbunu, podignutu prvi put prije deset godina, o tre?em svjetskom ratu u komadima.
Socijalna enciklika Laudato si' (2015.), koja je pokazala kako su klimatske promjene, migracije, ratovi i gospodarstvo koje ubija, me?usobno povezani fenomeni s kojima je mogu?e suo?iti se samo kroz globalni pogled. Velika enciklika o ljudskom bratstvu (Fratelli tutti, 2020.), koja je pokazala put za izgradnju novog svijeta utemeljenoga na bratstvu, jo? jednom uklanjaju?i svaki alibi za zloporabu Bo?jeg imena za opravdavanje terorizma, mr?nje i nasilja. I, osim toga, stalno pozivanje u njegovu nau?avanju na milosr?e, koje pro?ima ?itavo tkivo misionarskog pontifikata.
U sekulariziranim i "fluidnim" dru?tvima u kojima vi?e nema sigurnosti, ni?ta se ne mo?e uzeti zdravo za gotovo, a evangelizacija – pou?ava papa Franjo – ponovno zapo?inje od bitnog, kako ?itamo u Evangelii gaudium (2013.): «Ponovno smo otkrili da ?ak i u katehezi ima temeljnu ulogu prvi navje?taj ili kerygma, koji mora biti sredi?te evangelizacijske djelatnosti i svakog poku?aja crkvene obnove. [...] Sredi?nje mjesto kerygme zahtijeva neke karakteristike navje?taja koje su danas nu?ne na svakom mjestu: da izra?ava Bo?ju spasenjsku ljubav koja prethodi moralnoj i religioznoj obvezi, da ne name?e istinu nego apelira na slobodu, da je ozna?en rado??u, poticajno??u, vitalno??u i skladnom cjelovito??u, koji propovijedanje ne ograni?uje na neka u?enja koja su katkada vi?e filozofska nego evan?eoska. To od evangelizatora zahtijeva neka stajali?ta koja poma?u bolje prihvatiti navje?taj: blizinu, otvorenost za dijalog, strpljivost, srda?no prihva?anje koje ne osu?uje“.
Svjedo?anstvo milosr?a stoga predstavlja temeljni element te "spasenjske Bo?je ljubavi" koja prethodi moralnoj i religioznoj obvezi. Drugim rije?ima, oni koji jo? nisu do?li u dodir s kr??anskom stvarno??u, kako je to ve? jasno primijetio papa Benedikt XVI. u svibnju 2010., te?ko da ?e biti pogo?eni i odu?evljeni afirmacijom moralnih normi i obveza, inzistiranjem na zabranama, detaljnim popisima grijeha, osudama ili nostalgi?nim pozivanjem na vrijednosti pro?losti.
U ishodi?tu dobrodo?lice, blizine, nje?nosti i pratnje, u ishodi?tu kr??anske zajednice sposobne zagrliti i slu?ati, odjekuje milosr?e koje je do?ivljeno i koje se – unato? tisu?ama ograni?enja i padova – nastoji vratiti. ?itamo li Papine geste tim o?ima, ?ak i one koje su kod nekih izazvale jednake sabla?njive reakcije kakve su izazvale Isusove geste prije dvije tisu?e godina, otkrivamo njihovu duboku evangelizacijsku i misijsku snagu.
(Vatican News - aa)
