Papin prvi govor na Malti: Usred vjetrova rata, poziv na zajedni?ku budu?nost mira
Preci malte?kih stanovnika su apostolu Pavlu iskazali veliko ?ovjekoljublje, a papa Franjo, dolaze?i iz Rima na otok u srcu Mediterana, je isto tako do?ivio to ?toplo gostoprimstvo, blago koje malte?ki ljudi prenose s koljeno na koljeno“.
Obra?aju?i se predstavnicima dr?avnih vlasti i diplomatskog zbora u Pala?i Velikog me?tra u Valleti, Sveti je Otac opisao tu dr?avu kao ?srce Mediterana“ – ne samo zbog zemljopisa, ve? zbog povijesnih doga?aja i susreta razli?itih naroda, zbog ?ega je otok postao sredi?tem vitalnosti i kulture, duhovnosti i ljepote, raskri?je putova koji je primio i uskladio utjecaje iz mnogih dijelova svijeta. Nimalo slu?ajno, primijetio je Papa, je ru?a kompasa, odnosno ?ru?a vjetrova“ nerijetko bila prikazana na starim kartama u blizini Malte. ??elio bih posuditi tu sliku ru?e vjetrova, koja vjetrove opisuje u smislu ?etiriju kardinalnih to?aka kompasa, kako bih opisao ?etiri temeljna utjecaja na dru?tveni i politi?ki ?ivot ove zemlje“, kazao je.
Ja?anje temelja ?ivota u dru?tvu
Najprije, Papa je istaknuo kako na malte?ki otok uglavnom pu?u vjetrovi sa sjeverozapada. Sjever podsje?a na Europu, napose na Europsku uniju, koja je izgra?ena kao mjesto stanovanja velike obitelji ujedinjene u odr?avanju mira. Jedinstvo i mir dar su koji malte?ki narod moli od Boga kada god pjevaju njihovu himnu, istaknuo je papa Franjo. ?Mir prati jedinstvo te iz njega uzdi?e. To nas podsje?a na va?nost zajedni?koga rada, biranja kohezije umjesto podjela i ja?anja zajedni?kih korijena i vrijednosti koje su stvorile malte?ko dru?tvo u njegovoj jedinstvenosti“.
No, kako bi se osigurao zdrav dru?tveni su?ivot, nije dovoljno samo ja?ati osje?aj pripadnosti, ve? postoji potreba za ja?anjem temelja ?ivota u dru?tvu koji po?iva na zakonu i zakonitosti, istaknuo je. Po?tenje, pravednost, osje?aj du?nosti i transparentnost bitni su stupovi zrelog gra?anskog dru?tva.
Europski je dom, posve?en promicanju vrijednosti pravde i dru?tvene jednakosti, isto tako predvodnik napora u za?titi jedan ve?i dom – Bo?je stvorenje. Na Malti, gdje blistava ljepota krajolika ubla?ava pote?ko?e, sve stvoreno se javlja kao dar koji nas, usred isku?enja povijesti i ?ivota, podsje?a na ljepotu na?eg ?ivota na zemlji, naglasio je. ?Stoga se mora ?uvati od grabe?ljivosti, pohlepe i od gra?evinskih ?pekulacija koja ne kvari samo okoli? nego i budu?nost“. Naprotiv, za?tita okoli?a, promicanje socijalne pravde pripremaju za budu?nost i odli?ni su na?ini kako bi se mladima usadila strast za zdravom politikom da ih se za?titi od isku?enja ravnodu?nosti i nedostatka predanosti.
O?uvati sje?anje na pro?lost
Sjeverni vjetar se ?esto mije?a i sa zapadnim vjetrom, primijetio je Papa, isti?u?i kako se na Malti, napose kod mladih, dijeli zapadnja?ki stil ?ivota i razmi?ljanja. To donosi velike koristi u smislu vrijednosti slobode i demokracije, no ima i rizike koji zahtijevaju oprez kako ne bi ?elja za napretkom bila popra?ena odvojeno??u od vlastitih korijena, upozorio je Sveti Otac. Zdrav razvoj treba o?uvati sje?anje na pro?lost i poticati po?tovanje i sklad me?u generacijama, ne popu?taju?i blijedoj uniformnosti i oblicima ideolo?ke kolonizacije.
Za?tita ?ivota i ljudskog dostojanstva
Temelj svakog ?vrstog rasta je po?tovanje ljudske osobe, ?ivota i dostojanstva svakog mu?karca i ?ene. Papa je naglasio predanost Malte?ana prihva?anju i za?titi ?ivota te potaknuo stanovnike otoka neka nastave braniti ?ivot od njegova po?etka do prirodnoga zavr?etka, ali i da ga u svakom trenutku za?tite od odbacivanja od li?avanja skrbi i brige. Istaknuo je primjer za?tite dostojanstva radnika, starijih i bolesnih, ali i mladih koji su u opasnosti slijediti prividne slike koje ih samo ostavljaju praznima – plodovi su to radikalnog konzumerizma, ravnodu?nosti prema potrebama drugih i po?asti droge koja potiskuje slobodu i stvara ovisnost, rekao je.
Migracijski fenomen – znak na?eg vremena
Gledaju?i, vode?i se ru?om vjetrova, prema ?jugu“, od kuda dolaze toliko bra?e i sestara u potrazi za nadom, Papa je zahvalio vlastima i stanovnicima Malte – koja prema feni?anskoj etimologiji zna?i ?sigurna luka“- na prihvatu koji su im pru?ili u ime evan?elja, zajedni?ke ljudskosti i doma?eg osje?aja za gostoprimstvo.
No, s obzirom na rastu?i priljev ljudi posljednjih godina, strah i nesigurnost hranili su odre?eno obeshrabrenje i frustraciju. Ako se kompleksnost migracijskog pitanja ?eli rije?iti, naglasio je papa Franjo, potrebno je smjestiti ga u ?iri kontekst vremena i prostora. Migracijski fenomen nije privremena situacija, ve? znak na?eg vremena, koji sa sobom nosi teret nepravde iz pro?losti, eksploatacije, klimatskih promjena i tragi?nih sukoba, ?iji se u?inci sada o?ituju. ?injenica je to koja se ne mo?e zanemariti usvajanjem zastarjelog izolacionizma koji ne?e dovesti do blagostanja i integracije. ?Gledaju?i na prostor, rastu?a, hitna migracijska situacija – mo?emo pomisliti na izbjeglice iz ratom razorene Ukrajine – zahtijeva ?irok i zajedni?ki odgovor“. Civilizirane zemlje ne mogu za svoje interese odobriti prljave sporazume s kriminalcima koji porobljavaju druga ljudska bi?a, naglasio je. ?Mediteran treba suodgovornost sa strane Europe, kako bi postao novo kazali?te solidarnosti, a ne predznak tragi?nog civilizacijskog brodoloma“.
Uime evan?elja koji je Pavao ?ivio i propovijedao, otvorimo svoja srca i ponovno otkrijmo ljepotu slu?enja na?im bli?njima u potrebi, nastavio je u obra?anju Sveti Otac. Drugi ljudi nisu virus od kojeg se moramo za?tititi, ve? ljudi koje treba prihvatiti. Ne dopustimo da nam ravnodu?nost ugu?i san da ?ivimo kao jedno!
Ledeni vjetrovi rata
Na kraju, Papa je govorio o vjetru s istoka, kojeg je Homer nazvao ?Eurus“ jer ?esto pu?e u zoru. Ipak, s istoka Europe, iz zemlje istoka sunca, sada su se pro?irile mra?ne sjene rata, kazao je. ?Mislili smo da su invazije na druge zemlje, divlje uli?ne borbe i atomske prijetnje sumorna sje?anja na daleku pro?lost. Me?utim, ledeni vjetrovi rata, koji sa sobom donose samo smrt, uni?tenje i mr?nju, sna?no su zapljusnuli na ?ivote mnogih ljudi i utjecali na sve nas. Ponovo, neki mo?nik, zarobljen u anakronisti?kim tvrdnjama o nacionalisti?kim interesima, provocira i raspiruje sukobe, dok obi?ni ljudi osje?aju potrebu za izgradnjom budu?nosti koja ?e ili biti zajedni?ka, ili je uop?e ne?e biti. Sada, u no?i rata koji je pao na ?ovje?anstvo, ne dopustimo da san o miru izblijedi!“
Upravo Malta, koja sjajno blista u srcu Mediterana, mo?e nam biti nadahnu?e, jer je hitno potrebno vratiti ljepotu na lice ?ovje?anstva naru?enog ratom. Prisjetiv?i se starog mediteranskog kipa koji prikazuje mir kao ?enu – Eirene – koja u rukama dr?i Ploutusa – bogatstvo – Papa je kazao da je ?prisutnost ?ena prava alternativa pogubnoj logici mo?i koja vodi u rat“. Potrebni su nam suosje?anje i briga, a ne ideolo?ke i populisti?ke vizije potaknute rije?ima mr?nje i zanemarivanjem konkretnog ?ivota obi?nih ljudi, dodao je.
Mnoga velika pitanja visu vi?e na popisu glavnih politi?kih agendi
Sveti je Otac podsjetio i na istaknutog talijanskog politi?ara Georgia La Pire koji je je nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu pozivao na vladavinu umjerenosti i sveop?eg bratstva protiv uzdizanja vlastitih interesa. "Koliko nam je potrebna 'ljudska umjerenost’ pred djetinjastom i razaraju?om agresijom koja nam prijeti, pred opasnosti od ‘pro?irenog hladnog rata' koji mo?e ugu?iti ?ivot cijelih naroda i generacija", rekao je Papa. Isto je tako izrazio tugu zbog velikih ulaganja u oru?ja i masovne trgovine oru?jem. Entuzijazam za mir, koji se pojavio nakon Drugog svjetskog rata, izblijedio je s nekoliko sila koje su tra?ile prostore i zone utjecaja. ?Na taj na?in,“ upozorio je Papa, ?ne samo mir, nego i mnoga velika pitanja, poput borbe protiv gladi i nejednakosti, vi?e nisu na popisu glavnih politi?kih agendi“.
Papa je pozvao me?unarodnu zajednicu da se vrati me?unarodnim mirovnim konferencijama, gdje ?e tema razoru?anja imati sredi?nje mjesto, gdje se ogromna sredstva koja su i dalje namijenjena oru?ju mogu preusmjeriti na razvoj, zdravstvenu skrb i prehranu.
Bo?je je ime mir
Gledaju?i prema istoku Malte, Papa je misli usmjerio na Bliski istok – napose na Libanon, Siriju i Jemen, koji su rastrgani problemima i nasiljem. “Neka Malta, srce Mediterana, nastavi poticati otkucaje srca nade, brige za ?ivot, prihva?anja drugih, ?udnje za mirom, uz pomo? Boga ?ije je ime mir”, pozvao je Papa u obra?anju predstavnicima dr?avnih vlasti, civilnog dru?tva te diplomatskog zbora.
(Vatican news - ps)
