杏MAP导航

Gospodine Bo?e… Oslobodi nas strahova i predrasuda, kako bi se razvijao svijet u kojemu se svaka osoba po?tuje u svojemu nepovredivom dostojanstvu

Stoje?i pred Gospom, zajedno s jednom obitelji migranata s ?etvero djece, papa Franjo je ju?er poslijepodne u Centru ?Ivan XXIII. Peace Lab“ u Hal Faru – u zavr?nom dijelu pohoda Malti – izgovorio op?u molitvu za migrante ?ija se prava – kako je primijetio – katkada ?kr?e“ uz sudjelovanje nadle?nih vlasti. Potom je zapalio bijelu svije?u, simbol vjere i nade, ali i plamena koji se treba ponovno upaliti u du?i Europe izmu?ene bratoubila?kim podjelama – plamena ?ovje?nosti.

Osobe, a ne brojevi

U ?ovjekoljublju je budu?nost ljudske obitelji u globaliziranom svijetu – istaknuo je Papa u posljednjem govoru na Malti. Ono se konkretizira gledaju?i osobe, ne kao brojeve, nego kao ono ?to one jesu, odnosno lica, ?ivoti, jednostavno mu?karci i ?ene, bra?a i sestre. Svatko bi trebao zamisliti da bi na mjestu one osobe koju vidi na televiziji, u ?amcu ili u moru, mogao biti on, ili njegov sin, ili k?i… – istaknuo je Papa.

Brodolom civilizacije

Potom je spomenuo brodolom koji se proteklih sati dogodio u blizini libijske obale, u kojemu je spa?eno samo ?etiri migranata, na brodu na kojemu ih je bilo 90. Potaknuo je na molitvu za tu na?u bra?u koja su u Sredozemnom moru prona?la smrt, te kako bismo bili spa?eni od jo? jednoga brodoloma, jednako dramati?noga i opasnoga, ?brodoloma civilizacije“.

Brodolom je iskustvo koje su tisu?e mu?karaca, ?ena i djece do?ivjeli posljednjih godina na Mediteranu. I na?alost, za mnoge je od njih to iskustvo bilo tragi?no. Ali postoji jo? jedan brodolom do kojega dolazi kada se doga?aju takva zbivanja; to je brodolom civilizacije koji ne prijeti samo izbjeglicama nego svima nama. Kako se mo?emo spasiti od tog brodoloma koji bi mogao potopiti brod na?e civilizacije? – upitao je te istaknuo – Pona?aju?i se ?ovje?no.

Nepravedan i divlji rat u Ukrajini

Stvarnost migracija znak je vremena u kojem je civilizacija u pitanju. Za kr??ane je u pitanju i vjernost evan?elju. Postoji, naime, opasnost od brodoloma civilizacije – napomenuo je Papa. Va?e ?ivotne pri?e poti?u na razmi?ljanje o onim tisu?ama i tisu?ama ljudi koji su pro?lih dana bili primorani pobje?i iz Ukrajine zbog nepravednoga i divljeg rata – rekao je obra?aju?i se Danielu i Sirimanu, izbjeglicama iz Afrike koji su iznijeli svoja dramati?na svjedo?anstva.

Gledati u o?i

Obra?aju?i se njima, ali i svim migrantima u svijetu, Papa im je izrazio blizinu. Uz vas sam… Ovdje sam kako bih vidio va?a lica, kako bih vas pogledao u o?i. Od dana kada sam oti?ao na Lampedusu, nikada vas nisam zaboravio. Uvijek vas nosim u srcu i uvijek ste prisutni u mojim molitvama – rekao je Papa. Te su njegove rije?i odjeknule u otvorenom kazali?tu spomenutoga centra koji je 1971. godine osnovao franjevac Dionysus Mintoff, i koji je nazvan po Dobrom papi.

Podsjetiv?i na moto apostolskoga putovanja koji glasi ?Iskazivahu nam nesvakida?nje ?ovjekoljublje“, koji je uzet iz Djela apostolskih, iz dijela u kojemu se opisuje na?in na koji su Malte?ani do?ekali apostola Pavla i njegove prijatelje nakon brodoloma koji su do?ivjeli u blizini otoka, Papa je Malti po?elio da se uvijek na taj na?in pona?a prema onima koji se iskrcaju na njezinim obalama, da im doista bude 'sigurna luka'.

Povrije?ena prava i slomljeni snovi

Osvrnuv?i se na svjedo?anstvo Sirimana, koji je govorio o snu o slobodi i demokraciji, koji prati one koji napu?taju vlastitu zemlju, Papa je istaknuo kako je rije? o snu koji se sudara s grubom stvarno??u, ?esto opasnom, a katkada stra?nom, neljudskom. Ti si dao glas ugu?enom apelu milijuna migranata ?ija su temeljna prava povrije?ena, na?alost, katkada i uz sudjelovanje nadle?nih vlasti. I skrenuo si pozornost na klju?nu to?ku: dostojanstvo osobe. Ponovno to isti?em tvojim rije?ima: vi niste brojevi nego ljudi od krvi i mesa, lica, snovi koji su ponekad slomljeni – kazao je papa Franjo te potaknuo sve da na izazov migranata i izbjeglica odgovaraju ?ovje?no, da upale vatru bratstva, oko koje se ljudi mogu zagrijati, oporaviti i ponovno potaknuti nadu.

Odvajanje od vlastitih korijena stvara ranu

Mo?da ?ak i u ovom trenutku, dok smo mi ovdje, brodice prelaze more od juga prema sjeveru… – rekao je Sveti Otac te potaknuo na molitvu za svu bra?u i sestre koji riskiraju ?ivot u moru, u potrazi za nadom. Mnogo je, previ?e onih koji su, u potrazi za sigurnim mjestom, bili primorani napustiti vlastiti dom i svoju zemlju u Aziji, Africi i Americi – kazao je te posebno spomenuo narod Rohingya.

Svatko je od vas do?ivio to iskustvo odlaska, odvajaju?i se od vlastitih korijena. To je otrgnu?e koje ostavlja trag. Ne samo trenutnu, emotivnu bol. Ostavlja duboku ranu na putu razvoja mladi?a ili djevojke – primijetio je Papa. Potrebno je vrijeme da ta rana zacijeli; potrebno je vrijeme i ponajvi?e, potrebna su iskustva bogata ljudsko??u. Potreban je susret s gostoljubivim ljudima koji znaju slu?ati, razumjeti, pratiti; potrebno je tako?er biti zajedno s drugim suputnicima, kako bi podijelili teret i zajedno ga nosili… To poma?e u zacjeljivanju ranā.

Papin san

Papin je san da migranti, nakon ?to su iskusili prihvat bogat ljudsko??u i bratstvom, postanu animatori prihvata i bratstva. Kada zaraste rana od otrgnu?a, od odvajanja od korijena, vi mo?ete iznijeti to bogatstvo koje nosite u sebi, to vrlo dragocjeno naslije?e ?ovje?tva, i staviti ga na raspolaganje zajednicama u koje ste primljeni i u sredinama u koje se uklju?ujete. To je put! Put bratstva i dru?tvenoga prijateljstva – istaknuo je papa Franjo.

Spomen na Ivana XXIII.

Stoga je uputio apel prihvatnim centrima da budu mjesta ?ovje?tva, unato? napetostima i krutosti, te da oja?aju dru?tveno prijateljstvo i kulturu susreta, polaze?i od takvih mjesta, koja sigurno nisu savr?ena, ali su laboratoriji mira. Onoga mira koji je istaknuo Ivan XXIII. u svojoj znamenitoj enciklici 'Pacem in Terris', a papa Franjo citirao neke dijelove.         

Neka Gospodin ukloni iz ?ovjekove du?e sve ?to mo?e nauditi miru, i sve neka preobrazi u svjedoke istine, pravednosti, bratske ljubavi. Neka prosvijetli vo?e naroda, kako bi uz brigu za pravednu dobrobit svojih gra?ana zajam?ili i ?titili veliki dar mira.

(Vatican News - sc; aa)