Glas Pape, koji vapi u pustinji
Andrea Tornielli
U nedjelju 13. o?ujka, na devetu godi?njicu njegovog izbora za rimskog biskupa, Franjo je na Angelusu izrekao nedvosmislene rije?i o "barbarstvu ubijanja djece, nevinih" koje se upravo doga?a, tra?e?i da se zaustavi "pokolj" i da se zaustavi ono ?to je nazvao "neprihvatljivom oru?anom agresijom" na Ukrajinu. Papa je tako?er htio podsjetiti da oni koji podr?avaju nasilje, opravdavaju?i ga vjerskim motovima, ustvari "skrnave ime" Boga koji je "samo Bog mira".
I prije nego ?to je po?ela invazija ruske vojske, Franjo je, na Angelusu u nedjelju, 20. velja?e, rekao "kako je tu?no kada ljudi i narodi, ponosni ?to su kr??ani, vide druge kao neprijatelje i razmi?ljaju o ratu! To je jako tu?no". I tra?io je da se dan Pepelnice, kada po?inje korizmeno putovanje, posveti postu i molitvi za mir. I po izbijanju sukoba, nakon prvih bombardiranja Ukrajine, Papa je htio osobno oti?i u Veleposlanstvo Ruske Federacije pri Svetoj Stolici, kako bi predstavniku Kremlja iznio svu svoju zabrinutost zbog rata, tra?e?i da se nastavi putem pregovora i po?tedi civile. Na Angelusu u nedjelju, 6. o?ujka, Franjo je tako?er ?elio ra??istiti polje od licemjerja ruske Vlade koja inzistira na definiranju onoga ?to se doga?a kao "specijalne vojne operacije", skrivaju?i iza igre rije?i njezinu pravu i grubu stvarnost, onu ratne agresije.
Kako bi konkretizirao svoju osobnu blizinu ?rtvama i milijunima prognanika koji bje?e od rata, rimski je biskup poslao dva kardinala da pru?e pomo? izbjeglicama i podr?ku onima koji ih velikodu?no prihva?aju. Istovremeno, u nekoliko je navrata dr?avni tajnik Pietro Parolin izrazio spremnost Svete Stolice da na svaki mogu?i na?in pomogne u svakom obliku posredovanja, te zatra?io od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da zaustavi napade i zajam?i istinske humanitarne koridore. Vatikanska diplomacija i dalje ponavlja da nikad nije prekasno za po?etak pravih pregovora i nikad nije prekasno za prekid vatre u ratu s neprocjenjivim i nesagledivim posljedicama koji riskira da dovede do zastra?uju?e ratne eskalacije.
Franjo je posljednjih tjedana bio predmet nekih kritika od strane onih koji su se nadali da ?e u svojim javnim izjavama eksplicitno spomenuti Vladimira Putina i Rusiju, kao da bi rije?i pastira univerzalne Crkve trebale odra?avati diktate nekih televizijskih vijesti. Budu?i da se to nije dogodilo, Papinom se glasu nije posve?ivala velika pozornost, jer njegovi apeli nisu odgovarali ?eljenom kli?eju Pape, "kapelana" Zapada, spremnog dati ulogu Bogu i blagosloviti rat u njegovo ime.
Ima onih koji su optu?ivali Papu za "?utnju" jer nije eksplicitno imenovao Putina, zaboravljaju?i da pape, u zapo?etom ratu, agresora nikada nisu prozvali imenom i prezimenom, ne iz kukavi?luka ili iz vi?ka diplomatske razboritosti, ve? da ne zatvore vrata, kako bi uvijek ostavili otvoren prozor mogu?nosti zaustavljanja zla i spa?avanja ljudskih ?ivota. Ni sveti Ivan Pavao II., ro?en u mu?eni?koj naciji poput Poljske, koja je bila ?rtva nacizma i komunizma, kada je bio rat na Kosovu 1999. godine, nikada nije spomenuo autore etni?kog ?i??enja, dr?e?i uvijek otvorenim kanal kontakta sa Srbijom. Sveta Stolica je smatrala da treba ulo?iti napore da se stane na kraj masakrima nad albanskim stanovni?tvom, iako je ?alila zbog tuge i rana uzrokovanih masovnim NATO bombardiranjem. Papa Wojtyla nije spomenuo ni imena ?efova zapadnih dr?ava koji su 2003. godine htjeli ratovati protiv Iraka na temelju la?nih vijesti o oru?ju za masovno uni?tenje. U oba slu?aja poku?ao je zaustaviti napade, etni?ko ?i??enje i ratove, nastojao je potaknuti otvaranje humanitarnih koridora i osigurati da se poku?a sve kako bi se izbjegla upotreba oru?ja. To ne zna?i i nikada nije zna?ilo stavljati agresore i napadnute na istu razinu.
Paradoksalno je, dakle, da se ove stranice na?e novije povijesti zaboravljaju, ?ele?i rimskom biskupu objasniti koje "prave" rije?i koristiti, nakon ?to se godinama ne obazire na rije?i koje je nebrojeno puta zapravo izgovorio, upozoravaju?i na utrku u ponovnom nuklearnom naoru?anju, na trgovinu oru?jem, na rat i terorizam, na ekonomiju koja odbacuje i ubija, na uni?tenje svega stvorenoga.
Papin glas je onaj koji vapi u pustinji. U devet godina svog pontifikata Franjo je mnogo puta govorio o Tre?em svjetskom ratu koji je ve? u tijeku, iako "u dijelovima". Mnogo puta je grmio protiv trgovaca oru?jem, protiv utrke u naoru?anju i protiv rata. Za uni?tenje ?ovje?anstva, podsjetio je ovih dana Michele Serra, "dovoljno je pedesetak atomskih bombi. Ali u svijetu nema pedeset atomskih bombi. Ima ih petnaest tisu?a". Rat "uni?tava", rekao je Franjo u rujnu 2014. u vojnom sveti?tu Redipuglia na stotu obljetnicu izbijanja Prvog svjetskog rata, "on tako?er uni?tava ono najljep?e ?to je Bog stvorio: ljudsko bi?e. Rat sve poremeti, i vezu me?u bra?om. Rat je ludilo, njegov razvojni plan je uni?tenje: ?ele?i razvoj kroz uni?tenje!" U tom proro?anstvu, koje velikani ?esto ne ?uju, ali ga mnogi ljudi diljem svijeta pozdravljaju, Franjo slijedi stope svojih prethodnika iz pro?log stolje?a, koji su se poput njega morali nositi sa svjetskim ratovima, s ratovima na razli?itim podru?jima planeta, s nasiljem i terorizmom.
?to, dakle, Papa mo?e u?initi sada kada se puca i ubija? "Mo?da ni?ta drugo nego moliti Gospodina", napisao je Gianni Valente pro?lih dana, "mole?i za ?udo skra?ivanja boli siroma?nih, okon?anja pokolja. Ali ako bude/kad bi mogao u?initi ne?to na politi?koj i diplomatskoj razini, to ?e/moglo bi biti mogu?e upravo zato ?to ruski ?elnici znaju da on nije pristrani posrednik, preru?eni agent Zapada, s kojim su u?li u apokalipti?ni sudar".
Petrov nasljednik nema problema dati ljudima do znanja "na kojoj je strani", jer je Kristov namjesnik, kao i njegov Gospodin, uvijek uz nevine koji pate kao ?to je Isus patio na kri?u. Svaka njegova rije?, svaki poku?aj, usmjereni su na spa?avanje ?ivota, ne na prepu?tanje logici zla, nego da se protiv zla bori dobrom. Tako je u srcu Europe, u ovom prljavom ratu koji nam je tako blizak, kao i na periferijama svijeta, gdje su se posljednjih godina vodili i vode zaboravljeni ratovi, uz njihovo svakodnevno turobno prebrojavanje mrtvih, ranjenih, raseljenih ljudi, vrlo sli?ni ratu ?to se sada bilje?i u Ukrajini.
(Vatican News – at – bj)
