Kr?tenje i misija, dva koncilska klju?a konstitucije Praedicate Evangelium
Andrea Tornielli
Apostolska konstitucija Praedicate Evangelium o Rimskoj kuriji, objavljena u subotu 19. o?ujka, sistematizira put reformi proiza?lih iz rasprave predkonklava 2013. i ve? uvelike provedenih u posljednjih devet godina.
Rije? je o tekstu koji produbljuje i ?ini djelotvornim smjernice Drugoga vatikanskog ekumenskog koncila, ?iji je izvorni cilj bio upravo odgovor na veliko pitanje kako navije?tati Evan?elje u epohi promjena koje ?e se kasnije otkriti – kako papa Franjo ?esto isti?e – kao promjena epohe. Ujedinjenje drevne i strukturirane kongregacije Propaganda Fide i vrlo mladog Papinskog vije?a za promicanje nove evangelizacije u jedan dikasterij, koji vodi izravno Papa, pokazuje prioritet dat evangelizaciji izra?en u dokumentu po?ev?i od samog naslova. Kako svjedo?iti ljepotu kr??anske vjere novim nara?tajima koji ne govore niti razumiju stare jezike? Kako mo?emo osigurati da se kvasac Evan?elja vrati kako bi fermentirao i tijesto nekad kr??anskih dru?tava i onih dru?tava koja jo? ne poznaju Isusa Krista? Crkva koja se upu?ta u dijalog poradi evangelizacije bila je lajtmotiv posljednjih pontifikata, a sada je taj aspekt dodatno nagla?en i u strukturi Rimske kurije. Kurija nije zasebno tijelo, "vlast" upravljanja nad mjesnim Crkvama, ve? struktura u slu?bi ministerija Rimskog biskupa, koja djeluje u njegovo ime, po njegovoj uputi, vr?e?i "vikarsku" ovlast Kristova namjesnika.
Drugi zna?ajan element nove konstitucije je razvoj ?elje izra?ene u koncilskim tekstovima o ulozi laika. Papa Franjo u Preambuli podsje?a da "Papa, biskupi i drugi zare?eni slu?benici nisu jedini evangelizatori u Crkvi... Svaki je kr??anin, zahvaljuju?i kr?tenju, misionarski u?enik u onoj mjeri u kojoj je nai?ao na ljubav Bo?ju u Kristu Isusu". Iz toga proizlazi uklju?enost laika i laikinja u uloge uprave i odgovornosti. Ako "bilo koji vjernik/vjernica" mo?e predsjedati dikasterijem ili kurijalnim tijelom, "s obzirom na posebnu nadle?nost, ovlast upravljanja (potestas) i funkciju potonjeg", to je zato ?to svaka institucija Kurije djeluje na temelju ovlasti (potestas) koju povjerava Papa. Ovaj prijelaz, koji je ve? u tijeku, ucijepljen je na koncilsku teologiju o laicima i laikinjama. Potvrda sadr?ana u novoj apostolskoj konstituciji jasno pokazuje da prefekt ili tajnik dikasterija koji su biskupi nemaju vlast kao takvi, ve? samo u mjeri u kojoj vr?e ovlast koju im je dodijelio Rimski biskup. I ta je ovlast (potestas), unutar Rimske kurije, ista bez obzira prima li je biskup, sve?enik, redovnik, redovnica, laikinja ili laik. Stoga, otpada specifikacija sadr?ana u broju 7 apostolske konstitucije 'Pastor Bonus', posljednje strukturne reforme Rimske kurije provedene tijekom pontifikata svetog Ivana Pavla II., gdje je stajalo da "poslovi koji zahtijevaju vr?enje ovlasti upravljanja (potestas) moraju biti rezervirani za one koji imaju sveti red".
Tako se u potpunosti ostvaruje ono ?to je utvrdio Koncil i ?to je ve? provedeno kanonskim zakonima, gdje se priznaje da po kr?tenju me?u svim vjernicama i vjernicima "postoji istinska jednakost u dostojanstvu i djelovanju".
(Vatican News – at – bj)
