杏MAP导航

Isabella Piro; Ariana Ani? - Vatikan

Koji su veliki ideali, ali i konkretno ostvarivi putovi za one koji ?ele izgraditi pravedniji i bratskiji svijet u vlastitim svakodnevnim odnosima, u dru?tvu, u politici, u institucijama? To je pitanje na koje prije svega ?eli odgovoriti enciklika pape Franje ?Fratelli tutti“. Papa ju je nazvao 'socijalnom enciklikom', a ona posu?uje naslov od ?Opomena“ svetoga Franje Asi?koga, u kojima rabi te rije?i da bi se obratio svoj bra?i i sestrama i predlo?io im na?in ?ivota koji ima okus evan?elja.

Svrha je enciklike promicati u cijelom svijetu ?elju za bratstvom i dru?tvenim prijateljstvom. U pozadini, pandemija bolesti COVID-19, neo?ekivano je izbila upravo dok sam pisao ovo pismo – napomenuo je Papa. Ali, op?a zdravstvena kriza pokazala je da se nitko ne mo?e sâm spasiti i da je doista do?ao trenutak da sanjamo kao samo jedan ljudski rod u kojemu smo svi bra?a.

U prvom od osam poglavlja, naslovljenom ?Sjene zatvorenoga svijeta“, dokument govori o brojnim izopa?enostima suvremenoga doba: o manipulaciji i deformaciji pojmova kao ?to su demokracija, sloboda, pravednost; o egoizmu i nezanimanju za op?e dobro; o prevlasti logike tr?i?ta utemeljenoj na profitu i o kulturi odbacivanja; o nezaposlenosti, rasizmu, siroma?tvu; o nejednakosti pravā i njihovim iskrivljenostima kao ?to su ropstvo, trgovina ljudima, podjarmljivanje ?enā koje se potom prisiljava na poba?aj, te o trgovini ljudskim organima. Rije? je o globalnim problemima koji zahtijevaju globalno djelovanje – isti?e Papa upozoravaju?i tako?er na 'kulturu zidova' koja podupire ?irenje mafijā koje ja?aju kroz strah i samo?u.

Na brojne sjene, me?utim, enciklika odgovara sjajnim primjerom Dobroga Samarijanca, kojemu je posve?eno drugo poglavlje, naslovljeno ?Stranac na putu“. U njemu Papa isti?e da, u bolesnom dru?tvu koje okre?e le?a boli i koje je ?nepismeno“ ?to se ti?e brige o slabima i krhkima, svi smo pozvani biti bli?nji drugomu, nadvladavaju?i predrasude i osobne interese. Svi smo, naime, suodgovorni u izgradnji dru?tva koje zna uklju?iti, integrirati i podi?i onoga koji trpi. Ljubav gradi mostove, a mi smo stvoreni za ljubav – dodaje Papa, poti?u?i posebno kr??ane da prepoznaju Krista u licu svakog isklju?enog.

Na?elo sposobnosti za ljubav prema univerzalnoj dimenziji u sredi?tu je i tre?eg poglavlja, naslovljenoga ?Promi?ljati i stvarati otvoreni svijet“. U tom nas poglavlju papa Franjo poti?e da izi?emo iz sebe, otvaraju?i se drugomu u skladu s dinamizmom ljubavi po kojoj te?imo univerzalnom zajedni?tvu. U kona?nici – stoji u enciklici – duhovni status ljudskog postojanja definira ljubav koja nas vodi da tra?imo ono najbolje za ?ivot drugoga. Osje?aj solidarnosti i bratstva ra?a se u obiteljima koje valja ?tititi i po?tovati u njihovu primarnom i prijeko potrebnom odgojnom poslanju.

Pravo na dostojan ?ivot ne mo?e se nikomu nijekati – isti?e Papa – a budu?i da su prava bez granica, nitko ne smije biti isklju?en, bez obzira na to gdje je ro?en. U tom smislu Sveti Otac poziva tako?er na razmi?ljanje o etici me?unarodnih odnosa, jer svaka zemlja pripada i strancu, te se dobra tog teritorija ne mogu nijekati onomu tko je u potrebi, a dolazi iz nekog drugog mjesta. Naravno pravo na privatno vlasni?tvo bit ?e, dakle, sekundarno u odnosu na na?elo op?e destinacije stvorenih dobara. U dokumentu se posebno spominje i pitanje vanjskoga duga. Osim na?ela da ga valja platiti, ?elja je da on ne ugrozi razvoj i ?ivot najsiroma?nijih zemalja.

Migracijama je posve?en dio drugoga i cijelo ?etvrto poglavlje koje nosi naslov ?Srce otvoreno cijelom svijetu“. Migrante, s njihovim ranjenim ?ivotima, u bijegu od ratova, progonā, prirodnih katastrofa, beskrupuloznih trgovaca ljudima, koji su otkinuti od svojih zajednica, valja primiti, za?tititi, promicati i integrirati. U zemljama u koje dolaze, prava ?e ravnote?a biti ona izme?u za?tite prava gra?ana i zajam?enoga prihvata i pomo?i migrantima. Papa je tu posebno istaknuo ?prijeko potrebne odgovore“, posebno za one koji bje?e od te?kih humanitarnih kriza: valja pove?ati i pojednostaviti davanje viza; otvoriti humanitarne koridore; osigurati smje?taj, sigurnost i najosnovnije usluge; dati mogu?nost za rad i ?kolovanje; poduprijeti spajanje obitelji; ?tititi maloljetnike; te zajam?iti vjersku slobodu. Ono ?to je prije svega potrebno – stoji u dokumentu – jest globalna uprava za migracije koja ?e pokrenuti dugoro?ne projekte idu?i dalje od pojedina?nih hitnih potreba, u ime solidarnoga razvoja svih naroda.

Naslov petoga poglavlja glasi ?Najbolja politika“, odnosno jedna od najdragocjenijih oblika ljubavi, jer se stavlja u slu?bu op?ega dobra i poznaje va?nost naroda, shva?enoga kao otvorena kategorija, raspolo?iva za dijalog. To je popularizam o kojem govori papa Franjo, a koji se suprotstavlja ?populizmu“ koji zanemaruje legitimnost pojma 'narod', privla?e?i suglasnost da ga iskoristi u slu?bi vlastitog projekta.

Ali, najbolja je politika i ona koja ?titi rad, nezaobilaznu dimenziju dru?tvenoga ?ivota, te koja nastoji svima zajam?iti mogu?nost za razvoj vlastitih sposobnosti. Prava strategija u suzbijanju siroma?tva te?i promicanju siroma?nih u vidiku solidarnosti i supsidijarnosti. Osim toga, zada?a je politike prona?i rje?enje za sve ?to ugro?ava temeljna ljudska prava, kao ?to je dru?tvena isklju?enost; trgovina ljudskim organima, oru?jem i drogom; seksualno iskori?tavanje; ropski rad; terorizam i organizirani kriminal. Papa je pritom uputio sna?an apel da se potpuno ukine trgovina ljudima, koja je sramota za ljudski rod, kao i glad, budu?i da je i ona zlo?in, jer hrana neotu?ivo pravo.

Politika koja je potrebna – istaknuo je papa Franjo – jest ona usredoto?ena na ljudsko dostojanstvo, a ne podvrgnuta financijama, jer sâmo tr?i?te ne rje?ava sve probleme. Stoga su posebno va?ni narodni pokreti, koji su – prema Papinim rije?ima – prave bujice moralne energije, te ih valja koordinirano uklju?iti u dru?tvo. Na taj ?e se na?in – isti?e Papa – mo?i prije?i s politike ?prema“ siroma?nima, na politiku ?sa“ siroma?nima i na ?politiku siroma?nih“. Potrebna je tako?er reforma Organizacije ujedinjenih naroda: U odnosu na prevlast gospodarske dimenzije, naime, zada?a Ujedinjenih naroda bit ?e konkretizirati pojam ?obitelj nacija“, rade?i za op?e dobro, iskorjenjivanje siroma?tva i za?titu ljudskih prava.

U ?estom poglavlju, pod naslovom ?Dijalog i dru?tveno prijateljstvo“, pojam ?ivota je istaknut kao ?umjetnost susreta“ sa svima, tako?er s periferijama u svijetu i sa starosjedila?kim narodima, jer od svih se mo?e ne?to nau?iti, nitko nije beskoristan. O vrijednosti i promicanju mira Papa razmi?lja u sedmom poglavlju, naslovljenom ?Putovi novog susreta“, te u njemu isti?e da je mir ?proaktivan“ i te?i oblikovanju dru?tva utemeljenoga na slu?enju drugima i postizanju pomirenja i uzajamnoga razvoja. Mir je ?obrt“ u kojemu svatko mora napraviti svoj dio, i ?ija zada?a nema kraja.

S mirom je povezano pra?tanje. Treba voljeti sve ljude, bez iznimke – stoji u enciklici – ali, voljeti nekog ugnjetava?a zna?i pomo?i mu da se promijeni i ne dopustiti mu da nastavi tla?iti bli?njega. Pra?tanje ne zna?i neka?njavanje, nego pravednost i sje?anje, jer oprostiti ne zna?i zaboraviti nego odre?i se uni?tavaju?e snage zla i osvete. Ne smiju se nikada zaboraviti strahote kao ?to su holokaust, atomske bombe u Hiro?imi i Nagasakiju, etni?ki progoni i masakri – istaknuo je Papa.

Jedan dio sedmoga poglavlja govori o ratu, ?stalnoj prijetnji“, koji je nijekanje svih prava, neuspjeh politike i ljudskog roda, sramotna predaja snagama zla. Osim toga, zbog nuklearnoga, kemijskoga i biolo?kog oru?ja koje poga?a mnoge nedu?ne civile, danas se vi?e ne mo?e razmi?ljati o, kako je bilo u pro?losti, nekom mogu?em ?pravednom ratu“, nego valja sna?no isticati ?Nikada vi?e rat!“. Potpuno uklanjanje nuklearnoga oru?ja moralni je i humanitarni imperativ. Neka se novcem za naoru?anje ustanovi Svjetski fond za suzbijanje gladi.

Jednako se tako odlu?no papa Franjo izrazio u vezi sa smrtnom kaznom koja je nedopustiva i treba ju ukinuti u cijelom svijetu. Istodobno ponovno isti?e potrebno po?tovanje svetosti ?ivota, tamo gdje se ?ini da se neki dijelovi ?ovje?anstva mogu ?rtvovati, kao ?to su djeca koja se trebaju roditi, siroma?ni, invalidi i starije osobe.

U osmom, posljednjem poglavlju, naslovljenom ?Religije u slu?bi bratstva u svijetu“, Papa isti?e da terorizam ne proizlazi iz religije, nego iz pogre?nih tuma?enja vjerskih tekstova, kao i iz politika gladi, siroma?tva, nepravdā, tla?enja. Put mira me?u religijama mogu? je; zbog toga je potrebno zajam?iti vjersku slobodu, temeljno ljudsko pravo za sve vjernike.

Posebno je razmi?ljanje u enciklici posve?eno ulozi Crkve; ona ne stavlja svoje poslanje u privatno podru?je te, iako se ne bavi politikom, ne odri?e se politi?ke dimenzije ?ivota, pozornosti prema op?em dobru i brizi za cjeloviti ljudski razvoj, u skladu s evan?eoskim na?elima.

Papa Franjo na kraju spominje , koji je potpisao 4. velja?e 2019. godine u Abu Dhabiju, zajedno s velikim imamom Al-Azhara, Ahmadom Al-Tayyibom, te uputio apel da se u ime ljudskoga bratstva usvoji dijalog kao put, zajedni?ka suradnja kao pona?anje, te uzajamno poznavanje kao metoda i mjerilo.